Prvi glas

"Ivan Turudić opravdao je očekivanja onih koji su ga postavili za glavnog državnog odvjetnika, kaže novinar i književnik Ivica Đikić komentirajući saborsku raspravu o izvješću o radu glavnog državnog odvjetnika koji je ustvrdio kako građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u. "To nije iznenađenje uzme li se u obzir njegova biografija, proces kojim je izabran i način na koji on javno govori uključujući komunikaciju sa saborskim zastupnicima gdje se postavlja kao zastupnik vladajuće većine. Nitko više njegovu poziciju ne dovodi pretjerano u pitanje. HDZ može zaista biti zadovoljan s osobom koju su odabrali za tu poziciju."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti?Što pokazuje analiza Turudićevih rezultata i je li glavni državni odvjetnik opravdao očekivanja vladajućih?Zašto je Domovinski pokret podržao Turudićevo izvješće iako su se zbog slučaja Dabre prijetili da ga neće podržati?Zašto nitko od oporbenih zastupnika nije pitao Turudića o slučaju novinarke Danke Derifaj protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog navodnog narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona?Što o funkcioniranju države govori činjenica da još uvijek nije izabrana čelna osoba Vrhovnog suda, da u SOA-u vodi zamjenik ravnatelja više od godinu dana, da USKOK i dalje nema šefa, te da nema pomaka ni u imenovanjima diplomata?Kako će se SDP postaviti pri izboru tri nova suca Ustavnog suda?

"Plenković je kriv jer nije poduzeo ništa, dopustio je fašizaciju i ustašizaciju Hrvatske", kaže Viktor Gotovac, bivši šef zagrebačkog SDP-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu gostujući u Prvom glasu. Gotovac bi ustaški pozdrav ZDS zagranio, a Zagrebu bi vratio Trg maršala Tita.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Je li Hrvatska ušla u fazu fašizacije?Što Plenkovićev oportunizam znači za društvo i demokraciju?Zašto bi Gotovac zabranio ZDS, ali i Thompsonove koncerte?Zašto misli da je SDP izdao građansku Hrvatsku?Zašto bi vratio Trg maršala Tita?Ima li ljevica uopće snage odgovoriti na rigidnu desnicu?

Ruski dronovi ulijeću u zračni prostor NATO članica, Poljska i Rumunjska dižu uzbunu, a Baltičke zemlje otvoreno strahuju. Je li ovo trenutak koji će odrediti hoće li svijet skliznuti u otvoreni globalni sukob ili u zamrznuti mir? U novoj epizodi Prvog glasa, Telegramovog dnevnog news podcasta, gost nam je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.Pitanja na koja tražimo odgovor:Jesu li dronovi koji probijaju NATO zračni prostor samo provokacija ili početak otvorenog sukoba?Gdje je granica strpljenja Zapada i hoće li Savez odgovoriti?Zašto Trump prijeti “konačnim sankcijama” i što bi one značile za globalnu ekonomiju?Može li Kina zaustaviti rat i je li novi globalni poredak već u nastajanju?Je li realnije zamrzavanje sukoba u Ukrajini ili potpuni kaos?00:00 Uvod: Ruski dronovi i prijetnja NATO-u04:15 Poljska na udaru: provokacija ili slučajnost09:30 Najozbiljniji trenutak za NATO od Hladnog rata15:00 Trump, sankcije i globalna ekonomska kriza21:00 Uloga Kine: status quo ili novi svjetski poredak28:00 Ukrajina između zamrzavanja sukoba i nastavka rata35:00 Što dalje: scenariji za NATO, Rusiju i Zapad

Uoči izvješća glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u Saboru koje je predviđeno za srijedu, postalo je jasno da se Domovinski pokret mijenja svoj stav prema Turudiću. Penava je nakon uhićenja Josipa Dabre govorio o cirkusantima koji vode državu, dubokoj državi i kleo se da neće nikad podržati Turudića u Saboru. Sada pak kaže da nije sramota promijeniti stav.. Gost podcasta Prvi glas je Jasmin Klarić, urednik i kolumnist Telegrama.Pitanja na koja smo tražili odgovor u EP138:Je li Ivan Penava od buntovnika postao poslušnik?Kako Turudić simbolizira potpunu pokornost Domovinskog pokreta?Može li Plenković riskirati i riješiti se Domovinskog pokreta?Kakva je budućnost te stranke i imaju li ikakav politički potencijal?Može li doći do novih preslagivanja u Saboru?00:00 – Turudić pred Saborom i Plenkovićev test02:00 – Penava od „cirkusanata“ do poslušnika05:00 – Kako je Domovinski pokret izgubio kralježnicu09:00 – Turudić i obračun s Hrvatskim šumama12:00 – Stabilna koalicija ili Plenkovićevo preslagivanje?

Prije nekoliko dana GONG je objavio analizu “Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju”, koja se bavi stvarnošću i sudbinom građanskog odgoja u ovoj zemlji. U Prvom glasu smo ugostili autora analize, Nikolu Baketu, znanstvenog suradnika i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zbog čega je toliko bitno obrazovati mlade o političkom sustavu, demokraciji i pravima i obavezama građana?Koji su problemi s međupredmetnim građanskim odgojem, kakav postoji u hrvatskom školstvu?Što donose lokalne inicijative, uglavnom u srednima u kojima na vlasti nije HDZ, koje uvode neku vrstu predmeta koji se bavi građanskim odgojem u škole?Koji su europski primjeri uspješnog školskog obrazovanja građana i što se od tih iskustava može primjeniti u Hrvatskoj?Treba li građanski odgoj postati zaseban i obavezan predmet?Kolike su šanse da se to doista i dogodi u Hrvatskoj?

U noći sa utorka na srijedu devetnaest ruskih dronova probilo je poljski zračni prostor. Poljska vojska ih je oborila, a to je prvi put od početka rata u Ukrajini da je jedna NATO država izravno oborila ruske mete. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je vojni analitičar i naš kolumnist Goran Redžepović.Pokušali smo odgovoriti na pitanja:Je li ovo čin agresije i prvi pravi test NATO-a?Zašto Rusija riskira i šalje dronove u Poljsku?Može li se ovo tumačiti kao uvod u članak 5?Jesu li saveznici pokazali spremnost ili slabost?Je li ovo početak šire eskalacije i uvertira u vježbu „Zapad 2025“?Kako je uopće izgledalo obaranje dronova noću?

"Andrej Plenković je na neki način 'karamarkizirao' umjesto da 'dekaramarkizira' HDZ. Na kraju krajeva, sada taj pritisak ide odozdo – iz društva, iz okruženja, iz njegove baze", kaže novinar i publicist Boris Rašeta komentirajući staru premijerovu najavu kako će promijeniti HDZ kako bi promijenio Hrvatsku. Devet godina kasnije ovoljetne teme pokazuju da se Hrvatska vratila u 2016. godinu, kada je na vlasti bio HDZ Tomislava Karamarka.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Koliko je Plenkovićeva Hrvatska iz 2025. slična slici Hrvatske kakvu je 2016. forsirao Tomislav Karamarko?Je li Plenković političar koji će "izgubiti pobjeđujući"?Po čemu se ovoljetni prosvjedi branitelja razlikuju od dosadašnjih te koje su krajnje mete i ciljevi?Koliko je ozbiljna najava Gordana Jandrokovića koji će u Hrvatsko saboru ocjenjivati primjerenost pokliča Za dom spremni?

Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor Dražen Lalić, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima "Dvije kuće iznad mora" i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi. "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta: U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.0:00 – Uvod & “Dvije kuće iznad mora”0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt5:57 – Žanr hibrid & metoda (intervjui, dokumenti)8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)

Najveći ruski napadi od početka invazije - 800 dronova nad Ukrajinom i pogođena zgrada vlade u Kijevu - pokazuju da Putin mir ne želi te da je zapravo ismijao i ponizio Trumpa s kojim pregovara o miru u Ukrajini. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je kolumnist Đivo Đurović.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Zašto Putin sada udara najžešće?Kako koristi Trumpa, Xija i Modija da izađe iz izolacije?Je li realna Orbanova ideja o podjeli Ukrajine?Što zapravo stoji iza Trumpovih kontradiktornih poruka?Kako reagira Europa i što znači nova odlučnost?

„Europska unija neće nadzirati niti pratiti pola milijarde svojih stanovnika. To je praktički nemoguće i nije cilj uredbe koja se odnosi isključivo na pronalaženje sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", kategoričan je Renato Grgurić, voditelj službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije. Ta institucija očekivano brani zakonski prijedlog kolokvijalno nazvan Chat Control koji je uoči rasprave u Europskom parlamentu naglo postao jedna od političkih tema. Iako kritičari prijedloga ističu kako prijedlog, koji je motiviran zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, otvara prostor za masovni nadzor komunikacije građana na digitalnim platformama, Grgurić tvrdi da su kritike koje se čuju u javnosti pretjerane i neutemeljene.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP:Zašto Hrvatska podržava zakonski prijedlog poznat pod imenom Chat Control?Koja su jamstva da neće biti masovnog nadzora građana budući da kritičari ove regulative navode da je pokušaj kontrole privatne komunikacije bez presedana i obvezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana?Postoje li manje invazivne metode?Ako bi prema prijedlogu nadzor morale provoditi same tvrtke koje nude aplikacije za chat kao što su Facebook Messenger i WhatsApp te web usluge elektroničke pošte poput Gmaila i Yahoo-a, tko će kontrolirati pružatelje platformi?

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nenajavljeno je došao na šibenski festival FALIŠ. Bio je u publici na predstavljanju knjige “Sutjeska: bitka svih bitaka”, Šimuna Cimermana. Ovaj se dolazak promatra kao značajna gesta predjednika u trenucima kada svjedočimo snažnom povijesnom revizionizmu, zabranama i pokušajima zabrana festivala i prijetnji istaknutim intelektualcima i piscima. Tim povodom repriziramo epizodu Prvog glasa u kojoj autor knjige Sutjeska bitka svih bitaka Šimun Cimerman sa Silvanom Menđušić razgovara bitci koja je, kako kaže autor, mogla izrisati Hrvatsku jer je povijest mogla krenuti u sasvim drugom smjeru.“Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske”, kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”Ključna pitanja ove epizode:Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratuna prostoru bivše Jugoslavije?Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?

Nakon još jednog ljeta bez sezone kiselih krastavaca, s novinarom N1 televizije Hrvojem Krešićem smo za Prvi glas razgovarali o ključnim političkim temama kolovoških noći koje su za nama i rujanskih dana koji uglavnom tek slijede.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što znači toliko odmicanja od stvarnosti u tumačenju vladajućih koji za desničarske prijetnje i zabrane okrivljavaju - ljevicu?Jesu li doista sve sličniji Aleksandar Vučić i Andrej Plenković?Ponaša li se itko u hrvatskoj javnosti prema braniteljima kao da su branili - Srbiju?Zašto je dinamika odnosa Plenković-Milanović u drugom mandatu dosad toliko različita nego u prvom?Gledamo li stvarno posljednji ples Zorana Milanovića?Kako to da je još jedna presuda protiv Plenkovićeve sjajne ministrice Gabrijele Žalac ostala u krajnje sporednom planu?

Što znači najveća vojna parada u Pekingu u povijesti, zašto Xi i Putin šalju poruke zajedništva, i gdje zapravo pucaju šavovi njihova odnosa? Gost podcasta Prvi glas bio je Zvonimir Stopić, profesor povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu i predavač na ZŠEM-u u Zagrebu.Pitanja na koja smo tražili odgovor:Je li Kina doista ponudila svijetu alternativu zapadnom poretku?Može li Šangajska organizacija postati pandan zapadnim savezima?Što za Kinu znači povratak na narative iz Drugog svjetskog rata?Koliko su bliski Xi i Putin - i gdje počinje nepovjerenje?Hoće li Xi zauzeti Tajvan?Zašto je Tajvan kineska crvena linija?

Zakonski prijedlog poput Chat Controla ne bi se u demokratskim društvima uopće trebao pojaviti jer više odgovara legislativi Kine ili Sjeverne Koreje", kaže za Prvi glas Lucijan Carić, informatički stručnjak i ekspert za računalnu sigurnost o kontroverznom europskom zakonskom prijedlogu kolokvijalno nazvanom Chat Control, a kojim bi se, pojednostavljeno, omogućilo državi i policiji da pregledavaju poruke građana na aplikacijama poput WhatsAppa, Facebook Messengera i Signala. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 127:Koje su najspornije točke zakonskog prijedloga "Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse"?Na koji način će komunikacija građana biti nadzirana prođe li zakon?Postoje li pristupi koji su manje invazivni?Je li poznato koji lobisti stoje iza prijedloga, odnosno tko je "pomogao" formulirati tekst zakona?Koji se elementi tog europskog propisa protive hrvatskom Ustavu?Hoće li političari biti izuzeti od ovakve vrste nadzora?Što o zakonodavcima govori nekonzistentnost politike Europske unije u pitanjima tehnologije?

U sjeni kulturnog rata odvija se još jedna prilično opasna operacija - Plenković je dokrajčio porezni USKOK, elitno tijelo istražitelja koje je obučavao FBI, a na piku cijelo desetljeće imao HDZ. O tome smo razgovarali s Jasminom Klarićem, novinarom, urednikom i kolumnistom Telegrama.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto baš sada pada Porezni USKOK?Je li slučaj Geodezija razlog za smjene u Poreznom USKOK-u?Kako je HDZ postupno lomio ovu instituciju od 2015. do danas?Hoće li smjene u Poreznom USKOK-u značiti gašenje još jedne neovisne institucije u RH?

Kulturni rat u Hrvatskoj više nije samo retorika - on se odvija na ulicama, u simbolima i u javnom prostoru. Prijeteći grafiti, relativizacija povijesti i normalizacija ustaškog naslijeđa samo su manifestacije puno dubljeg problema. O tome smo razgovarali s Katarinom Peović, čelnicom Radničke fronte i bivšom saborskom zastupnicom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP126:Tko je odgovoran za novi val radikalizacije i nasilja u Hrvatskoj?Jesu li Milanović i Plenković doista na suprotnim stranama ili je razlika tek simbolička?Zašto desnica šuti dok se ustaški pozdrav normalizira na ulicama?Mogu li simboli poput Trga maršala Tita zaustaviti relativizaciju povijesti?Zašto Peović smatra da ne postoji kapitalizam s ljudskim licem?

Savez Moskve i Pekinga sve je čvršći. Može li ono što pripremaju preokrenuti globalni poredak i izazvati bijes u Americi? U podcastu Prvi glas gost je Ivan Čović, analitičar koji o Ukrajini piše za Index i dvostruki prvak Hrvatske u džudu, po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP125:Može li Trump donijeti mir u Ukrajini ili je to tek iluzija?Zašto je Donbas ključna točka rata i pregovora?Kako Kina balansira između Moskve, Kijeva i Washingtona?Što znači sve tješnja osovina Putin–Xi za Zapad?Kakva je budućnost Zelenskog i tko bi ga mogao naslijediti?

Uhićenje na Visu pretvorilo se u međunarodnu špijunsku dramu - hrvatski vojni pilot i njegova dugogodišnja partnerica završili su u istražnom zatvoru. Pilot je optužen da je odavao tajne misije KFOR-a na Kosovu svojoj partnerici, a ona ih je prosljeđivala srpskim strankama na Kosovu. O svemu u izvanrednom izdanju Prvog glasa razgovaramo s Anom Raić, novinarkom Indexa koja godinama prati sigurnosne i obavještajne teme.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što je pilot točno odavao i kome su informacije završile u rukama?Je li riječ o „šaputanju na jastuku“ ili ozbiljnoj špijunaži?Kako funkcionira sigurnosna provjera u Hrvatskoj i zašto je sustav pod kritikama?Koliko je ovaj slučaj opasan za hrvatsku nacionalnu sigurnost i misiju KFOR-a na Kosovu?Hoće li afera narušiti odnose Hrvatske i Srbije?Zašto su najvažnije informacije o Dejanu Pantiću, srpskom policajcu optuženom za terorizam?

„Zlatko Hasanbegović je kao ministar kulture bio puno manje licemjeran od sadašnje ministrice Nine Obuljen Koržinek. Danas svjedočimo pravoj atomskoj gljivi licemjerja”, kaže kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica Snježana Banović komentirajući slučaj u Benkovcu. Ističe kako je Obuljen Koržinek trebala snažnije podržati organizatore festivala i osobno doći u Benkovac. Ministricu je prozvala i prije mjesec dana, kada je u otvorenom pismu od nje zatražila da se odrekne ili ustaškog pokliča ili Vladimira Nazora, po kojem nosi ime najviša državna nagrada u kulturi. “Odijelite, poštovana ministrice, Dobro od Zla – budite Kupa, a ne Rupa”, završne su riječi otvorenog pisma što ga je uputila ministrici kulture i medija podsjećajući da se ne može istovremeno šutjeti na fašizam i dodjeljivati nagradu koja ime nosi po Vladimiru Nazoru.„Ministrica je, vidimo po reakciji na recentni incident, odabrala poklič Za dom spremni, umjesto Nazora”, naglašava Banović. „Koncert na hipodromu bio je svojevrsni lakmus, točka preokreta koja ogoljuje stanje hrvatske kulture. Mislim da krug još nije zatvoren, da je Benkovac tek jedna epizoda i da možemo očekivati slične prijetnje drugima", veli Banović.Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP 123:Živi li Hrvatska u kulturnom i političkom sustavu koji sustavno potiskuje kritičko mišljenje kroz institucionalnu pasivnost, društvene pritiske i normalizaciju ekstremističkih simbola?Je li Nina Obuljen Koržinek doći u Benkovac i aktivno zaštititi festival te zašto je nedovoljna njezina osuda?Zašto nacionalni festivali i kazališta šute kada su kolege napadnuti?Koji su razlozi izostanka šire podrške?Hoće li recentni slučaj aktivirati atmosferu straha i potaknuti autocenzuru?Prema njezinu mišljenju, organizatori nisu dobili ni dovoljno podrške struke. „Izostala je jasna podrška kolega, osobito javnih organizacija, ustanova i njihovih ravnatelja – od Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog festivala, čiji Zlatnom arenom nagrađeni film Mirotvorac nije mogao biti prikazan, do Osorskih glazbenih večeri... "Tu je moralo doći do koordinacije ravnateljstava ključnih institucija koje djeluju iz sigurne pozicije. To bi imalo veliku težinu. Još više bi značio dolazak ministrice, a da ne govorim o premijeru.Ako to nije bio krizni trenutak, onda zaista ne znam kome nije jasno. Andrej Plenković je jedini premijer u Europi 21. stoljeća koji je normalizirao nacistički poklič. Jedini! U nijednoj zemlji takvi se pokliči ne toleriraju. U Njemačkoj se o tome uopće ne raspravlja, iako se povremeno javljaju ekscesi. No to je razlika između jake kulture i jakog obrazovanja naspram naše slabe kulture i slabog obrazovanja”, zaključuje Banović.

U Benkovcu je otkazan festival „Nosi se“, a ono što je izgledalo kao lokalna kulturna epizoda pretvorilo se u nacionalnu priču o slobodi i zabrani. Gost podcasta Prvi glas je povjesničar i novinar Tihomir Ponoš. Branitelji najavljuju turneju zabrana što je, zapravo, udar na tekovine Francuske revolucije - slobodu, bratstvo i jedankostPitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP122:Zašto je festival u Benkovcu otkazan i tko stoji iza zabrane?Je li riječ o incidentu ili početku nove turneje zabrana i prijetnji diljem Hrvatske?Zašto policija nije reagirala na nasilje i što to govori o stanju države?Kako je Plenkovićev HDZ zapravo realizirao Karamarkove ideje?Je li ovo udar na ustavne temelje države - slobodu i jednakost?Kako se sve uklapa u širi kulturni rat u kojem su Frljić i sloboda mišljenja nepoželjni?

Putin dobiva vrijeme, Trum iluzije. Gost današnjeg Prvog glasa je Đivo Đurović, Telegramov stručnjak za međunarodne odnose, koji nam objašnjava kako izgleda stvarna strategija Kremlja i zašto Trumpova predstava na Aljasci nema šanse promijeniti tijek rata.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što je Putin stvarno dobio nakon summita na Aljasci?Zašto Trumpove prijetnje sankcijama ostaju prazne?Koji je stvarni cilj ruske diplomacije?Je li moguće zamrzavanje rata u Ukrajini?Kako će Trump reagirati kada shvati da ne može izvući “deal” s Putinom?

Ovo je drugi dio razgovora s Tvrtkom Jakovinom, povjesničarom i redovitim Telegramovim kolumnistom. U prvoj epizodi govorili smo o usponu liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, a sada ulazimo u njegov pad i urušavanje. Ako ste slušali prvi dio, ovo je logičan nastavak - a ako niste, predlažemo da se vratite na njega jer ova dva razgovora čine jednu cjelinu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kada se liberalni poredak počeo urušavati?Je li Fukuyamina teza o „kraju povijesti“ bila samo iluzija?Kako je rat u Iraku ubrzao pad zapadne hegemonije?Zašto je rat u Ukrajini donio i kraj liberalnog svjetskog poretka?Je li je Trumpov povijesni rez usporediv s najvećim povijesnim događajima?Može li Europa pronaći snagu ili ostaje žrtva novog poretka?Što znači „novo doba“ koje oblikuju Putin, Trump i Kina?Prvi dio o usponu liberalnog svjetskog poretka s Tvrtkom Jakovinom poslušajte OVDJE ili u vašem omiljenom podcast playeru.

Prvi glas danas je ugostio Tvrtka Jakovinu, povjesničara i profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema - uspon liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i kako je Amerika postala neprikosnovena svjetska sila. Danas poslušajte kako je došlo do uspona liberalnog poretka, a sutra kako je došlo do pada sustava koji je donio mir svijetu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što je dogovoreno na Jalti i kako je izgledala poslijeratna podjela svijeta?Zašto je Velika Britanija izgubila status imperija, a SAD preuzeo ulogu hegemona?Je li liberalni poredak bio američko carstvo na zahtjev Europe?Koliko su Ujedinjeni narodi i Pokret nesvrstanih stvarno utjecali na svjetski poredak?Je li pad Berlinskog zida bio vrhunac liberalnog svijeta i početak “kraja povijesti”?

U trećoj epizodi o sukobima Izraela i Palestine gost Prvog glasa je povjesničar Dario Špelić, autor i urednik emisije Povijest četvrtkom na HRT-u.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je Hamas 7. listopada izveo najveći napad na Izrael u posljednjim desetljećima?Zašto su Mossad i Shin Bet potpuno zakazali?Kako funkcionira izraelski sigurnosni sustav i gdje su mu najveći povijesni propusti?Kako je izvedena spektakularna operacija protiv Hezbollaha s pagerima i radio uređajima?Zašto Izrael i SAD nisu išli do kraja i promijenili režim u Teheranu?Može li Izrael uopće uništiti Hamas i što bi značilo “uništenje”?Kako spriječiti humanitarnu katastrofu u Gazi?Prvu epizodu serijala o Izraelu i Bliskom istoku o ratu 1948. poslušajte OVDJE, a drugi dio o šestodnevnom ratu i Intifadama OVDJE ili na svim podcast platformama.

Prije gotovo šest desetljeća Izrael je u samo šest dana slomio arapske vojske i preuzeo kontrolu nad Istočnim Jeruzalemom, Zapadnom obalom i Gazom. Ta spektakularna pobjeda postavila je temelje današnjeg Bliskog istoka - i otvorila vrata dugotrajnom sukobu koji traje do danas. O tome smo razgovarali s povjesničarom Dariom Špelićem, autorom HRT-ove emisije Povijest četvrtkom u drugom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je Izrael u Šestodnevnom ratu preuzeo potpunu kontrolu nad nebom i zemljom?Zašto je pobjeda Izraela stvorila “prokletstvo okupacije”?Kako je iz Intifade nastao Hamas?Zašto je propao mirovni proces iz Osla?Kako je Druga intifada slomila izraelsku ljevicu i promijenila političku scenu?Prvi dio serijala o Izraelu i Bliskom istoku poslušajte OVDJE ili u vašem omiljenom podcast playeru.

Godina 1948. nije samo godina stvaranja Države Izrael - to je godina koja je oblikovala cijeli Bliski istok i otvorila sukob koji do danas ne prestaje. U prvom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku govori povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom, Dario Špelić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Je li Palestina uistinu bila „prazna zemlja” kada su cionisti došli?Kako je nastao prvi sukob između doseljenika i Arapa?Zašto ideja o dvije države nikada nije zaživjela?Što se dogodilo u ratu 1948. i kakve su bile posljedice?Kako je nastao palestinski izbjeglički problem?

Trump i Putin razorili su Pax Americana, a Europa je pred odlukom stoljeća. O tome što to znači i ima li EU uopće snagu postati svjetski igrač u Prvom glasu govori Irena Frlan Gašparović, Telegramova novinarkom koja godinama prati vanjsku politiku i Europsku uniju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Može li Europska unija postati sila ravnopravna Americi, Rusiji i Kini?Tko je uopće vođa Europe i tko diže slušalicu kad “svijet zove Bruxelles”?Ima li EU jasnu vanjsku politiku i definirane ciljeve?Kako se Unija snalazi u odnosima s Rusijom i Kinom?Je li proširenje i dalje politika EU ili je nastao opasan vakuum na Balkanu?Može li Europa opstati bez Amerike i kakva joj je sudbina u svijetu nakon Paxa Americana?

U ljetnoj šemi Prvog glasa bavimo se velikim svjetskim temama. U današnjoj epizodi o Xi Jingpingu, kineskom predsjedniku i čovjeku koji je promijenio Kinu i svijet govori Zorana Baković, dopisnica Dela za Aziju i jedna od najboljih poznavateljica Kine.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:Tko je danas stvarno Xi Jinping?Kako je Xi promijenio Kinu?Ima li više ikakvog sustava vlasti u Kini osim njega samog?Zašto još nije krenuo na Tajvan i hoće li ga zauzeti vojno?Kontrolira li Xi u potpunosti vlastitu vojsku?Kako izgleda kineski autokratski kapitalizam iznutra?I je li Zapad uopće spreman za ono što dolazi?

Od spasitelja Rusije do veleizdajnika svoje zemlje - kako je Vladimir Putin zarobio Rusiju, pokrenuo krvavu agresiju u Ukrajini i razorio svjetski poredak. U trećem dijelu serijala Prvog glasa o Putinu govori vanjskopolitički analitičarBranimir VidmarovićPitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kada je Putin zaključio da Ukrajina izlazi iz ruske orbite?Zašto je Krim bio strateški ključan i kako je izvedena njegova aneksija?Kako su pogrešne obavještajne procjene dovele do fijaska blitzkriega?Zašto Putin Ukrajinu vidi samo kao sredstvo u sukobu sa SAD-om?Može li ovaj rat završiti dok je Putin živ - i kako bi kraj izgledao?Prošli nastavci serijala:1. dio: Putinova mafijaška država2. dio: U što vjeruje Vladimir Putin

Putin nije genije, nego vođa koji se vodi strahom, sigurnosnom paranojom i vječnim branjenjem vlastitog “brloga”. O tome u što zapravo vjeruje Vladimir Putin i kako je izgrađen osnivački mit njegove Rusije u 2. dijelu serijala Prvog glasa o ruskom predsjedniku govori vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoritiIma li Putin uopće koherentnu političku ideologiju?Što znači da je Putin “reaktivan” vođa?Zašto zapadni analitičari preuveličavaju ulogu Aleksandra Dugina?Koliko su strah i sigurnosna paranoja oblikovali Putinovu politiku?Zašto mit o “Putinovom šahu” ne drži vodu?U što, zapravo, vjeruje Vladimir Putin?Kako je iskonstruiran osnivački mit Putinove Rusije?Prvi dio serijala o Putinu u kojem govorimo o mafijaškoj državi koju je stvorio poslušajte OVDJE, ili na svim podcast platformama, a treći dio serijala o ratu u Ukrajini objavljujemo sutra.

U prvom dijelu serijala Prvog glasa o Vladimiru Putinu razgovaramo s vanjskopolitičkim analitičarem Branimirom Vidmarovićem o znakovitoj rečenici izgovorenoj pred mračnom ekipom koja je označila početak Putinove vladavine i pretvorila Rusiju u ono što britanski povjesničar Mark Galeotti naziva “mafijaška država”.Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je jedna rečenica pred pripadnicima tajnih službi otvorila Putinu put prema apsolutnoj vlasti?Zašto je mafijaško okruženje važnije od KGB-a za razumijevanje Putina?Što je značio pakt između Putina i oligarha – i zašto su ga kasnije mnogi požalili?Je li Putin sam inscenirao Drugi čečenski rat kako bi učvrstio moć?Zašto su ruski oligarhi danas još ovisniji o Putinu nego na početku njegove vladavine?

Donald Trump više čovjek koji je na strani Vladimira Putina - i upravo to mijenja sve vezano za rat u Ukrajini. No, dokad će to trajati? I što zapravo planira Trump koji je odlučnije no ikad krenuo razarati poredak koji je Amerika desetljećima gradila? U trećem nastavku serijala o Trumpu o drugom mandatu američkog predsjednika govori Đivo Đurović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto se Trump okrenuo protiv Putina i što to znači za Ukrajinu?Može li Trumpova vanjska politika uništiti NATO i kraj Pax Americana?Koliko je opasno okruženje lojalista i ignoriranje pravosuđa?Je li Elon Musk politička prijetnja Trumpu?Kako afera Epstein postaje najopasnija tema za Trumpa?Što znači Trumpova carinska politika za globalnu ekonomiju?Što je pozitivno donio Donald Trump?Prvu epizodu u kojoj govorimo o usponu MAGA pokreta posušajte OVDJE, a drugu u kojoj govorimo o prvom Trumpovom mandatu i napadu na Capitol možete poslušati OVDJE.

S Djivom Đurovićem analiziramo kako je Donald Trump, unatoč svim prognozama, pobijedio Hillary Clinton, zašto je FBI utjecao na izbore, koliku je ulogu imala Rusija i kako su se američke institucije pokušale obraniti od njega. Govorimo i o ukidanju prava na pobačaj, izborima sudaca Vrhovnog suda, kaosu u Bijeloj kući i ljudima koji su doslovno krali dokumente sa stola da spriječe Trumpa.Ovo je priča o mandatu koji je završio napadom na Capitol – i promijenio Ameriku.Prvi dio serijala o Donaldu Trumpu poslušajte OVDJE.

Trump nije došao niotkuda. U prvoj epizodi mini serijala o bivšem i sadašnjem američkom predsjedniku, s Đivom Đurovićem pričamo o korijenima MAGA pokreta, rasizmu kao temeljnom motivu američke politike, bijesu srednje klase nakon financijske krize i pucanju Republikanske stranke iznutra. Zašto su Amerikanci birali Trumpa i zašto su to učinili ponovno? Je li populizam bio početak - a što je kraj?

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, razgovaramo s vojnim analitičarom i kolumnistom Telegrama Goranom Ređepovićem o svim detaljima operacije Oluja koja je slomila kičmu tzv. RSK i oslobodila gotovo trećinu hrvatskog teritorija.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto je Oluja bila vojno neizbježna i kako je bila pripremljena?Koju ulogu su igrale Sjedinjene Države i vanjska politika Hrvatske?Gdje je bio stvaran otpor, a gdje je neprijatelj jednostavno pobjegao?Gdje su se vodile najžešće borbe?Je li bilo za očekivati da Oluja bude tako brza i uspješna?Je li postojala realna opasnost od vojne intervencije SR Jugoslavije?Kako su se dogodili zločini nakon Oluje i tko je za njih odgovoran?

Gost današnjeg Prvog glasa je Jasmin Klarić, kolumnist i urednik Telegrama. Razgovarali smo o sveprisutnijem ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, o ulozi Andreja Plenkovića u njegovoj normalizaciji, o Thompsonovom statusu ikone desnice i političkim implikacijama svega što se ovih dana događa u Sinju, Zagrebu i na razini vlasti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:Kako je Plenković od europejca postao partner radikalne desnice?Je li “Za dom spremni” danas zapravo legaliziran kroz praksu sudova? Što Thompson znači za desnicu i tko upravlja njegovim fenomenom?Zašto je Penavi i Domovinskom pokretu dana nova politička platforma?Hoće li Hrvatska i dalje ignorirati ustašluk – i s kojim posljedicama?

Odluka Mete da uskoro ukine mogućnost političkog oglašavanja na svojim društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu, izazvala je dosta pozornosti u medijskom, PR i političkom svijetu. Stoga je prilično logično u Prvi glas pozvati bivšeg novinara, današnjeg PR-ovca koji radi s političarima i političkim strankama (najistaknutiji angažman je onaj za Možemo!), Josipa Jagića.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP103:Mijenja li odluka Mete pravila političke utakmice kakva su vladala posljednjih desetak godina?Ide li ovakva odluka, a navodno sličnu sprema i Google, na ruku tradicionalnim medijima?Radi li se možda o taktici kojom velike digitalne platforme pokušavaju izbjeći uvođenje digitalnog poreza?Hoće li zbog ovoga poseban udar pretrpjeti manje i nove političke stranke?Kako, bez oglasa na društvenim mrežama, napraviti dobru političku kampanju?

Američki predsjednik Donald Trump predstavlja nacrt trgovinskog sporazuma s Europskom unijom kao svoju pobjedu. Europski pregovarači pak nisu napravili mnogo stvarnih ustupaka, ali su se pretvarali da popuštaju i nisu uzvratili. Tako nacrt trgovinskog sporazuma koji je svoje konture dobio proteklog vikenda opisuje Vedrana Pribičević, ekonomska analitičarka i predavačica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Sjedinjene Države uvode Europskoj uniji carinu od 15 posto – nižu od prethodnih prijetnji, ali i dalje znatno višu nego što je bila prije Trumpa. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP102:Pobjeđuje li Trump u trgovinskom ratu?Kakve će biti posljedice njegova eksperimenta po američku i svjetsku ekonomiju?Je li Europska unija postavila defenzivno ili je odigrala najbolje s lošim kartama koje je imala u rukama?Tko gubi a tko dobiva po novom nacrtu trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Europske unije?Kakve je taktika moguća ako Trump igra na kartu teorije luđaka?00:00 – Trumpov show i lažni sporazum03:15 – Teorija luđaka: taktika ili kaos06:10 – EU u raskolu: suverenisti vs atlantisti09:25 – Tko dobiva, tko gubi: carine, lijekovi, čelik13:40 – Trumpova nepredvidivost i cijena populizma17:55 – Tiha pobjeda EU i realnost novih pravila

U podcastu Sve u 16 gostuje Ivan Rakitić, tehnički direktor Hajduka kojem je ovo prvi sportski intervju od kako je na novoj poziciji u Hajduku. Ante Rebić vrlo je blizu Hajduku, a mediji pišu kako je taj posao gotova stvar. Što Rakitić kaže o Rebiću, transferima, Hajdukovoj momčadi i utakmicama koje su ispred splitskog kluba poslušajte u podcastu, a donosimo priču o životu, karijeri boksača Mate Parlove te priču o legendarnoj Dinamovoj pobjedi 5:0 nad Partizanom.O dolasku Ante Rebića Rakitić u podcastu kaže: „U razgovorima smo s Antom već neko vrijeme. Ante je moj veliki prijatelj, fantastičan igrač. Trenutno nema novih informacija, ali radimo na tome da se pojača momčad. Bio bi ogromno pojačanje za sve nas. No, radimo i na drugim stvarima da sve bude dobro za Hajduk.“Na pitanje kako se uopće odlučio na angažman u Hajduku i kako vidi svoju ulogu u klubu te kako funkcionira klub iznutra odgovara: „Zahvalan sam Goranu Vučeviću i predsjedniku Ivanu Biliću na ovoj prilici. Za nas postoji samo jedna stvar - naš grb, naš grad, Hajduk iznad svega. Želimo dati sve od sebe da postanemo jako ozbiljan klub. Klub s jasnom idejom i smjerom. Ulažemo jako puno vremena i ljubavi prema klubu i idemo zajedno raditi da to bude što bolje.“O utakmica koej su ispred Hajduka, Rakitić kaže: „Ove prve utakmice nikad nisu lake. Bitno je da od početka stvorimo pozitivnu energiju, pozitivan ritam - za igrače, navijače. Uvjeren sam da će biti fantastična atmosfera. Moramo biti maksimalno spremni. Igramo doma - naš stadion, naši ljudi, naši navijači - i moramo dati do znanja gdje su došli. Idemo po pobjedu i pozitivno krenuti u prvenstvo.“Na pitanje hoće li europske utakmice Hajduka obilježiti tandem Livaja-Rebić, odgovara: „Vidjet ćemo koja će imena obilježiti europske utakmice. Nama je jako bitno da igramo velike međunarodne utakmice. Ne želim stvarati pritisak, bitno je da rastemo i idemo pravim putem. Cilj nam je ne samo ove godine igrati Europu, nego da to bude pravilo - da Hajduk bude stalno u Europi. Na tome moramo raditi, korak po korak, ali uz sav trud i rad – uvjeren sam da je moguće.“Cijeli intervju s Rakitićem te priču o Parlovu i velikoj Dinamovoj pobjedi nad Partizanom 5:0 poslušajte u podcastu Sve u 16 koji vodi Andrej Maksimović Max.

U cijeloj niski apsurdnih propisa i praksi iz hrvatske stvarnosti, jedna priča se ovih dana ipak posebno istaknula. Hoćeš obrazovanje - vrati zdravstvenu zaštitu, tako nekako bi se mogla ironizirati odredba po kojoj su svi oni koji idu studirati u inozemstvo dužni odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, čime gube i pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. O ovom čudesnom dosegu demografske i obrazovne politike za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama Dora Kršul.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP101:Što se točno događa kad student ili studentica iz Hrvatske upišu studij u inozemstvu?Je li Vlada, nakon sporne izmjene zakona, imala priliku popraviti pogrešku?Smatraju li uopće da se radi o pogrešci?Što o svemu misle Pučka praovbraniteljica i Katedra za europsko javno pravo?Je li ovakav propis u skladu s europskom pravnom stečevinom?Što s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja u ovim slučajevima?00:00 – Država briše studente iz sustava02:40 – Gubiš prebivalište, gubiš zdravstvo05:10 – Apsurd birokracije na djelu08:30 – Kako Hrvatska kažnjava ambiciju13:30 – Dora Kršul razvaljuje sustav

U stotoj epizodi podcasta Prvi glas gostovala je dugogodišnja vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić, s kojom smo razgovarali o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Gazi, brutalnoj vojnoj kampanji Izraela, humanitarnoj pomoći koju Izrael ne propušta, ulozi Hamasa i Bliskom istokuU EP100 pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:Kako je došlo do gladi u Gazi i tko ju koristi kao oružje?Što je stvarni cilj izraelske vlade u ratu protiv Hamasa?Zašto se pomoć iz zraka ne može smatrati rješenjem?Postoji li politička volja za dvodržavno rješenje?Može li međunarodna zajednica išta bez SAD-a?Koliku odgovornost snose zapadne zemlje i što bi trebale učiniti?00:00 – Uvod i podaci o gladi u Gazi01:20 – Rakić: Glad kao ratno oružje03:10 – Ciljevi izraelske vlade i širenje teritorija06:00 – Bacanje pomoći iz zraka i učinci na civile08:40 – Može li Izrael eliminirati Hamas?12:00 – Uloga međunarodne zajednice i dvodržavno rješenje

U prvoj epizodi Telegramovog sportskog podcasta Sve u 16, voditelj Andrej Maksimović Maks okupio je neka od najvećih imena hrvatskog sporta i sportskih institucija.Samanta Fabris, najbolja hrvatska odbojkašica, ekskluzivno otkriva da joj je cilj igrati još jedno Europsko prvenstvo i tada se oprostiti od reprezentacije. Priča o ozljedama, povratku, mogućem ljetu na pijesku i novom izazovu – igranju za kineski Peking. O odbojci govori i Telegramov novinar i dobar poznavatelj odbojke Mladen Pleše.Najbolja hrvatska tenisačica svih vremena Iva Majoli i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Zdravko Marićkomentirali su stanje u hrvatskom i svjetskom tenisu. Marić najavljuje žestok Davis cup susret s Francuskom i poziva na punu dvoranu.Perica Bukić, čelni čovjek hrvatskog vaterpola, i Vedran Šupuković, predsjednik RK Zagreb, donose insajderski uvid u stanje u hrvatskom vaterpolu i rukometu - od planiranih smjena generacija, do klupskih izazova u europskim natjecanjima.U Dosjeu Boban razgovarali smo s Nikolom Badovincem, Dragom Kamenskim, Anom Marijom Vuković i Igorom Štimcem – o Bobanovom dolasku u Dinamo, njegovim reformama, ograničenju mandata, komunikaciji s novinarima i pitanju – što ako ne uspije? Štimac naglašava: "Boban nije uhljeb, zna što želi, ima stav - i to je ono što hrvatski sport treba!"Na kraju, najavljujemo nove epizode podcasta Sve u šesnaestposveta Mati Parlovu, na godišnjicu njegove smrtiprisjećanje legendarne utakmice Dinamo – Partizan 5:0intervju s Ivanom Rakitićem, o Hajduku, povlačenju i novoj ulozi u klubu00:00 – Uvodna špica i najava gošći i gostiju01:30 – Samanta Fabris: oproštaj, povratak i odlazak u Kinu10:05 – Iva Majoli i Zdravko Marić o tenisu i Osijeku18:10 – Perica Bukić i Vedran Šupuković: stanje u vaterpolu i rukometu29:10 – Sport i država: tko financira vrhunske rezultate?39:10 – Dosje Boban: promjene u Dinamu i prvi dojmovi52:00 – Bobanova komunikacija i budućnost Dinama

U 99. epizodi podcasta Prvi glas ugostili smo Jasmina Klarića, kolumnista Telegrama, kako bismo analizirali prvih šest mjeseci drugog mandata Zorana Milanovića. Što znači njegovo povlačenje iz javnosti? Ima li šutnja taktičku pozadinu? I na kojem bi se polju mogao dogoditi novi sukob s premijerom Andrejem Plenkovićem?Pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:Zašto je Milanović nakon izbora odlučio nestati iz javnog prostora?Je li šutnja privremena taktika ili stvarna promjena ponašanja?Na čemu bi se mogao ponovno zapaliti sukob Milanović - Plenković?Planira li Plenković provesti modernizaciju vojske bez Milanovića?Kakva je dinamika odnosa između Milanovića i Ivana Anušića?Možemo li vjerovati da se Milanović doista povlači iz politike?0:00 – Zašto Milanović šuti?3:10 – Sukob oko Vrhovnog suda6:40 – Tko kontrolira vojsku i novac?11:00 – Anušić i Milanović: ljubav i udarci15:40 – Je li ovo kraj Milanovićeve karijere?

Trump se našao usred gnjusnog pedofilskog skandala koji bi mogao slomiti njegovu vezu s MAGA pokretom. U ovoj epizodi s Đivom Đurovićem govorimo o tome zašto mu njegova baza oprašta sve - osim šutnje o Epsteinovim fajlovima. Što se točno nalazi u dokumentima? Zašto ih Trump ne objavljuje? I ima li MAGA pokret život bez njega?0:00 – Trump, Epstein i početak problema3:20 – MAGA okreće leđa svom idolu6:10 – Teorije zavjere koje ga sada proganjaju9:00 – Trumpove panične diverzije12:30 – Zašto ne objavi Epstein fajlove?16:30 – Što nakon Trumpa i hoće li MAGA preživjeti

Nakon što je izgubio izbore u Splitu, Ivica Puljak je odmah najavio svoje povlačenje iz politike. No, to očito ne znači da će ovaj znanstvenik ostati posve izvan političke arene, ovih dana je na društvenim mrežama najavio seriju tekstova o tome kako se “političko, medijsko i ljudsko podzemlje ujedinilo” da vrati vlast u najvećem gradu Dalmacije. O tome je govorio i za Prvi glas.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:Kakav je prijelaz s politike natrag u znanost?Što se tiče političke karijere, je li - vridilo?Kakve su greške Puljak i njegov Centar napravili u kampanji?Koja je uloga medija u vladavini HDZ-a?Kako komentira urnebesni, "fotošopirani" rasplet u Gradskom vijeću?Je li Hrvatska uopće još uvijek demokratska zemlja?

Hrvatska sveučilišta i visoka učilišta i dalje imaju zjapeći ponor između upisnih kvota i doista upisanih studenata. Ove godine je on čak i nešto manji nego lani, ali i dalje golemih 38 posto mjesta ostalo je prazno. Zbog čega postoji takav ogorman raskorak i što nam otkriva priča o državnom financiranju veleučilišta za koji je država odlučila da mora biti zatvoreno, u novoj epizodi Prvog glasa govori Telegramova novinarka Dora Kršul.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:Zbog čega postoji toliki nesrazmjer između studenata i mjesta za studente u visokom školskom sustavu?Radi li se o tvrdokorno lošem planiranju ili nekim drugim motivima?Ima li šanse da se ostvari makar minimalna racionalizacija predviđena NPOO-om?Na čiji je poticaj Vlada tri dana pred izbore dodijelila 400 tisuća eura veleučilištu koje je dotad trebalo biti zatvoreno?Radi li se, zapravo, o političkoj korupciji?Što ovakav rasplet znači za položaj Agencije za znanost i visoko obrazovanje0:00 Uvod – Dora Kršul o obrazovnom apsurdu1:50 15.000 praznih mjesta: gdje su studenti?4:10 Loše planiranje ili politički interes?7:00 Zatvaranje veleučilišta koje ipak dobiva novac11:20 Vladina odluka pred izbore – tko profitira?16:00 Krah sustava kontrole i kvalitete obrazovanja

U ovoj epizodi govorimo o političkoj farsi koja se odvila u Splitu – tajno glasanje, lažni listić i samo jedan pobjednik: Željko Kerum. Novinar Telegrama Denis Mahmutović objašnjava kako se splitski SDP sam od sebe urušio, tko je izdao oporbu i kako su fotografije listića postale jedini alat povjerenja među vijećnicima. Tko je lažirao, tko je pretrčao i zašto se Grad Split ograđuje od istine – sve to u novoj epizodi Prvog glasa.00:00 – Kako je Kerum opet preuzeo Split03:00 – Tajno glasanje i šok rezultat06:00 – Ljevica se snima, ali i lažira09:00 – Prnjak lažira listić12:00 – Grad se ograđuje, SDP se urušava

Vojni analitičar Marinko Ogorec analizira stanje na ukrajinskom bojištu: gdje Rusi napreduju, što znači Trumpov „rok“ od 50 dana, kako Ukrajinci koriste dronove i koliko im može pomoći nova američka vojna pomoć. Rat ulazi u novu fazu, krenula je ruska ljetna ofenziva.🎙️ Slušajte novu epizodu podcasta Prvi glas.

Zašto Kina ne smije dopustiti Putinov pad? U ovoj epizodi vodeća stručnjakina za Kinu i dopisnica ljubljanskog Dela s Dalekog istok Zorana Baković objašnjava kako Peking koristi rat u Ukrajini za vlastitu igru moći - i zašto se u odnosu s Rusijom vide kao dominatna sila. Govorimo o granicama, energentima, trgovinskom ratu s Amerikom i kineskom planu za širenje svog utjecaja na Dalekom istoku.

U EP92 analiziramo prijedlog najvećeg europskog proračuna u povijesti: tko su pobjednici, tko gubitnici, i što to znači za Hrvatsku?Telegramova Irena Frlan Gašparović objašnjava:što znači hrvatska alokacija od 16,8 mlrd eura,hoće li Fond za konkurentnost pogodovati samo velikima,zašto je poljoprivrednicima pukao film,kako će se trošiti 1 mlrd eura iz Socijalno-klimatskog fonda,i zašto je 1,3 mlrd eura osigurano za čuvanje granica.Postavljamo ključno pitanje: može li Hrvatska iskoristiti ovu povijesnu priliku ili će ponovno favorizirati "svoje"?🎧 Slušaj Prvi glas svakog jutra na Spotifyju, YouTubeu, Apple Podcastsu i svim ostalim platformama.