Prvi glas

Putin nije genije, nego vođa koji se vodi strahom, sigurnosnom paranojom i vječnim branjenjem vlastitog “brloga”. O tome u što zapravo vjeruje Vladimir Putin i kako je izgrađen osnivački mit njegove Rusije u 2. dijelu serijala Prvog glasa o ruskom predsjedniku govori vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoritiIma li Putin uopće koherentnu političku ideologiju?Što znači da je Putin “reaktivan” vođa?Zašto zapadni analitičari preuveličavaju ulogu Aleksandra Dugina?Koliko su strah i sigurnosna paranoja oblikovali Putinovu politiku?Zašto mit o “Putinovom šahu” ne drži vodu?U što, zapravo, vjeruje Vladimir Putin?Kako je iskonstruiran osnivački mit Putinove Rusije?Prvi dio serijala o Putinu u kojem govorimo o mafijaškoj državi koju je stvorio poslušajte OVDJE, ili na svim podcast platformama, a treći dio serijala o ratu u Ukrajini objavljujemo sutra.

U prvom dijelu serijala Prvog glasa o Vladimiru Putinu razgovaramo s vanjskopolitičkim analitičarem Branimirom Vidmarovićem o znakovitoj rečenici izgovorenoj pred mračnom ekipom koja je označila početak Putinove vladavine i pretvorila Rusiju u ono što britanski povjesničar Mark Galeotti naziva “mafijaška država”.Ključna pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je jedna rečenica pred pripadnicima tajnih službi otvorila Putinu put prema apsolutnoj vlasti?Zašto je mafijaško okruženje važnije od KGB-a za razumijevanje Putina?Što je značio pakt između Putina i oligarha – i zašto su ga kasnije mnogi požalili?Je li Putin sam inscenirao Drugi čečenski rat kako bi učvrstio moć?Zašto su ruski oligarhi danas još ovisniji o Putinu nego na početku njegove vladavine?

Donald Trump više čovjek koji je na strani Vladimira Putina - i upravo to mijenja sve vezano za rat u Ukrajini. No, dokad će to trajati? I što zapravo planira Trump koji je odlučnije no ikad krenuo razarati poredak koji je Amerika desetljećima gradila? U trećem nastavku serijala o Trumpu o drugom mandatu američkog predsjednika govori Đivo Đurović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto se Trump okrenuo protiv Putina i što to znači za Ukrajinu?Može li Trumpova vanjska politika uništiti NATO i kraj Pax Americana?Koliko je opasno okruženje lojalista i ignoriranje pravosuđa?Je li Elon Musk politička prijetnja Trumpu?Kako afera Epstein postaje najopasnija tema za Trumpa?Što znači Trumpova carinska politika za globalnu ekonomiju?Što je pozitivno donio Donald Trump?Prvu epizodu u kojoj govorimo o usponu MAGA pokreta posušajte OVDJE, a drugu u kojoj govorimo o prvom Trumpovom mandatu i napadu na Capitol možete poslušati OVDJE.

S Djivom Đurovićem analiziramo kako je Donald Trump, unatoč svim prognozama, pobijedio Hillary Clinton, zašto je FBI utjecao na izbore, koliku je ulogu imala Rusija i kako su se američke institucije pokušale obraniti od njega. Govorimo i o ukidanju prava na pobačaj, izborima sudaca Vrhovnog suda, kaosu u Bijeloj kući i ljudima koji su doslovno krali dokumente sa stola da spriječe Trumpa.Ovo je priča o mandatu koji je završio napadom na Capitol – i promijenio Ameriku.Prvi dio serijala o Donaldu Trumpu poslušajte OVDJE.

Trump nije došao niotkuda. U prvoj epizodi mini serijala o bivšem i sadašnjem američkom predsjedniku, s Đivom Đurovićem pričamo o korijenima MAGA pokreta, rasizmu kao temeljnom motivu američke politike, bijesu srednje klase nakon financijske krize i pucanju Republikanske stranke iznutra. Zašto su Amerikanci birali Trumpa i zašto su to učinili ponovno? Je li populizam bio početak - a što je kraj?

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, razgovaramo s vojnim analitičarom i kolumnistom Telegrama Goranom Ređepovićem o svim detaljima operacije Oluja koja je slomila kičmu tzv. RSK i oslobodila gotovo trećinu hrvatskog teritorija.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto je Oluja bila vojno neizbježna i kako je bila pripremljena?Koju ulogu su igrale Sjedinjene Države i vanjska politika Hrvatske?Gdje je bio stvaran otpor, a gdje je neprijatelj jednostavno pobjegao?Gdje su se vodile najžešće borbe?Je li bilo za očekivati da Oluja bude tako brza i uspješna?Je li postojala realna opasnost od vojne intervencije SR Jugoslavije?Kako su se dogodili zločini nakon Oluje i tko je za njih odgovoran?

Gost današnjeg Prvog glasa je Jasmin Klarić, kolumnist i urednik Telegrama. Razgovarali smo o sveprisutnijem ustaškom pozdravu “Za dom spremni”, o ulozi Andreja Plenkovića u njegovoj normalizaciji, o Thompsonovom statusu ikone desnice i političkim implikacijama svega što se ovih dana događa u Sinju, Zagrebu i na razini vlasti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj epizodi:Kako je Plenković od europejca postao partner radikalne desnice?Je li “Za dom spremni” danas zapravo legaliziran kroz praksu sudova? Što Thompson znači za desnicu i tko upravlja njegovim fenomenom?Zašto je Penavi i Domovinskom pokretu dana nova politička platforma?Hoće li Hrvatska i dalje ignorirati ustašluk – i s kojim posljedicama?

Odluka Mete da uskoro ukine mogućnost političkog oglašavanja na svojim društvenim mrežama, Facebooku i Instagramu, izazvala je dosta pozornosti u medijskom, PR i političkom svijetu. Stoga je prilično logično u Prvi glas pozvati bivšeg novinara, današnjeg PR-ovca koji radi s političarima i političkim strankama (najistaknutiji angažman je onaj za Možemo!), Josipa Jagića.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP103:Mijenja li odluka Mete pravila političke utakmice kakva su vladala posljednjih desetak godina?Ide li ovakva odluka, a navodno sličnu sprema i Google, na ruku tradicionalnim medijima?Radi li se možda o taktici kojom velike digitalne platforme pokušavaju izbjeći uvođenje digitalnog poreza?Hoće li zbog ovoga poseban udar pretrpjeti manje i nove političke stranke?Kako, bez oglasa na društvenim mrežama, napraviti dobru političku kampanju?

Američki predsjednik Donald Trump predstavlja nacrt trgovinskog sporazuma s Europskom unijom kao svoju pobjedu. Europski pregovarači pak nisu napravili mnogo stvarnih ustupaka, ali su se pretvarali da popuštaju i nisu uzvratili. Tako nacrt trgovinskog sporazuma koji je svoje konture dobio proteklog vikenda opisuje Vedrana Pribičević, ekonomska analitičarka i predavačica ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Sjedinjene Države uvode Europskoj uniji carinu od 15 posto – nižu od prethodnih prijetnji, ali i dalje znatno višu nego što je bila prije Trumpa. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP102:Pobjeđuje li Trump u trgovinskom ratu?Kakve će biti posljedice njegova eksperimenta po američku i svjetsku ekonomiju?Je li Europska unija postavila defenzivno ili je odigrala najbolje s lošim kartama koje je imala u rukama?Tko gubi a tko dobiva po novom nacrtu trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Europske unije?Kakve je taktika moguća ako Trump igra na kartu teorije luđaka?00:00 – Trumpov show i lažni sporazum03:15 – Teorija luđaka: taktika ili kaos06:10 – EU u raskolu: suverenisti vs atlantisti09:25 – Tko dobiva, tko gubi: carine, lijekovi, čelik13:40 – Trumpova nepredvidivost i cijena populizma17:55 – Tiha pobjeda EU i realnost novih pravila

U podcastu Sve u 16 gostuje Ivan Rakitić, tehnički direktor Hajduka kojem je ovo prvi sportski intervju od kako je na novoj poziciji u Hajduku. Ante Rebić vrlo je blizu Hajduku, a mediji pišu kako je taj posao gotova stvar. Što Rakitić kaže o Rebiću, transferima, Hajdukovoj momčadi i utakmicama koje su ispred splitskog kluba poslušajte u podcastu, a donosimo priču o životu, karijeri boksača Mate Parlove te priču o legendarnoj Dinamovoj pobjedi 5:0 nad Partizanom.O dolasku Ante Rebića Rakitić u podcastu kaže: „U razgovorima smo s Antom već neko vrijeme. Ante je moj veliki prijatelj, fantastičan igrač. Trenutno nema novih informacija, ali radimo na tome da se pojača momčad. Bio bi ogromno pojačanje za sve nas. No, radimo i na drugim stvarima da sve bude dobro za Hajduk.“Na pitanje kako se uopće odlučio na angažman u Hajduku i kako vidi svoju ulogu u klubu te kako funkcionira klub iznutra odgovara: „Zahvalan sam Goranu Vučeviću i predsjedniku Ivanu Biliću na ovoj prilici. Za nas postoji samo jedna stvar - naš grb, naš grad, Hajduk iznad svega. Želimo dati sve od sebe da postanemo jako ozbiljan klub. Klub s jasnom idejom i smjerom. Ulažemo jako puno vremena i ljubavi prema klubu i idemo zajedno raditi da to bude što bolje.“O utakmica koej su ispred Hajduka, Rakitić kaže: „Ove prve utakmice nikad nisu lake. Bitno je da od početka stvorimo pozitivnu energiju, pozitivan ritam - za igrače, navijače. Uvjeren sam da će biti fantastična atmosfera. Moramo biti maksimalno spremni. Igramo doma - naš stadion, naši ljudi, naši navijači - i moramo dati do znanja gdje su došli. Idemo po pobjedu i pozitivno krenuti u prvenstvo.“Na pitanje hoće li europske utakmice Hajduka obilježiti tandem Livaja-Rebić, odgovara: „Vidjet ćemo koja će imena obilježiti europske utakmice. Nama je jako bitno da igramo velike međunarodne utakmice. Ne želim stvarati pritisak, bitno je da rastemo i idemo pravim putem. Cilj nam je ne samo ove godine igrati Europu, nego da to bude pravilo - da Hajduk bude stalno u Europi. Na tome moramo raditi, korak po korak, ali uz sav trud i rad – uvjeren sam da je moguće.“Cijeli intervju s Rakitićem te priču o Parlovu i velikoj Dinamovoj pobjedi nad Partizanom 5:0 poslušajte u podcastu Sve u 16 koji vodi Andrej Maksimović Max.

U cijeloj niski apsurdnih propisa i praksi iz hrvatske stvarnosti, jedna priča se ovih dana ipak posebno istaknula. Hoćeš obrazovanje - vrati zdravstvenu zaštitu, tako nekako bi se mogla ironizirati odredba po kojoj su svi oni koji idu studirati u inozemstvo dužni odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, čime gube i pravo na obavezno zdravstveno osiguranje. O ovom čudesnom dosegu demografske i obrazovne politike za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama Dora Kršul.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP101:Što se točno događa kad student ili studentica iz Hrvatske upišu studij u inozemstvu?Je li Vlada, nakon sporne izmjene zakona, imala priliku popraviti pogrešku?Smatraju li uopće da se radi o pogrešci?Što o svemu misle Pučka praovbraniteljica i Katedra za europsko javno pravo?Je li ovakav propis u skladu s europskom pravnom stečevinom?Što s Europskom karticom zdravstvenog osiguranja u ovim slučajevima?00:00 – Država briše studente iz sustava02:40 – Gubiš prebivalište, gubiš zdravstvo05:10 – Apsurd birokracije na djelu08:30 – Kako Hrvatska kažnjava ambiciju13:30 – Dora Kršul razvaljuje sustav

U stotoj epizodi podcasta Prvi glas gostovala je dugogodišnja vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić, s kojom smo razgovarali o katastrofalnoj humanitarnoj situaciji u Gazi, brutalnoj vojnoj kampanji Izraela, humanitarnoj pomoći koju Izrael ne propušta, ulozi Hamasa i Bliskom istokuU EP100 pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:Kako je došlo do gladi u Gazi i tko ju koristi kao oružje?Što je stvarni cilj izraelske vlade u ratu protiv Hamasa?Zašto se pomoć iz zraka ne može smatrati rješenjem?Postoji li politička volja za dvodržavno rješenje?Može li međunarodna zajednica išta bez SAD-a?Koliku odgovornost snose zapadne zemlje i što bi trebale učiniti?00:00 – Uvod i podaci o gladi u Gazi01:20 – Rakić: Glad kao ratno oružje03:10 – Ciljevi izraelske vlade i širenje teritorija06:00 – Bacanje pomoći iz zraka i učinci na civile08:40 – Može li Izrael eliminirati Hamas?12:00 – Uloga međunarodne zajednice i dvodržavno rješenje

U prvoj epizodi Telegramovog sportskog podcasta Sve u 16, voditelj Andrej Maksimović Maks okupio je neka od najvećih imena hrvatskog sporta i sportskih institucija.Samanta Fabris, najbolja hrvatska odbojkašica, ekskluzivno otkriva da joj je cilj igrati još jedno Europsko prvenstvo i tada se oprostiti od reprezentacije. Priča o ozljedama, povratku, mogućem ljetu na pijesku i novom izazovu – igranju za kineski Peking. O odbojci govori i Telegramov novinar i dobar poznavatelj odbojke Mladen Pleše.Najbolja hrvatska tenisačica svih vremena Iva Majoli i predsjednik Hrvatskog teniskog saveza Zdravko Marićkomentirali su stanje u hrvatskom i svjetskom tenisu. Marić najavljuje žestok Davis cup susret s Francuskom i poziva na punu dvoranu.Perica Bukić, čelni čovjek hrvatskog vaterpola, i Vedran Šupuković, predsjednik RK Zagreb, donose insajderski uvid u stanje u hrvatskom vaterpolu i rukometu - od planiranih smjena generacija, do klupskih izazova u europskim natjecanjima.U Dosjeu Boban razgovarali smo s Nikolom Badovincem, Dragom Kamenskim, Anom Marijom Vuković i Igorom Štimcem – o Bobanovom dolasku u Dinamo, njegovim reformama, ograničenju mandata, komunikaciji s novinarima i pitanju – što ako ne uspije? Štimac naglašava: "Boban nije uhljeb, zna što želi, ima stav - i to je ono što hrvatski sport treba!"Na kraju, najavljujemo nove epizode podcasta Sve u šesnaestposveta Mati Parlovu, na godišnjicu njegove smrtiprisjećanje legendarne utakmice Dinamo – Partizan 5:0intervju s Ivanom Rakitićem, o Hajduku, povlačenju i novoj ulozi u klubu00:00 – Uvodna špica i najava gošći i gostiju01:30 – Samanta Fabris: oproštaj, povratak i odlazak u Kinu10:05 – Iva Majoli i Zdravko Marić o tenisu i Osijeku18:10 – Perica Bukić i Vedran Šupuković: stanje u vaterpolu i rukometu29:10 – Sport i država: tko financira vrhunske rezultate?39:10 – Dosje Boban: promjene u Dinamu i prvi dojmovi52:00 – Bobanova komunikacija i budućnost Dinama

U 99. epizodi podcasta Prvi glas ugostili smo Jasmina Klarića, kolumnista Telegrama, kako bismo analizirali prvih šest mjeseci drugog mandata Zorana Milanovića. Što znači njegovo povlačenje iz javnosti? Ima li šutnja taktičku pozadinu? I na kojem bi se polju mogao dogoditi novi sukob s premijerom Andrejem Plenkovićem?Pokušali smo odgovoriti na ova pitanja:Zašto je Milanović nakon izbora odlučio nestati iz javnog prostora?Je li šutnja privremena taktika ili stvarna promjena ponašanja?Na čemu bi se mogao ponovno zapaliti sukob Milanović - Plenković?Planira li Plenković provesti modernizaciju vojske bez Milanovića?Kakva je dinamika odnosa između Milanovića i Ivana Anušića?Možemo li vjerovati da se Milanović doista povlači iz politike?0:00 – Zašto Milanović šuti?3:10 – Sukob oko Vrhovnog suda6:40 – Tko kontrolira vojsku i novac?11:00 – Anušić i Milanović: ljubav i udarci15:40 – Je li ovo kraj Milanovićeve karijere?

Trump se našao usred gnjusnog pedofilskog skandala koji bi mogao slomiti njegovu vezu s MAGA pokretom. U ovoj epizodi s Đivom Đurovićem govorimo o tome zašto mu njegova baza oprašta sve - osim šutnje o Epsteinovim fajlovima. Što se točno nalazi u dokumentima? Zašto ih Trump ne objavljuje? I ima li MAGA pokret život bez njega?0:00 – Trump, Epstein i početak problema3:20 – MAGA okreće leđa svom idolu6:10 – Teorije zavjere koje ga sada proganjaju9:00 – Trumpove panične diverzije12:30 – Zašto ne objavi Epstein fajlove?16:30 – Što nakon Trumpa i hoće li MAGA preživjeti

Nakon što je izgubio izbore u Splitu, Ivica Puljak je odmah najavio svoje povlačenje iz politike. No, to očito ne znači da će ovaj znanstvenik ostati posve izvan političke arene, ovih dana je na društvenim mrežama najavio seriju tekstova o tome kako se “političko, medijsko i ljudsko podzemlje ujedinilo” da vrati vlast u najvećem gradu Dalmacije. O tome je govorio i za Prvi glas.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:Kakav je prijelaz s politike natrag u znanost?Što se tiče političke karijere, je li - vridilo?Kakve su greške Puljak i njegov Centar napravili u kampanji?Koja je uloga medija u vladavini HDZ-a?Kako komentira urnebesni, "fotošopirani" rasplet u Gradskom vijeću?Je li Hrvatska uopće još uvijek demokratska zemlja?

Hrvatska sveučilišta i visoka učilišta i dalje imaju zjapeći ponor između upisnih kvota i doista upisanih studenata. Ove godine je on čak i nešto manji nego lani, ali i dalje golemih 38 posto mjesta ostalo je prazno. Zbog čega postoji takav ogorman raskorak i što nam otkriva priča o državnom financiranju veleučilišta za koji je država odlučila da mora biti zatvoreno, u novoj epizodi Prvog glasa govori Telegramova novinarka Dora Kršul.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u ovoj epizodi:Zbog čega postoji toliki nesrazmjer između studenata i mjesta za studente u visokom školskom sustavu?Radi li se o tvrdokorno lošem planiranju ili nekim drugim motivima?Ima li šanse da se ostvari makar minimalna racionalizacija predviđena NPOO-om?Na čiji je poticaj Vlada tri dana pred izbore dodijelila 400 tisuća eura veleučilištu koje je dotad trebalo biti zatvoreno?Radi li se, zapravo, o političkoj korupciji?Što ovakav rasplet znači za položaj Agencije za znanost i visoko obrazovanje0:00 Uvod – Dora Kršul o obrazovnom apsurdu1:50 15.000 praznih mjesta: gdje su studenti?4:10 Loše planiranje ili politički interes?7:00 Zatvaranje veleučilišta koje ipak dobiva novac11:20 Vladina odluka pred izbore – tko profitira?16:00 Krah sustava kontrole i kvalitete obrazovanja

U ovoj epizodi govorimo o političkoj farsi koja se odvila u Splitu – tajno glasanje, lažni listić i samo jedan pobjednik: Željko Kerum. Novinar Telegrama Denis Mahmutović objašnjava kako se splitski SDP sam od sebe urušio, tko je izdao oporbu i kako su fotografije listića postale jedini alat povjerenja među vijećnicima. Tko je lažirao, tko je pretrčao i zašto se Grad Split ograđuje od istine – sve to u novoj epizodi Prvog glasa.00:00 – Kako je Kerum opet preuzeo Split03:00 – Tajno glasanje i šok rezultat06:00 – Ljevica se snima, ali i lažira09:00 – Prnjak lažira listić12:00 – Grad se ograđuje, SDP se urušava

Vojni analitičar Marinko Ogorec analizira stanje na ukrajinskom bojištu: gdje Rusi napreduju, što znači Trumpov „rok“ od 50 dana, kako Ukrajinci koriste dronove i koliko im može pomoći nova američka vojna pomoć. Rat ulazi u novu fazu, krenula je ruska ljetna ofenziva.🎙️ Slušajte novu epizodu podcasta Prvi glas.

Zašto Kina ne smije dopustiti Putinov pad? U ovoj epizodi vodeća stručnjakina za Kinu i dopisnica ljubljanskog Dela s Dalekog istok Zorana Baković objašnjava kako Peking koristi rat u Ukrajini za vlastitu igru moći - i zašto se u odnosu s Rusijom vide kao dominatna sila. Govorimo o granicama, energentima, trgovinskom ratu s Amerikom i kineskom planu za širenje svog utjecaja na Dalekom istoku.

U EP92 analiziramo prijedlog najvećeg europskog proračuna u povijesti: tko su pobjednici, tko gubitnici, i što to znači za Hrvatsku?Telegramova Irena Frlan Gašparović objašnjava:što znači hrvatska alokacija od 16,8 mlrd eura,hoće li Fond za konkurentnost pogodovati samo velikima,zašto je poljoprivrednicima pukao film,kako će se trošiti 1 mlrd eura iz Socijalno-klimatskog fonda,i zašto je 1,3 mlrd eura osigurano za čuvanje granica.Postavljamo ključno pitanje: može li Hrvatska iskoristiti ovu povijesnu priliku ili će ponovno favorizirati "svoje"?🎧 Slušaj Prvi glas svakog jutra na Spotifyju, YouTubeu, Apple Podcastsu i svim ostalim platformama.

Čak i u čudesnoj hrvatskoj praksi malo je teže povjerovati da je Vlada isproducirala dokument po kojem je kvadrat stana skuplji u Unešiću od onog u Šibeniku. U Zmijavcima od onog u Zadru. Ili u Donjem Lapcu od kvadrata u Puli. Ali jest - i ne samo to, taj dokument je osnova po kojoj se izračunava mogućnost da se mladim obiteljima odobri povrat 50 posto plaćenog PDV-a na kupnju stana. Telegramov nagrađivani istraživački novinar Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 92:Je li moguće da je doista skuplji kvadrat u sredinama bez pitke vode nego u turističkim središtima na obali?Kako je uopće moglo doći do liste s takvim brojkama?Kako je Vlada uspjela svojim planom stambene politike, nasuprot onome što mu je cilj, dodatno dramatično podići cijenu kvadrata?Što u Banskim dvorima ne vide ili odbijaju vidjeti kad donose ovakve dokumente?Što stoji iza nove zabrane Bajaginog koncerta u Hrvatskoj i kakve to veze ima sa stranim radnicima i moralnom panikom koji diže Domovinski pokret?

"Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, koji je izradilo Ministarstvo obrane, praktično je beskoristan dokument", ovako počinje nedavno na Telegramu objavljena analiza Gorana Redžepovića o ključnom dokumentu hrvatskih oružanih snaga. A onda postaje još oštrija, kao i sam Redžepović u Prvom glasu.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran:Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 90:Je li Plan razvoja OS iole ozbiljan dokument?Što su njegovi osnovni nedostaci?Koji je osnovni problem hrvatskih oružanih snaga?Je li moguće da povećanje izdvajanja za obranu na pet posto ne znači manje novca za sve ostalo?Jesu li povlastice za vojne ročnike diskriminacijama prema onima koji se odluče na civilno služenje vojnog roka?Lomi li Putin Ukrajinu?Je li Trump doista promijenio svoj stav prema ruskom vođi?

"Trump je zadovoljan jer će oružje prodavati Europi koja će to američko oružje poklanjati Ukrajini. Što je Europa time postigla? Samo povećanu razinu neprijateljstva Rusije prema Europi, bez jasnog jamstva Amerike da će je braniti ako do sukoba dođe", kaže Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, u 90. epizodi podcasta Prvi glas.U ovoj epizodi razgovaramo o:Putinovom odbijanju Trumpovog mirovnog planaTrumpovom zaokretu i najavi masovne isporuke oružja UkrajiniEuropskoj ovisnosti o SAD-u i sigurnosnim posljedicamaGeopolitičkim rizicima zbog prijetnji carinama Indiji, Kini i EUMogućem intenziviranju rata i padu vlasti - u Moskvi ili Kijevu?

Donald Trump naljutio se na Vladimira Putina. Ukrajini šalje oružje te prijeti sekundarnim sankcijama, odnosno da će zemljama koje uvoze ruske energente uvesti carine od čak 100 posto. Također, Trump najavljuje da će za 18. dana, od prvog dana kolovoza EU uvesti carine od 30 posto što bi značilo kraj globalne ekonomije kakvu poznajemo. Hoće li EU uzvratiti i čeka li nas trgovinski rat govori novinar Bloomberg Adrie Branimir Perković Zašto Trump misli da carine mogu vratiti proizvodnju u SAD?Tko će stvarno platiti račun - kompanije, potrošači ili svi mi?Koliko je realna opasnost od recesije ako dođe do eskalacije?Ovo je epizoda o novom globalnom resetiranju - trgovinskom, političkom i ekonomskom. Odbrojavanje je počelo. Ostalo je 18 dana.

U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas gost nam je Tvrtko Jakovina, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokušali smo odgovoriti na ključno pitanje današnjice: je li stari svijet završio i kako izgleda novi svjetski poredak te gdje je u tome svemu Hrvatska.Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor:Kada je završilo razdoblje liberalnog poretka?Je li Trump stvorio novu političku paradigmu?Kako izgleda multipolarni svijet i tko su novi igrači?Gdje je pozicionirana Hrvatska u novom svjetskom kontekstu?Tko su danas prijatelji Hrvatske u EU i regiji?Kako se Europska unija odnosi prema Vučiću i Srbiji?

"Oluje poput ove koja je ovog tjedna poharala Split su uobičajene za ljetne mjesece, ali nikada nisu bile toliko učestale i snažne kao što su sada," kaže meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, bivša ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, donedavna programska direktorica WWF Adrije, te uvijek rado viđeno televizijsko lice. No, upozorava da to što je ovotjedno splitsko nevrijeme uobičajeno ne treba nikoga pretjerano tješiti. U službenoj kategorizaciji metereoloških pojava sve je više onih iz nikad viđene kategorije i kategorije neuobičajenog, navodi Mazzocco Drvar. "Prema službenoj kategorizaciji Svjetske meteorološke službe samo je lani zabilježena 151 pojava kategoriji neviđenih do sada", kaže.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP86:Koje su najozbiljnije posljedice meteoroloških parametara – sve više toplinskih valova, uragana, sušnih razdoblja i razdoblja s prevelikim oborinama, na cijeli živi svijet?Budući da se svijet zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe. Kakve su reperkusije na ljudsko zdravlje?Kakvo je stanje bioraznolikosti u Hrvatskoj i je li Jadran posebno ugrožen?Što nam govori podatak da je prošli lipanj u Zapadnoj Europi bio najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu, prema podacima Službe EU-a za klimatske promjene Copernicus – koje su dosegnule rekordni dnevni maksimum u prošlom mjesecu?

Nije baš uobičajeno da u manje od 24 sata budu podignute čak tri optužnice protiv nekad cijenjenih figura iz društvenog i političkog života na temelju pisanja jednog novinara. No, kad je taj novinar naš Drago Hedl, stvar izgleda manje nevjerojatnom, ali ne i manje spektakularnom. U novoj epizodi Prvog glasa Hedl govori o ovim slučajevima i njihovom značenju za društvo.U ovoj epizodi "Prvog glasa" govorimo: kako je sudac fingirao cijelo ročištekako je gradonačelnik kupovao 600 kg kulena iz gradske blagajnekako je ministrica slavila rođendan europskim novcemzašto godinama čekamo optužnice i što znači "novinarska zadovoljština"🎧 Slušaj nas svakog jutra – Spotify, Apple Podcasts, YouTube i sve druge platforme.👇 Pretplati se i ostani informiran.

U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov Đivo Đurović. Pokušali smo odgovoriti na pitanje je li doista došao kraj bliskog odnosa Trumpa i Putina, što je uzrokovalo njihov raskol i kakve bi posljedice to moglo imati za Ukrajinu, Europu i ostatak svijeta.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja vezana uz nagli obrat u odnosu Trumpa i Putina:Je li doista pukla politička “romansa” koja je oblikovala globalnu scenu posljednjih deset godina?Što je Trump natjeralo da se okrene protiv Putina?Može li ovaj raskol imati stvarne posljedice za rat u Ukrajini?Je li Trump Putinu stvarno prijetio bombardiranjem Moskve?Kakva je uloga ega i osobnih interesa u toj vezi?Zašto su Putin i Trump uvijek bili tako bliski

"Andrej Plenković nije mogao ignorirati 500.000 ljudi na jednom mjestu jer je to poprilično velika količina mogućih birača. Logično je da će politika umanjivati neke poruke sa tog koncerta, a neke, poput stalnog spominjanja mladosti i zajedništva, veličati. Plenković zna točno s kakvim društvom ima posla. Ima posla sa podijeljenim, dubinski podijeljenim društvom", kaže u Prvom glasu antropolog i etnolog Tomislav Pletenac, profesor na zagrebačkom Sveučilištu koji iza sebe ima dva znanstvena rada o djelu Marka Perkovića Thompsona.

Pola milijuna ljudi na koncertu Thompsona uzvikuje ili barem sluša pozdrav Za dom spremni, nastao za vrijeme ustaškog režima. U centru Zagreba Thompsonovi fanovi pjevaju pjesme o ustaškim koljačima, a istovremeno imamo tišinu ili najmoćnijih aktera koji bi tako nešto mogli spriječiti- Crkve, HDZ-a i samog izvođača. Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto je u Hrvatskoj ZDS normaliziran, zašto Thompson nikada nije rekao "nemojte pjevati ustaške pjesme" i kako je HDZ potpuno odustao od antifašizma da ne bi izgubio dio birača.

Thompson je okupio pola milijuna ljudi, s pozornice se orio pozdrav "Za dom spremni", a njegovi fanovi su u gradu pjevali ustaške budnice. Država je šutjela. Povjesničar Dragan Markovina objašnjava zašto su institucije zakazale, kako je Crkva godinama preodgajala mlade i zašto je Thompsonov koncert trenutak u kojem je desnica jasno označila novu metu - ženska prava i pobačaj.

Na Hipodrom stiže pola milijuna ljudi zbog Thompsonovog koncerta. Gost Prvog glasa je Željko Crtila, konzultant za sigurnost i bivši šef kriminalističke policije. Objašnjava kako izgleda sigurnosna operacija u praksi, tko sve ulazi u igru, zašto su zdravstveni rizici u određenim situacijama i manji nego inače i kako će policija reagirati na zabranjene simbole. Jedan koncert, 500.000 ljudi i nula mjesta za pogrešku.

Zašto su cijene hrane i usluga u Hrvatskoj sve više, tko zapravo profitira od inflacije i zašto je recesija jedino što je može zaustaviti?Gošća Prvog glasa je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta koja u razornoj analizi otkriva prave uzroke inflacije te ulogu Vlade, HNB-a, ali i potrošača u spiralnom rastu cijena. U epizodi pričamo i o (ne)iskorištenim EU fondovima, o turizmu kao inflatornom pogonu, te o mogućnostima Hrvatske da proizvodi oružje.

U ovoj epizodi razgovaramo s Dušanom Milenkovićem, političkim konzultantom iz Beograda, o novoj fazi protesta u Srbiji. Studenti su dali zeleno svjetlo za građansku neposlušnost i preuzeli kontrolu nad ulicama. Što znači „kontrolirani kaos“ i može li Vučić zadržati vlast? Saznajte iz prve ruke.

Ivan Penava, šef Domovinskog pokreta, dobiva funkciju bez stvarne moći, ali s jakim simboličkim kapitalom – postaje šef povjerenstva za žrtve zločina Drugog svjetskog rata. Povjerenstvo koje neće rješavati ništa, ali će odraditi sve: umiriti radikalnu desnicu, dati Penavi sinekuru i Plenkoviću otvoriti prostor za novi manevar. S novinarkom i političkom analitičarkom Helenom Puljiz razgovaramo o tome zašto Penava postaje novi Vice Vukojević, kako HDZ kroji ideološki spektar po svojoj mjeri i zašto sve ovo miriše na prijevremene izbore.

Mađarski premijer Viktor Orban zabranio je Pride, ali na ulice Budimpešte izašlo je više od 100.000 ljudi. Bio je tamo i eurozastupnik Gordan Bosanac, koji nam iz prve ruke priča kako je izgledao kad su se desničari našli izolirani i kad je policija, suprotno najava, ograničila kretanje desničara te zašto bi ovo mogao biti početak Orbanovog kraja.U ovoj epizodi pričamo i o Vučiću, političkom oportunizmu Europske komisije, te što masovni otpor znači za budućnost demokracije u regiji.

Veliki prosvjedi protiv Vučićeve vlasti u Beogradu prerastaju u nasilje, a predsjednik po prvi put izbjegava izbore koje je godinama koristio za učvršćivanje moći. Što se točno događa u Srbiji? Zašto se Vučić boji studenata? I hoće li građani uspjeti izboriti promjene? Gost 74 epizode Prvog glasa je Dragan Popović, povjesničar i direktor Centra za praktičnu politiku.Prvi glas svakog dana donosi priču dana. Slušaj dubinske analize i novi pogled na ključne teme današnjice. Pretplati se na naš kanal i ostani informiran. Prati nas na Spotifyju, Apple Podcastu, YouTubeu, Telegramu i ostalim podcast platformama.Ako ti se sviđa što radimo, najbolji način je da se pretplatiš na Telegram.

Iran je ostao bez obrane, ali ne i bez režima – a svijet još uvijek ne zna koliko su blizu nuklearnoj bombi. Đivo Đurović analizira najvažniji svjetski misterij - u kakvom je stanju iranski nuklearni program, ali i Trumpovu NATO predstavu i iznenađujuću pobjedu demokratskog socijalista u New Yorku.

O prometnim regulacijama na dan Thompsonovog koncerta za Prvi glas govori Andro Pavuna, pročelnik Grada Zagreba za sigurnost i promet. Pavuna otkriva koje će sve ulice i zašto biti zatvorene te govori o ljetnim radovima na cestama i pruzi, gužvama i prometnoj strategiji:

Zoran Milanović i Andrej Plenković ponovno su na ratnoj stazi. U novoj epizodi podcasta Prvi glas, Jasmin Klarić i Hrvoje Krešić analiziraju sve ključne točke novog sukoba - od blokade u diplomaciji do imenovanja predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Analiziraju i rekonstrukciju Vlade te dubiozne odluke Ustavnog suda. Je li mir gotov između Milanovića i Plenkovića gotov? Poslušajte i odlučite sami.

„Režim je star. Korumpiran. Tvrd. Vrlo teško popušta reformističkoj struji. Ali to je režim koji se nalazi pod napadom države Izraela i Sjedinjenih Država, kako ih nazivaju velike i male Sotone. Tko će sad koristiti prigodu da bi srušio vjerskog vođu de facto državnog poglavara Irana? Nemojmo se zavaravati: ovo samo daje za pravo svima onima koji kažu 'nabavite atomsko oružje, nitko se s vama neće zafrkavati'”, kaže povjesničar i urednik cijenjene emisije 'Povijest četvrtkom' Dario Špelić, gost nove epizode Prvog glasa. Pitanja koje postavljamo u EP 71:Je li ovo prvi pravi Trumpov vanjskopolitički i diplomatski uspjeh, s obzirom na to da nije uspio smiriti krizna žarišta u Ukrajini i Gazi, iako je to obećavao?Hoće li poniženje iranskog režima i raspad njegove mreže straha na Bliskom istoku potaknuti dugo priželjkivano političko proljeće među iranskim građanima?Jesu li Iranci uspjeli premjestiti nuklearni materijal i opremu iz poznatih postrojenja prije američkog napada?Što slijedi za Izrael? Vjeruje li Trump premijeru Benjaminu Netanyahuu da će obustaviti napade na Iran?Euforično je uz ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump objavio da je osigurao trajni mir u zemljama stalnih sukoba. No je li Trump zaista pobjednik ovog 12-dnevnog rata? Kako će se dalje definirati odnosi na Bliskom istoku? Kakva će biti stvarna reakcija prodrmanog i poniženog Teherana? Koje su moguće unutarnjopolitičke posljedice u Iranu i Izraelu?U Prvom glasu Špelić analizira novi razvoj situacije na Bliskom istoku gdje su izraelski, a potom i američki napadi otkrili izuzetnu slabost režima u Teheranu koji je strateški razotkriven, simbolički ponižen, psihološki uzdrman, no ne i bezopasan, a uvijek žilav. „Možda režim u Iranu krahira, ali moguće je i da se kao više put do sada ponovi da se pregrupira nakon teškog poraza i postane još opasniji”, ističe Špelić.„Izraelski premijer Netanjahu kupuje vrijeme. Za sad mu dobro ide jer je izraelski obavještajni sustav je očigledno jedan od najboljih na svijetu. Međutim, nisam baš siguran da obavještajna služba i ratno zrakoplovstvo vam mogu donijeti pobjedu koju vi hoćete.”

Gotovo je razdoblje mirnih odnosa predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Odbijanjem predsjednikove kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, premijer je označio kraj višemjesečne javne suzdržanosti i početak drugog dijela tvrde kohabitacije. Telegramov Jasmin Klarić objašnjava kakv će biti odgovor predsjednika Milanovića.Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor u EP70:Zašto je HDZ odbio kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt?Je li riječ o čistoj političkoj poruci Milanoviću?Što sve Plenković želi riješiti "u paketu" – Ustavni sud, diplomacija, većina?Što je sljedeće: rekonstrukcija vlade, novi sukobi ili izvanredni izbori?Šuti li Milanović iz slabosti ili strateški čeka pravi trenutak?Plenkovićeva javna pljuskaPlenković je odbio kandidatkinju predsjednika Republike bez puno uvijanja. „Politički gledano, radi se o javnoj pljusci Milanoviću“, kaže Klarić. Ne radi se, kaže, o ozbiljnom stručnom protivljenju, već o jasnoj poruci - da HDZ, odnosno Plenković, više ne namjerava igrati igru dogovora. U trenutku kad HDZ kontrolira većinu, svaka Milanovićeva inicijativa može biti ugašena odmah na saborskom stolu.„Fitilj već gori“, dodaje Klarić, „i ako eksplodira, gledat ćemo presice, prozivanja, vrijeđanja – sve ono što smo već imali u mandatu prije izbora.“ Ova situacija otkriva i nešto dublje – da je primirje bilo više korisna fikcija nego realna suradnja, i da je HDZ-ov interes sada usmjeren na učvršćivanje kontrole nad svim polugama vlasti.Spekulacije su, prema Klariću, legitimne: „Možda Plenković na ovaj način želi natjerati Milanovića da omekša oko ustavnih sudaca. Možda želi otvoriti priču o veleposlanicima. Ili jednostavno želi pokazati tko je gazda.“Rekonstrukcija VladeSve ovo dolazi u trenucima kad nas čeka rekonstrukcija Vlade. Klarić ne vjeruje da Plenković u Saboru ima dovoljno ruku kako bi zamijenio Domovinski pokret te kako Plenkoviću u ovom trenu odgovaraju zastupnici DP-a koji nemaju baš nikakav ucjenjivački potencijal. Ostaje za vidjeti i hoće li u Vladu, kako je dugo bilo najavljivano ući Ivan Penava.

Američka vojska pokrenula je spektakularnu operaciju Ponoćni čekić te bombardirala iranska nuklearna postrojenja. U ovoj epizodi doktor znanosti iz područja nuklearne fizike i geopolitički analitičar objašnjava u kakvom je stanju razvoj iranske nuklearne bombe, što bi značio za arhitekturu bliskog istoka, zašto se Donald Trump predomislio i bombardio Iran te kako će se postaviti Rusija i Kina: Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP70:Je li Iran još uopće sposoban razviti nuklearno oružje?Što su točno pogodili američki bombarderi B-2?Koja je razlika između plutonijske i uranske bombe?Može li Teheran obnoviti svoj nuklearni program?Koja su dva scenarija za budućnost Irana?Kako Iran može odgovoriti?Kako će se postaviti Rusija i Kina?Zašto se Trump predomislio i krenuo u napadAmerička vojska lansirala je zračni udar neviđene snage na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Natans i Isfahan. U operaciji Ponoćni čekić korišteni su bombarderima B-2 i najtežim bombama dosad viđenim u borbi - svaka teška preko 13 tona. Pitanje je: je li to kraj nuklearnih ambicija Teherana?Gost epizode, doktor znanosti i geopolitički analitičar Tonči Tadić, objasnio je razliku između plutonijskog i uranskog ciklusa, podsjetivši da su oba puta još uvijek otvorena. Ništa još nije zaustavljeno - samo usporeno.Tadić upozorava da, iako su postrojenja pogođena, nije poznato gdje je završio obogaćeni uran. Dio bi mogao biti izvučen prije napada, a bez tog podatka - ne možemo znati pravu štetu.Posebno je naglasio da je Fordo bio ključni objekt, zakopan duboko u planinama, sličan onome što je imala Sjeverna Koreja. Ako je tamo zaista došlo do potpunog uništenja, to bi bila velika taktička pobjeda SAD-a. No, Iran već priprema propagandni narativ o “površinskim oštećenjima”.

Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?Treba li nam više turista ili bolja strategija?Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?Jesmo li postali preskupi?"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska.""Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.Apartmanizacija narušila kvalitetuIako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".

Mlada HDZ-ova politička zvijezda, novi gradonačelnik Siska Domagoj Orlić imao je nevjerojatan start: nakon što je uspio SDP-u oteti Sisak nakon duge vladavine Kristine Ikić Baniček, u prvim je minutama mandata okrenuo dio javnosti protiv sebe. Najprije je alarmirao građane tvrdeći da je gradska blagajna prazna, rekao da su u Gradu upitne plaće, zbog navodne uštede u 24 sata otkazao je Bajagin koncert koji je trebao nastupiti na proslavi Dana grada, a onda je sebi maksimalno povećao plaću. Kako se Grad Sisak nakon lokalnih izbora našao u bizarnoj situaciji neobičnoj čak i za hrvatske političke prilike, u Prvom glasu analiziraju Telegramovi novinari Jasmin Klarić i Silvana Menđušić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP67:Što je sve pogrešno u tvrdnjama iz Grada Siska da su povećanja plaća gradonačelniku Orliću i njegovoj zamjenici Sanji Mioković bila usklađena sa zakonom, odnosno da je povećanje plaće bila "zakonska obveza"?Za koliko su nakon pritiska javnosti smanjene sporne plaće aferičnom dvojcu?Što zakon kaže o statusu dogradonačelnice Mioković i smije li ona istodobno biti pročelnicu u Županiji i zamjenica gradonačelnika?Kako će biti riješen status dogradonačelnice Mioković, kojim argumentima se opravdavaju njezine dvije paralelne pozicije i hoće li ipak morati dati ostavku na poziciju pročelnice u Sisačko-moslavačkoj županiji?Tko još od gradonačelnika ima izuzetno visoku plaću te kako izgleda omjer plaća gradonačelnika u odnosu na veličinu grada?Koji gradonačelnici bi uskoro mogli povećati svoja primanja?Što nam o socijalnoj dinamici govori sisački slučaj 'prijateljice' kojima je 'država majka'?Kako je broj zaposlih u regionalnim i lokalnim tijelima javne vlasti rastao dvostruko više od državnog prosjeka?

U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?

Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović u Prvom glasu:Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:Zašto je Izrael odlučio udariti sada?Što je cilj izraelskih udara?Kako se Mossad uspio infiltrirati tako duboko unutar iranskog režima?Tko danas stoji uz Teheran?Može li Iran uopće ozbiljnije odgovoriti – i kako?Što se događa ako jedna jedina raketa krene krivim smjerom?Precizna izraelska operacijaIzraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.Umjereni odgovor IranaIpak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.

Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar Al Jazeere Balkans, Domagoj Novokmet.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:Odakle čelnom čovjeku DORH-a iskustva, znanja i vremena za uređivanje znanstvenog časopisa?Hoće li suci i članovi sudačkih tijela u uredništvu biti u sukobu interesa?Što ako netko od Turudićevih podređenih odluči objaviti znanstveni članak o ovlastima DORH-a i EPPO-a na primjeru slučaja Beroš?Kako su dvije sutkinje odjednom nestale s popisa članova uredništva?Želi li možda DOOR-om Turudić otvoriti vrata svog ulaska u znanstveno-akademski svijet?Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu. "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.

"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”. Ključna pitanja ove epizode: Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije?Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?Koje je pogreške napravio Vrhovni štab predvođen Titom i koji su bili ključni trenuci bitke?Kako se od inicijalne motivacije da pripremi planinarski vodič rad pretvorio u hibridni žanr putopisa i historiografije?Jesu li veliki gubici i poraz kompenziran mitskim mjestom u poratnoj državi i koji su se mitovi izrodili u socijalističkoj Jugoslaviji na temelju tzv. Pete ofenzive?Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski & Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove Durmitor i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka bitke, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.„Važnost ove bitke je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.