Prvi glas

Identitetske bitke raznih oblika i veličina već odavno izlaze na nos manje ostrašćenim pratiteljima društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. No, jedna od najnovijih ipak, barem na prvu loptu, nosi dašak zabave. Smiju li se, kako stoji taksativno nabrojano u (izglasanom!) prijedlogu Europskog parlamenta, “odrezak, šnicla, kobasica, burger, hamburger, žumanjak i bjelanjak” tako nazivati ako su - biljnog porijekla?Je li “vege burger” ili “tuna steak” nepodnošljiva prevara kupaca ili se radi o politikantskoj vegetarijanskoj kosti bačenoj na stol europskoj javnosti, te zbog čega se sva ova zbrka uopće događa, za Prvi glas je objašnjavala Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 162:Smatraju li doista kupci masovno da je “vege burger” napravljen od egzotične vrste svinje?Zbog čega desnica, koja bitku protiv pretjerane EU birokracije odavno stavila na svoju zastavu, zahtijeva pretjeranu EU birokraciju u ovom slučaju?Po kojoj liniji se podijelio EPP i kako to da su HDZ-ovi eurozastupnici uvijek na desnijoj strani te podjele?Kakva veze s ovom temom ima nekadašnja zabrana marmelade? A zakrivljenost krastavacaŠto je to“napitak od soje” i kakve veze pak on ima sa šniclom od tofua?Može li ova inicijativa, koju podržava i hrvatska Vlada, naštetiti hrvatskoj poljoprivredi?

U Prvom glasu se danas bavimo izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda kojim je, sumnja se, HDZ osigurao većinu na sudu, kao i kontroverzama oko odlikovanja koje predsjednik USUD-a Frane Staničić danas prima od Mađarske. Naš gost je Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Je li sporno da predsjednik Ustavnog suda primi odlikovanje od Mađarske?Što znači promjena prakse u izboru predsjednika Ustavnog suda?Kako politički pritisci utječu na neovisnost Ustavnog suda?Je li naš Ustavni sud podijeljen u konzervativni i liberalni blok?

Kina je upravo pokazala da u globalnoj igri moći ima kartu koju Amerika ne može ignorirati - kontrolu nad 92 posto svjetske proizvodnje ključnih rijetkih minerala bez kojih nema proizvodnje električnih auta, baterija, vojnih radara, aviona, mobitela... U današnjem Prvom glasu gost je Ivica Bakota, docent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP160:Je li Peking ovim potezom otvorio novi trgovinski rat s Amerikom?Kako će Trump reagirati i koliko su opasne njegove carine?Može li Xi Jinping iskoristiti trenutak i natjerati Washington na ustupke oko Tajvana?Je li Kina još uvijek status quo sila ili postaje revizionistička velesila?Kako na Zapad i Ameriku danas gledaju sami Kinezi?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Aleksandar Vučić gubi podršku EU koju je godinama uživao, a istovremeno mu se u zemlji sprema novi udar – 1. studenog studenti najavljuju masovni prosvjed u Novom Sadu pod sloganom „Na korak do pravde“. Kad će izbori, kakav je odnos snaga, u što zapravo vjeruju studenti te može li Vučiću naštetiti kraj opskrbe naftom iz Hrvatske zbog ruskih sankcija NIS-u u Prvom glasu objašjava Dejan Bursać, politolog i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto režim Aleksandra Vučića sve teže kontrolira situaciju u Srbiji?Što očekivati 1. studenog kada studenti ponovno izlaze na ulice?Zašto se Vučić boji izbora i zašto ih izbjegava?Kako je moguće da su se studenti pretvorili u najjaču političku prijetnju režimu?I koliko Vučića može uzdrmati gubitak podrške iz Bruxellesa?

U izvanrednoj epizodi Prvog glasa Telegramov Đivo Đurović analizira kako je SAD natjerao Izrael i Hamas na primirje, zašto je Trump ostao bez Nobela i što slijedi za Bliski istok.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:Je li ovo kraj rata koji će donijeti trajni mir?Kako je Amerika uspjela zaustaviti rat bez ispaljenog metka?Može li se Hamas doista razoružati i nestati iz Gaze?Što znači Trumpov plan za Izrael, Palestince i cijeli Bliski istok?Zašto je Trump ostao bez Nobelove nagrade za mir?

„Nisu bili amateri, bili su iskusni i dobro opremljeni. Napadalo je mnogo mokrog snijega, nitko nije očekivao takve uvjete. Na stazi ih je pokupila lavina. Splet nesretnih okolnosti“, kaže Stipe Božić o nesreći koja je u Julijskim Alpama odijela živote troje hrvatskih planinara. Lavine, objašnjava, najčešći su uzrok pogibija u planinama: gotovo 60 posto hrvatskih alpinista poginulo je upravo u njima. „Lavina ne bira, može se dogoditi i na Biokovu ili Velebitu“, upozorava Božić. Iza ovog alpinista, putopisaca, redatelja i dugogodišnjeg člana HGSS-a je osvajanje sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, tri najviša vrha svijeta i tri kultna osamtisućnjaka. Božić je više od 25 puta bio na Himalaji, dvaput se popeo na Everest. "U nekim slučajevima može se predvidjeti lavina. Iz iskustva znamo da ako hodamo sa skijama i gazimo po nečemu što se malo ulegne, ili se čuje tuplji zvuk. Ali kad se lavina odvoji, onda je prekasno. To su niske frekvencije zvuka nakon kojeg više nema spasa."Pitanja na koja smo postavili u EP157:Što je najčešći uzrok planinarskim nesrećama?Postoji li neki znak koji iskusni alpinisti prepoznaju kao upozorenje na opasnost od lavine?Koji su tragični događaji zauvijek obilježili Božićevu alpinističku karijeru?Je li ikada Božić na svojim usponima pomislio da je gotovo?Što planinare, unatoč riziku i tragičnim incidentima goni da i dalje osvajaju vrhunce?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Čovjek optužen da je potkradao hrvatsko zdravstvo sada se - bez trunke nelagode - vraća upravo tamo. Vili Beroš, bivši ministar zdravstva i optuženik u aferi “Mikroskopi”, "Mali" iz Petračevih prepiska, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestara milosrdnica.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP156:Zašto je HDZ odlučio spasiti Beroša?Kako je promjena zakona omogućila njegov povratak?Ima li u svemu ovome i dubljih, mračnijih motiva ili možda moćnijih ljudi koje Beroš štiti?Kako je Turudić preuzeo istragu od EPPO-a i tako se dokopao svih tajni iz Beroševog mobitela?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U Zagrebu se sprema nova runda kulturnog rata. Gradska vlast najavila je uvođenje izvannastavnog predmeta zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji bi učenicima viših razreda osnovnih škola trebao donijeti teme o mentalnom zdravlju, ovisnostima i reproduktivnom zdravlju – a to je odmah izazvalo žestoku reakciju Crkve i konzervativnih udruga. U današnjoj epizodi gošća je Lana Bobić, feministička teologinja, koja govori o reakciji Crkve, pojmu “rodne ideologije”, ali i o pravoj prirodi kulturnog rata koji se vodi u hrvatskom društvu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP155:Zašto Crkva ponovno diže paniku oko zdravstvenog odgoja?Kome koristi moralna histerija oko “rodne ideologije”?Treba li Crkva imati riječ u izradi kurikuluma?Jesu li žene danas ravnopravne u Hrvatskoj?I kako iz ovih rovova izaći bez još jednog društvenog rata?

U rano jutro 7. listopada 2023. nebo iznad juga Izraela prekrile su tisuće raketa, a Hamasovi militanti upali su u zemlju iz Gaze kopnom, morem i zrakom. U svega nekoliko sati Izrael je doživio sigurnosni šok - i započeo rat koji će dvije godine kasnije preoblikovati cijeli Bliski istok. U današnjoj epizodi Prvog glasa povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom Dario Špelić analizira kako je došlo do tog napada, kako je izraelski odgovor prerastao u brutalan sukob i što danas znači Trumpov plan za Gazu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP154:Kako je moguće da izraelske službe nisu predvidjele napad 7.10?Je li Hamas napao kako bi minirao pregovore Izraela i Saudijske Arabije?Kako je Izrael rasturio Osovinu otpora?Ima li Trumpov plan za Gazu šanse za uspjeh?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant Jasminko Umičević. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su Viktor Orban i Andrej Plenković sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera"."Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?Zašto je na marginama summita u Danskoj došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj?Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?Stoji li teza koja se provlači u medijima da je Janaf uz podršku hrvatske Vlade spasio Aleksandra Vučića,izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom o tome kako Trumpove odluke, Putinoveprovokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.Pitanja na koja smo pokušali odgovoritiMože li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Gost Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio Plenkovića u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?Može li se Maša Marochini Zrinski sada pribrajati HDZ-ovoj većini?Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa Šeparovićem.F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Trumpov plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa Đivo Đurović, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.Pitanja na koja smo tražili odgovor:Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U „Prvom glasu“ gostuje Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče Orbanov dogovor s Putinom sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi Marko Rakar, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač Druge fundacije - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj platformi objavio seriju tekstova o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?Koja je razlika između konverzije i restitucije?Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?Zašto nikada javnost nije doznala što je sadržaj nagodbe Vlade sa šest banaka?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?

Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo. U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?Zašto je hrana tako skupaF32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Donald Trump odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:Je li Trump u UN-u napravio zaokret?Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Zapad priznaje Palestinu, ali dok svijet šalje simbole, Izrael je već slomio sve neprijatelje Bliskog istoka. Netanyahu ne želi dvodržavno rješenje, a kakav je izraelski plan i kakvu poruku Izraelu šalju Turska i Egipat zajedničkom vojnim vježbama na sinajskom poluotoku za Prvi glas objašnjava politolog i teolog Vedran Obućina, jedan od naših vodećih stručnjaka za Bliski istok.Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP144:Što znači val priznanja Palestine od strane zapadnih zemalja?Jesu li to samo simbolične geste ili početak stvarnih promjena?Može li Palestina uopće funkcionirati kao država bez jasnih granica, legitimne vlasti i infrastrukture?Što je krajnji cilj Netanyahua i njegove vlade?Zašto je SAD ključan u ovoj priči?Je li Turska jedina sila koja se Izraelu može suprotstaviti?Kakvu poruku Turska i Egipat šalju Izraelu vojnim vježbama na Sinajskom poluotoku?

Gošća Prvog glasa bila je Anamarija Sočo iz udruge StatusM - razgovarali smo o lažima koje se šire oko kartica seksalica, o tome zdravstvenom odgoju koji kreće u zagrebačkim školama u okviru kojeg će djeca učiti i o seksualnosti i zašto ga smatra nužnim za mlade.Pitanja na koja smo tražili odgovore:Kartice seksalice nisu za školsku djecu. Zašto neki uporno lažu da jesu?Tko ih je osmislio i s kojom svrhom?Kako su desni političari i mediji stvorili paniku?Što zapravo znači sveobuhvatna seksualna edukacija?Jesu li strahovi roditelja opravdani ili mit?Kakve posljedice ima širenje dezinformacija?00:00 Uvod: panika oko ‘seksalica’03:10 Tko ih je osmislio i zašto06:00 Dezinformacije i moralna panika09:30 Što znači sveobuhvatna seksualna edukacija13:00 Mitovi i strahovi roditelja17:00 Financiranje i suradnja s Gradom Zagrebom20:30 Prijetnje, lov na vještice i zaključak

U Prvom glasu kolumnist i urednik Telegrama Đivo Đurović i politički konzultant i kolumnist Večernjeg lista Mate Mijićraspravljaju o ubojstvu Charlieja Kirka, polarizaciji SAD-a, cancel kulturi, desnim i lijevom radikalima i oružju. Je li Amerika na rubu?Pitanja koja su otvorena u razgovoru:Tko je stvorio klimu za ubojstvo Charlieja Kirka i tko snosi odgovornost osim atentatora?Je li atentat prijelomna točka za američko društvo i demokraciju?Kako se uklapa otkazivanje Jimmya Kimmela i Stephen Colberta u priču o cancel cultureu?Jesu li američka sveučilišta izgubila status mjesta slobode govora?Što danas zapravo danas donosi Drugi amandman - pravo naroda na oružje ili opasnost po javnu sigurnost?Može li se govoriti o mogućem građanskom ratu u Americi?Hoće li MAGA pokret preživjeti Trumpa i kako se mijenja Republikanska stranka?Je li problem američkog društva više desni ili lijevi ekstremizam?Je li rasizam i dalje trajni i neriješeni problem američke politike?

"Ivan Turudić opravdao je očekivanja onih koji su ga postavili za glavnog državnog odvjetnika, kaže novinar i književnik Ivica Đikić komentirajući saborsku raspravu o izvješću o radu glavnog državnog odvjetnika koji je ustvrdio kako građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u. "To nije iznenađenje uzme li se u obzir njegova biografija, proces kojim je izabran i način na koji on javno govori uključujući komunikaciju sa saborskim zastupnicima gdje se postavlja kao zastupnik vladajuće većine. Nitko više njegovu poziciju ne dovodi pretjerano u pitanje. HDZ može zaista biti zadovoljan s osobom koju su odabrali za tu poziciju."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti?Što pokazuje analiza Turudićevih rezultata i je li glavni državni odvjetnik opravdao očekivanja vladajućih?Zašto je Domovinski pokret podržao Turudićevo izvješće iako su se zbog slučaja Dabre prijetili da ga neće podržati?Zašto nitko od oporbenih zastupnika nije pitao Turudića o slučaju novinarke Danke Derifaj protiv koje je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu zbog navodnog narušavanja nepovredivosti doma pjevača Marka Perkovića Thompsona?Što o funkcioniranju države govori činjenica da još uvijek nije izabrana čelna osoba Vrhovnog suda, da u SOA-u vodi zamjenik ravnatelja više od godinu dana, da USKOK i dalje nema šefa, te da nema pomaka ni u imenovanjima diplomata?Kako će se SDP postaviti pri izboru tri nova suca Ustavnog suda?

"Plenković je kriv jer nije poduzeo ništa, dopustio je fašizaciju i ustašizaciju Hrvatske", kaže Viktor Gotovac, bivši šef zagrebačkog SDP-a i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu gostujući u Prvom glasu. Gotovac bi ustaški pozdrav ZDS zagranio, a Zagrebu bi vratio Trg maršala Tita.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Je li Hrvatska ušla u fazu fašizacije?Što Plenkovićev oportunizam znači za društvo i demokraciju?Zašto bi Gotovac zabranio ZDS, ali i Thompsonove koncerte?Zašto misli da je SDP izdao građansku Hrvatsku?Zašto bi vratio Trg maršala Tita?Ima li ljevica uopće snage odgovoriti na rigidnu desnicu?

Ruski dronovi ulijeću u zračni prostor NATO članica, Poljska i Rumunjska dižu uzbunu, a Baltičke zemlje otvoreno strahuju. Je li ovo trenutak koji će odrediti hoće li svijet skliznuti u otvoreni globalni sukob ili u zamrznuti mir? U novoj epizodi Prvog glasa, Telegramovog dnevnog news podcasta, gost nam je vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.Pitanja na koja tražimo odgovor:Jesu li dronovi koji probijaju NATO zračni prostor samo provokacija ili početak otvorenog sukoba?Gdje je granica strpljenja Zapada i hoće li Savez odgovoriti?Zašto Trump prijeti “konačnim sankcijama” i što bi one značile za globalnu ekonomiju?Može li Kina zaustaviti rat i je li novi globalni poredak već u nastajanju?Je li realnije zamrzavanje sukoba u Ukrajini ili potpuni kaos?00:00 Uvod: Ruski dronovi i prijetnja NATO-u04:15 Poljska na udaru: provokacija ili slučajnost09:30 Najozbiljniji trenutak za NATO od Hladnog rata15:00 Trump, sankcije i globalna ekonomska kriza21:00 Uloga Kine: status quo ili novi svjetski poredak28:00 Ukrajina između zamrzavanja sukoba i nastavka rata35:00 Što dalje: scenariji za NATO, Rusiju i Zapad

Uoči izvješća glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u Saboru koje je predviđeno za srijedu, postalo je jasno da se Domovinski pokret mijenja svoj stav prema Turudiću. Penava je nakon uhićenja Josipa Dabre govorio o cirkusantima koji vode državu, dubokoj državi i kleo se da neće nikad podržati Turudića u Saboru. Sada pak kaže da nije sramota promijeniti stav.. Gost podcasta Prvi glas je Jasmin Klarić, urednik i kolumnist Telegrama.Pitanja na koja smo tražili odgovor u EP138:Je li Ivan Penava od buntovnika postao poslušnik?Kako Turudić simbolizira potpunu pokornost Domovinskog pokreta?Može li Plenković riskirati i riješiti se Domovinskog pokreta?Kakva je budućnost te stranke i imaju li ikakav politički potencijal?Može li doći do novih preslagivanja u Saboru?00:00 – Turudić pred Saborom i Plenkovićev test02:00 – Penava od „cirkusanata“ do poslušnika05:00 – Kako je Domovinski pokret izgubio kralježnicu09:00 – Turudić i obračun s Hrvatskim šumama12:00 – Stabilna koalicija ili Plenkovićevo preslagivanje?

Prije nekoliko dana GONG je objavio analizu “Lokalne inicijative i europski primjeri: Put prema kvalitetnijem građanskom obrazovanju”, koja se bavi stvarnošću i sudbinom građanskog odgoja u ovoj zemlji. U Prvom glasu smo ugostili autora analize, Nikolu Baketu, znanstvenog suradnika i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i člana Vijeća Gonga.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zbog čega je toliko bitno obrazovati mlade o političkom sustavu, demokraciji i pravima i obavezama građana?Koji su problemi s međupredmetnim građanskim odgojem, kakav postoji u hrvatskom školstvu?Što donose lokalne inicijative, uglavnom u srednima u kojima na vlasti nije HDZ, koje uvode neku vrstu predmeta koji se bavi građanskim odgojem u škole?Koji su europski primjeri uspješnog školskog obrazovanja građana i što se od tih iskustava može primjeniti u Hrvatskoj?Treba li građanski odgoj postati zaseban i obavezan predmet?Kolike su šanse da se to doista i dogodi u Hrvatskoj?

U noći sa utorka na srijedu devetnaest ruskih dronova probilo je poljski zračni prostor. Poljska vojska ih je oborila, a to je prvi put od početka rata u Ukrajini da je jedna NATO država izravno oborila ruske mete. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je vojni analitičar i naš kolumnist Goran Redžepović.Pokušali smo odgovoriti na pitanja:Je li ovo čin agresije i prvi pravi test NATO-a?Zašto Rusija riskira i šalje dronove u Poljsku?Može li se ovo tumačiti kao uvod u članak 5?Jesu li saveznici pokazali spremnost ili slabost?Je li ovo početak šire eskalacije i uvertira u vježbu „Zapad 2025“?Kako je uopće izgledalo obaranje dronova noću?

"Andrej Plenković je na neki način 'karamarkizirao' umjesto da 'dekaramarkizira' HDZ. Na kraju krajeva, sada taj pritisak ide odozdo – iz društva, iz okruženja, iz njegove baze", kaže novinar i publicist Boris Rašeta komentirajući staru premijerovu najavu kako će promijeniti HDZ kako bi promijenio Hrvatsku. Devet godina kasnije ovoljetne teme pokazuju da se Hrvatska vratila u 2016. godinu, kada je na vlasti bio HDZ Tomislava Karamarka.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Koliko je Plenkovićeva Hrvatska iz 2025. slična slici Hrvatske kakvu je 2016. forsirao Tomislav Karamarko?Je li Plenković političar koji će "izgubiti pobjeđujući"?Po čemu se ovoljetni prosvjedi branitelja razlikuju od dosadašnjih te koje su krajnje mete i ciljevi?Koliko je ozbiljna najava Gordana Jandrokovića koji će u Hrvatsko saboru ocjenjivati primjerenost pokliča Za dom spremni?

Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor Dražen Lalić, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima "Dvije kuće iznad mora" i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi. "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta: U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.0:00 – Uvod & “Dvije kuće iznad mora”0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt5:57 – Žanr hibrid & metoda (intervjui, dokumenti)8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)

Najveći ruski napadi od početka invazije - 800 dronova nad Ukrajinom i pogođena zgrada vlade u Kijevu - pokazuju da Putin mir ne želi te da je zapravo ismijao i ponizio Trumpa s kojim pregovara o miru u Ukrajini. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je kolumnist Đivo Đurović.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:Zašto Putin sada udara najžešće?Kako koristi Trumpa, Xija i Modija da izađe iz izolacije?Je li realna Orbanova ideja o podjeli Ukrajine?Što zapravo stoji iza Trumpovih kontradiktornih poruka?Kako reagira Europa i što znači nova odlučnost?

„Europska unija neće nadzirati niti pratiti pola milijarde svojih stanovnika. To je praktički nemoguće i nije cilj uredbe koja se odnosi isključivo na pronalaženje sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", kategoričan je Renato Grgurić, voditelj službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije. Ta institucija očekivano brani zakonski prijedlog kolokvijalno nazvan Chat Control koji je uoči rasprave u Europskom parlamentu naglo postao jedna od političkih tema. Iako kritičari prijedloga ističu kako prijedlog, koji je motiviran zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, otvara prostor za masovni nadzor komunikacije građana na digitalnim platformama, Grgurić tvrdi da su kritike koje se čuju u javnosti pretjerane i neutemeljene.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP:Zašto Hrvatska podržava zakonski prijedlog poznat pod imenom Chat Control?Koja su jamstva da neće biti masovnog nadzora građana budući da kritičari ove regulative navode da je pokušaj kontrole privatne komunikacije bez presedana i obvezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana?Postoje li manje invazivne metode?Ako bi prema prijedlogu nadzor morale provoditi same tvrtke koje nude aplikacije za chat kao što su Facebook Messenger i WhatsApp te web usluge elektroničke pošte poput Gmaila i Yahoo-a, tko će kontrolirati pružatelje platformi?

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nenajavljeno je došao na šibenski festival FALIŠ. Bio je u publici na predstavljanju knjige “Sutjeska: bitka svih bitaka”, Šimuna Cimermana. Ovaj se dolazak promatra kao značajna gesta predjednika u trenucima kada svjedočimo snažnom povijesnom revizionizmu, zabranama i pokušajima zabrana festivala i prijetnji istaknutim intelektualcima i piscima. Tim povodom repriziramo epizodu Prvog glasa u kojoj autor knjige Sutjeska bitka svih bitaka Šimun Cimerman sa Silvanom Menđušić razgovara bitci koja je, kako kaže autor, mogla izrisati Hrvatsku jer je povijest mogla krenuti u sasvim drugom smjeru.“Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske”, kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”Ključna pitanja ove epizode:Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratuna prostoru bivše Jugoslavije?Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?

Nakon još jednog ljeta bez sezone kiselih krastavaca, s novinarom N1 televizije Hrvojem Krešićem smo za Prvi glas razgovarali o ključnim političkim temama kolovoških noći koje su za nama i rujanskih dana koji uglavnom tek slijede.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što znači toliko odmicanja od stvarnosti u tumačenju vladajućih koji za desničarske prijetnje i zabrane okrivljavaju - ljevicu?Jesu li doista sve sličniji Aleksandar Vučić i Andrej Plenković?Ponaša li se itko u hrvatskoj javnosti prema braniteljima kao da su branili - Srbiju?Zašto je dinamika odnosa Plenković-Milanović u drugom mandatu dosad toliko različita nego u prvom?Gledamo li stvarno posljednji ples Zorana Milanovića?Kako to da je još jedna presuda protiv Plenkovićeve sjajne ministrice Gabrijele Žalac ostala u krajnje sporednom planu?

Što znači najveća vojna parada u Pekingu u povijesti, zašto Xi i Putin šalju poruke zajedništva, i gdje zapravo pucaju šavovi njihova odnosa? Gost podcasta Prvi glas bio je Zvonimir Stopić, profesor povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu i predavač na ZŠEM-u u Zagrebu.Pitanja na koja smo tražili odgovor:Je li Kina doista ponudila svijetu alternativu zapadnom poretku?Može li Šangajska organizacija postati pandan zapadnim savezima?Što za Kinu znači povratak na narative iz Drugog svjetskog rata?Koliko su bliski Xi i Putin - i gdje počinje nepovjerenje?Hoće li Xi zauzeti Tajvan?Zašto je Tajvan kineska crvena linija?

Zakonski prijedlog poput Chat Controla ne bi se u demokratskim društvima uopće trebao pojaviti jer više odgovara legislativi Kine ili Sjeverne Koreje", kaže za Prvi glas Lucijan Carić, informatički stručnjak i ekspert za računalnu sigurnost o kontroverznom europskom zakonskom prijedlogu kolokvijalno nazvanom Chat Control, a kojim bi se, pojednostavljeno, omogućilo državi i policiji da pregledavaju poruke građana na aplikacijama poput WhatsAppa, Facebook Messengera i Signala. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 127:Koje su najspornije točke zakonskog prijedloga "Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse"?Na koji način će komunikacija građana biti nadzirana prođe li zakon?Postoje li pristupi koji su manje invazivni?Je li poznato koji lobisti stoje iza prijedloga, odnosno tko je "pomogao" formulirati tekst zakona?Koji se elementi tog europskog propisa protive hrvatskom Ustavu?Hoće li političari biti izuzeti od ovakve vrste nadzora?Što o zakonodavcima govori nekonzistentnost politike Europske unije u pitanjima tehnologije?

U sjeni kulturnog rata odvija se još jedna prilično opasna operacija - Plenković je dokrajčio porezni USKOK, elitno tijelo istražitelja koje je obučavao FBI, a na piku cijelo desetljeće imao HDZ. O tome smo razgovarali s Jasminom Klarićem, novinarom, urednikom i kolumnistom Telegrama.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto baš sada pada Porezni USKOK?Je li slučaj Geodezija razlog za smjene u Poreznom USKOK-u?Kako je HDZ postupno lomio ovu instituciju od 2015. do danas?Hoće li smjene u Poreznom USKOK-u značiti gašenje još jedne neovisne institucije u RH?

Kulturni rat u Hrvatskoj više nije samo retorika - on se odvija na ulicama, u simbolima i u javnom prostoru. Prijeteći grafiti, relativizacija povijesti i normalizacija ustaškog naslijeđa samo su manifestacije puno dubljeg problema. O tome smo razgovarali s Katarinom Peović, čelnicom Radničke fronte i bivšom saborskom zastupnicom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP126:Tko je odgovoran za novi val radikalizacije i nasilja u Hrvatskoj?Jesu li Milanović i Plenković doista na suprotnim stranama ili je razlika tek simbolička?Zašto desnica šuti dok se ustaški pozdrav normalizira na ulicama?Mogu li simboli poput Trga maršala Tita zaustaviti relativizaciju povijesti?Zašto Peović smatra da ne postoji kapitalizam s ljudskim licem?

Savez Moskve i Pekinga sve je čvršći. Može li ono što pripremaju preokrenuti globalni poredak i izazvati bijes u Americi? U podcastu Prvi glas gost je Ivan Čović, analitičar koji o Ukrajini piše za Index i dvostruki prvak Hrvatske u džudu, po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP125:Može li Trump donijeti mir u Ukrajini ili je to tek iluzija?Zašto je Donbas ključna točka rata i pregovora?Kako Kina balansira između Moskve, Kijeva i Washingtona?Što znači sve tješnja osovina Putin–Xi za Zapad?Kakva je budućnost Zelenskog i tko bi ga mogao naslijediti?

Uhićenje na Visu pretvorilo se u međunarodnu špijunsku dramu - hrvatski vojni pilot i njegova dugogodišnja partnerica završili su u istražnom zatvoru. Pilot je optužen da je odavao tajne misije KFOR-a na Kosovu svojoj partnerici, a ona ih je prosljeđivala srpskim strankama na Kosovu. O svemu u izvanrednom izdanju Prvog glasa razgovaramo s Anom Raić, novinarkom Indexa koja godinama prati sigurnosne i obavještajne teme.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što je pilot točno odavao i kome su informacije završile u rukama?Je li riječ o „šaputanju na jastuku“ ili ozbiljnoj špijunaži?Kako funkcionira sigurnosna provjera u Hrvatskoj i zašto je sustav pod kritikama?Koliko je ovaj slučaj opasan za hrvatsku nacionalnu sigurnost i misiju KFOR-a na Kosovu?Hoće li afera narušiti odnose Hrvatske i Srbije?Zašto su najvažnije informacije o Dejanu Pantiću, srpskom policajcu optuženom za terorizam?

„Zlatko Hasanbegović je kao ministar kulture bio puno manje licemjeran od sadašnje ministrice Nine Obuljen Koržinek. Danas svjedočimo pravoj atomskoj gljivi licemjerja”, kaže kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica Snježana Banović komentirajući slučaj u Benkovcu. Ističe kako je Obuljen Koržinek trebala snažnije podržati organizatore festivala i osobno doći u Benkovac. Ministricu je prozvala i prije mjesec dana, kada je u otvorenom pismu od nje zatražila da se odrekne ili ustaškog pokliča ili Vladimira Nazora, po kojem nosi ime najviša državna nagrada u kulturi. “Odijelite, poštovana ministrice, Dobro od Zla – budite Kupa, a ne Rupa”, završne su riječi otvorenog pisma što ga je uputila ministrici kulture i medija podsjećajući da se ne može istovremeno šutjeti na fašizam i dodjeljivati nagradu koja ime nosi po Vladimiru Nazoru.„Ministrica je, vidimo po reakciji na recentni incident, odabrala poklič Za dom spremni, umjesto Nazora”, naglašava Banović. „Koncert na hipodromu bio je svojevrsni lakmus, točka preokreta koja ogoljuje stanje hrvatske kulture. Mislim da krug još nije zatvoren, da je Benkovac tek jedna epizoda i da možemo očekivati slične prijetnje drugima", veli Banović.Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP 123:Živi li Hrvatska u kulturnom i političkom sustavu koji sustavno potiskuje kritičko mišljenje kroz institucionalnu pasivnost, društvene pritiske i normalizaciju ekstremističkih simbola?Je li Nina Obuljen Koržinek doći u Benkovac i aktivno zaštititi festival te zašto je nedovoljna njezina osuda?Zašto nacionalni festivali i kazališta šute kada su kolege napadnuti?Koji su razlozi izostanka šire podrške?Hoće li recentni slučaj aktivirati atmosferu straha i potaknuti autocenzuru?Prema njezinu mišljenju, organizatori nisu dobili ni dovoljno podrške struke. „Izostala je jasna podrška kolega, osobito javnih organizacija, ustanova i njihovih ravnatelja – od Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog festivala, čiji Zlatnom arenom nagrađeni film Mirotvorac nije mogao biti prikazan, do Osorskih glazbenih večeri... "Tu je moralo doći do koordinacije ravnateljstava ključnih institucija koje djeluju iz sigurne pozicije. To bi imalo veliku težinu. Još više bi značio dolazak ministrice, a da ne govorim o premijeru.Ako to nije bio krizni trenutak, onda zaista ne znam kome nije jasno. Andrej Plenković je jedini premijer u Europi 21. stoljeća koji je normalizirao nacistički poklič. Jedini! U nijednoj zemlji takvi se pokliči ne toleriraju. U Njemačkoj se o tome uopće ne raspravlja, iako se povremeno javljaju ekscesi. No to je razlika između jake kulture i jakog obrazovanja naspram naše slabe kulture i slabog obrazovanja”, zaključuje Banović.

U Benkovcu je otkazan festival „Nosi se“, a ono što je izgledalo kao lokalna kulturna epizoda pretvorilo se u nacionalnu priču o slobodi i zabrani. Gost podcasta Prvi glas je povjesničar i novinar Tihomir Ponoš. Branitelji najavljuju turneju zabrana što je, zapravo, udar na tekovine Francuske revolucije - slobodu, bratstvo i jedankostPitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP122:Zašto je festival u Benkovcu otkazan i tko stoji iza zabrane?Je li riječ o incidentu ili početku nove turneje zabrana i prijetnji diljem Hrvatske?Zašto policija nije reagirala na nasilje i što to govori o stanju države?Kako je Plenkovićev HDZ zapravo realizirao Karamarkove ideje?Je li ovo udar na ustavne temelje države - slobodu i jednakost?Kako se sve uklapa u širi kulturni rat u kojem su Frljić i sloboda mišljenja nepoželjni?

Putin dobiva vrijeme, Trum iluzije. Gost današnjeg Prvog glasa je Đivo Đurović, Telegramov stručnjak za međunarodne odnose, koji nam objašnjava kako izgleda stvarna strategija Kremlja i zašto Trumpova predstava na Aljasci nema šanse promijeniti tijek rata.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što je Putin stvarno dobio nakon summita na Aljasci?Zašto Trumpove prijetnje sankcijama ostaju prazne?Koji je stvarni cilj ruske diplomacije?Je li moguće zamrzavanje rata u Ukrajini?Kako će Trump reagirati kada shvati da ne može izvući “deal” s Putinom?

Ovo je drugi dio razgovora s Tvrtkom Jakovinom, povjesničarom i redovitim Telegramovim kolumnistom. U prvoj epizodi govorili smo o usponu liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, a sada ulazimo u njegov pad i urušavanje. Ako ste slušali prvi dio, ovo je logičan nastavak - a ako niste, predlažemo da se vratite na njega jer ova dva razgovora čine jednu cjelinu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kada se liberalni poredak počeo urušavati?Je li Fukuyamina teza o „kraju povijesti“ bila samo iluzija?Kako je rat u Iraku ubrzao pad zapadne hegemonije?Zašto je rat u Ukrajini donio i kraj liberalnog svjetskog poretka?Je li je Trumpov povijesni rez usporediv s najvećim povijesnim događajima?Može li Europa pronaći snagu ili ostaje žrtva novog poretka?Što znači „novo doba“ koje oblikuju Putin, Trump i Kina?Prvi dio o usponu liberalnog svjetskog poretka s Tvrtkom Jakovinom poslušajte OVDJE ili u vašem omiljenom podcast playeru.

Prvi glas danas je ugostio Tvrtka Jakovinu, povjesničara i profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema - uspon liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i kako je Amerika postala neprikosnovena svjetska sila. Danas poslušajte kako je došlo do uspona liberalnog poretka, a sutra kako je došlo do pada sustava koji je donio mir svijetu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Što je dogovoreno na Jalti i kako je izgledala poslijeratna podjela svijeta?Zašto je Velika Britanija izgubila status imperija, a SAD preuzeo ulogu hegemona?Je li liberalni poredak bio američko carstvo na zahtjev Europe?Koliko su Ujedinjeni narodi i Pokret nesvrstanih stvarno utjecali na svjetski poredak?Je li pad Berlinskog zida bio vrhunac liberalnog svijeta i početak “kraja povijesti”?

U trećoj epizodi o sukobima Izraela i Palestine gost Prvog glasa je povjesničar Dario Špelić, autor i urednik emisije Povijest četvrtkom na HRT-u.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je Hamas 7. listopada izveo najveći napad na Izrael u posljednjim desetljećima?Zašto su Mossad i Shin Bet potpuno zakazali?Kako funkcionira izraelski sigurnosni sustav i gdje su mu najveći povijesni propusti?Kako je izvedena spektakularna operacija protiv Hezbollaha s pagerima i radio uređajima?Zašto Izrael i SAD nisu išli do kraja i promijenili režim u Teheranu?Može li Izrael uopće uništiti Hamas i što bi značilo “uništenje”?Kako spriječiti humanitarnu katastrofu u Gazi?Prvu epizodu serijala o Izraelu i Bliskom istoku o ratu 1948. poslušajte OVDJE, a drugi dio o šestodnevnom ratu i Intifadama OVDJE ili na svim podcast platformama.

Prije gotovo šest desetljeća Izrael je u samo šest dana slomio arapske vojske i preuzeo kontrolu nad Istočnim Jeruzalemom, Zapadnom obalom i Gazom. Ta spektakularna pobjeda postavila je temelje današnjeg Bliskog istoka - i otvorila vrata dugotrajnom sukobu koji traje do danas. O tome smo razgovarali s povjesničarom Dariom Špelićem, autorom HRT-ove emisije Povijest četvrtkom u drugom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je Izrael u Šestodnevnom ratu preuzeo potpunu kontrolu nad nebom i zemljom?Zašto je pobjeda Izraela stvorila “prokletstvo okupacije”?Kako je iz Intifade nastao Hamas?Zašto je propao mirovni proces iz Osla?Kako je Druga intifada slomila izraelsku ljevicu i promijenila političku scenu?Prvi dio serijala o Izraelu i Bliskom istoku poslušajte OVDJE ili u vašem omiljenom podcast playeru.

Godina 1948. nije samo godina stvaranja Države Izrael - to je godina koja je oblikovala cijeli Bliski istok i otvorila sukob koji do danas ne prestaje. U prvom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku govori povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom, Dario Špelić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Je li Palestina uistinu bila „prazna zemlja” kada su cionisti došli?Kako je nastao prvi sukob između doseljenika i Arapa?Zašto ideja o dvije države nikada nije zaživjela?Što se dogodilo u ratu 1948. i kakve su bile posljedice?Kako je nastao palestinski izbjeglički problem?

Trump i Putin razorili su Pax Americana, a Europa je pred odlukom stoljeća. O tome što to znači i ima li EU uopće snagu postati svjetski igrač u Prvom glasu govori Irena Frlan Gašparović, Telegramova novinarkom koja godinama prati vanjsku politiku i Europsku uniju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Može li Europska unija postati sila ravnopravna Americi, Rusiji i Kini?Tko je uopće vođa Europe i tko diže slušalicu kad “svijet zove Bruxelles”?Ima li EU jasnu vanjsku politiku i definirane ciljeve?Kako se Unija snalazi u odnosima s Rusijom i Kinom?Je li proširenje i dalje politika EU ili je nastao opasan vakuum na Balkanu?Može li Europa opstati bez Amerike i kakva joj je sudbina u svijetu nakon Paxa Americana?

U ljetnoj šemi Prvog glasa bavimo se velikim svjetskim temama. U današnjoj epizodi o Xi Jingpingu, kineskom predsjedniku i čovjeku koji je promijenio Kinu i svijet govori Zorana Baković, dopisnica Dela za Aziju i jedna od najboljih poznavateljica Kine.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:Tko je danas stvarno Xi Jinping?Kako je Xi promijenio Kinu?Ima li više ikakvog sustava vlasti u Kini osim njega samog?Zašto još nije krenuo na Tajvan i hoće li ga zauzeti vojno?Kontrolira li Xi u potpunosti vlastitu vojsku?Kako izgleda kineski autokratski kapitalizam iznutra?I je li Zapad uopće spreman za ono što dolazi?

Od spasitelja Rusije do veleizdajnika svoje zemlje - kako je Vladimir Putin zarobio Rusiju, pokrenuo krvavu agresiju u Ukrajini i razorio svjetski poredak. U trećem dijelu serijala Prvog glasa o Putinu govori vanjskopolitički analitičarBranimir VidmarovićPitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kada je Putin zaključio da Ukrajina izlazi iz ruske orbite?Zašto je Krim bio strateški ključan i kako je izvedena njegova aneksija?Kako su pogrešne obavještajne procjene dovele do fijaska blitzkriega?Zašto Putin Ukrajinu vidi samo kao sredstvo u sukobu sa SAD-om?Može li ovaj rat završiti dok je Putin živ - i kako bi kraj izgledao?Prošli nastavci serijala:1. dio: Putinova mafijaška država2. dio: U što vjeruje Vladimir Putin