Prvi glas

"Simbolika požara koji je poharao Vjesnikov neboder je upravo to - kao društvo zapustili smo prostor, ne samo fizičke zgrade nego prostor općenito, a zapustili smo i ljude", dijagnosticira stanje hrvatskog društva Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. "Kada kombiniraš zapušten prostor i zapuštene ljude, katastrofe koje se događaju nisu slučajni." Jokić upozorava i na alarmantne podatke o mladima i digitalnim tehnologijama. Djecu nam odgajaju algoritmi, digitalna pismenost im je manjkava, sami mladi prepoznaju digitalnu ovisnost kao generacijski problem, no politika, tvrdi, ne želi po tom pitanju poduzeti ništa.

Trumpov “mirovni plan” za Ukrajinu možda izgleda kao diplomatski dokument, ali naš gost, kolumnist Telegrama Đivo Đurović, objašnjava da je riječ o sofisticiranoj zamci koju je Kremlj dizajnirao upravo za - Trumpove slabe točke.Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP190:Kako Putin manipulira Trumpovim slabostima i privatnim interesima?Što se stvarno krije iza plana u 28 točaka – i zašto ga Ukrajina nikako ne može prihvatiti?Jesu li pregovori u Ženevi obrat ili samo igrokaz za Trumpa?Zašto Putin ne bi potpisao nikakvu verziju sporazuma?Kako ovaj plan otvara Pandorinu kutiju za Europu, Balkan i svaku buduću granicu?Što zapravo znači 300 milijardi zamrznutog ruskog novca - i zašto je to možda Trumpova glavna motivacija?

Bačićevi zakon kako se već kolokvijalno naziva set akata među kojima je najsporniji prijedlog Zakona o prostornom uređenju izazvali su snažne reakcije arhitektonske struke. Hrvatski arhitekti u važnom pismu upozoravaju da predloženi zakonski paket uništava prostorne planove i otvara vrata divljoj gradnji, a u Prvom glasu Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata ističe ključne probleme.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP189:Tko bi po zakonskom prijedlogu donosio ključne odluke o planiranju prostora?Zašto država isključuje lokalnu zajednicu iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru?Što za građane znači mogućnost da se površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu graditi neposredno temeljem Zakona, čak i kada je to protivno prostornom planu?Može li omogućavanje gradnje solarne elektrane rezultirati situacijom da se uz vašu kuću, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana bez da budete upoznati s tim kroz prostorni plan te da pritom budete i izvlašteni s vlastitog zemljišta?Kome je u interesu da odluku o smještaju primjerice sunčane elektrane donosi investitor, jednostrano temeljem Zakona, bez mogućnosti sudjelovanja javnosti?Hoće li ukidanje svih važećih prostornih planova, kao i onih koji su trenutno u izradi, u roku od 5 godina izazvati pravni vakuum i prostorni kaos?Zašto se baca više od 17 milijuna eura javnih sredstava ukidanjem planova „nove generacije"?Je li realno u roku od 5 godina ponovno donijeti više od 3.500 prostornih planova u Republici Hrvatskoj?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Motiv je novac”, kaže novinar Telegrama Denis Mahmutović koji je otkrio megaskandal u kojem je zgrada Vjesnika osigurana kao stambena, a ne kao poslovna nekretnina. „Razlika u premiji osiguranja između poslovne i stambene zgrade višestruka je, a potencijalni gubitak za državu mjeri se desecima milijuna eura”, objašnjava Mahmutović koji je na priči o neobičnom osiguranju počeo raditi samo par sati nakon što je vatra devastirala zgradu Vjesnika.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP188:Zašto je Vjesnik, iako je poslovna zgrada, osiguran kao stambena?Koliko je niža premija za stambene zgrade u odnosu na poslovne?Kolika će šteta biti isplaćena?Je li Vjesnik procijenjen kao visokorizična zgrada?Tko je ugovorio policu prije više od dva mjeseca?Koliki je potencijalni gubitak za državu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Nera Valentić i Hrvoje Krešić s N1 televizije ovog su se tjedna vratili sa Zapadne obale. Ovaj dio pod kontrolom palestinske samouprave, za razliku od Gaze, nije zahvaćen destrukcijom i sukobima koji su izbili nakon Hamasovog terorističkog upada u Izrael 2023. godine. O mučnoj atmosferi, nabijenoj napetošću, strahom, diskriminacijom i potmulim nasiljem Krešić i Valentić pričaju u Prvom glasu.Reporteri N1 nakon povratka sa Zapadne obale: Podijeljenost, neizvjesnost i - aparthejdPitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP187:Kako se najjasnije vide podjele na Zapadnoj obali?Radi li se, zapravo, o svojversnom aparthejdu?Koliko se stanje danas razlikuje od onog prije 15-ak godina?Na koji su način izraleski doseljenici privilegirani u odnosu na Palestince?Kako izgleda raditi novinarski posao u takvim uvjetima?Što očekivati od daljnjeg razvoja situacije i koja je budućnost tog teritorija?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Što se u trenucima kada je objavljena najtužnija vijest u modernoj hrvatskoj povijesti - pao je Vukovar - događalo u iza zatvorenih vrata Tuđmanova ureda za Prvi glas otkriva tadašnja Tuđmanova savjetnica za odnose s medijima Vesna Škare Ožbolt. Razgovaramo i o tzv. Manolićevoj komisiji koja je teško optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića i okrivila ih za pad Vukovara.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP186:Kako je predsjednik Franjo Tuđman dočekao vijest o padu Vukovara?Tko je prvi objavio pad grada?Zašto je Manolićeva komisija za pad Vukovara optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Dedakovića i Borkovića?Jesu li priče o izdaji Vukovara dio specijalnog rata obavještajnih službi?Je li Paraga ozbiljno planirao državni udar nakon pada Vukovara?Kako je spriječen pokušaj atentata na Tuđmana?

U današnjoj epizodi donosimo intimnu ispovijest vukovarskog branitelja Stipe Mlinarića Ćipe, pripadnika Turbo voda, interventne jedinice koja je u Vukovaru uništavala tenkove, držala Trpinjsku cestu i spašavala hrvatske i srpske civile u posljednjim satima prije pada Vukovara 18. studenog 1991.Pitanja na koja odgovaramo u EP185:Kako je zapravo izgledala borba Turbo voda na Trpinskoj cesti?Kako je izgledalo spašavanje civila u kućama i podrumima uoči pada Vukovara?Kako je poginuo Blago Zadro i kako su izvlačili tijelo?Zašto je upravo prijateljstvo i zajedništvo branitelja Vukovara bilo ključno za 3 mjeseca obrane grada?Zašto su civili spašeni u posljednjim satima borbe bili najveća pobjeda Turbo voda?Pred sam pad grada, Turbo vod prelazi u svoju posljednju misiju - spašavanje civila po kućama i podrumima, za koju Stipo Mlinarić kaže da je bila najvažnija. “Ušli smo u svaki podrum, i srpski i hrvatski. Rekli smo ljudima: mi smo zadnji hrvatski vojnici, iza nas dolaze četnici.” Mnogi srpske nacionalnosti su odlučili ostati, a neki su pošli s njima. “To je bila naša najveća akcija. Grad se može obnoviti, ali ljudski život ne može.” Tada su, kaže nam naš sugovornik, napravili nešto važnije od svih uništenih tenkova.

Rat koji je prema ruskim procjenama trebao trajati 48 sati ili maksimalno nekoliko tjedana 10. lipnja 2026. postat će duži od Prvog svjetskog rata. “Putin nema apsolutno nikakav plan kako ga završiti, osim da se nastavi beskonačno”, kaže gost današnje epizode Prvog glasa Đivo Đurović koji odgovara na pitanje što Putin uopće može, a što više nikako ne može postići u Ukrajini.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP184:Ima li Putin stvarnu strategiju za završetak rata ili mu odgovara da traje vječno?Zašto osvajanje Pokrovska - ili bilo kojeg grada - ne mijenja ništa bitno?Što su realne vojne i političke mogućnosti Rusije u sljedećih godinu-dvije?Može li Trump ponoviti “veliki zaokret” i pomoći Putinu?Koliko je Zapad spreman financirati Ukrajinu i može li Putin čekati bankrot Kijeva?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Samo dan-dva nakon što je vlast krivnju za desničarske ulične inicidente i prijetnje s “histerične ljevice” krenula prebacivati i na medije, u centru Zagreba fizički je napadnuta ekipa N1 televizije. O poziciji novinara u današnjoj Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, Hrvojem Zovkom.Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP183:Je li napad na novinare u ovakvoj društvenoj atmosferi bio očekivan?Kako vladajuća politika huška na medije?Koliko je HND zabilježio napada na novinare u ovoj godini?Što ako se napadi nastave?Primjenjuje li se zloglasni Lex AP, zašto ne i zbog čega je ipak ispunio svoju svrhu?Zbog čega se u Hrvatskoj stvara atmosfera kao da su tenkovi JNA opet pred hrvatskim gradovima?Zašto je priča o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu najveća uvreda za Domovinski rat?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti Janafa, INA-u smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogli bi kupiti Čermak ili Petrol, a ministar Šušnjar ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak Davor Štern. U Prvom glasu analizira Trumpov poklon Orbanu, spor oko JANAF-a i nove nedoumice hrvatske energetike. Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP182:Zašto je Trump popustio Orbanu i dopustio izuzeće od ruskih sanckija?Što je Orban obećao zauzvrat?Što je srž mađarskih primjedbi na kapacitete i poslovnu politiku JANAF-a?Tko bi mogao biti kupac Lukoilovih pumpi u Hrvatskoj?Koliko su realne najave da će Vlada preko JANAF-a ući u naftni sektor kupujući naftno polje u Kazahstanu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Bila je sjajna“, rekao je Andrej Plenković dan nakon njezina uhićenja. Šest godina kasnije, Gabrijela Žalac završila je u zatvoru . a s njom i priča o tome koliko duboko je hrvatsko pravosuđe spremno šutjeti. U današnjoj epizodi razgovaramo s Andrejem Dimitrijevićem, novinarom Faktografa, i Dragom Hedlom iz Telegrama - dvojcem koji je otkrio afere Softver i Rođendan pišući za Telegram te su time srušili nekad moćnu ministricu koja se ovog tjedna javila na odsluženje zatvorske kazne u Remetinec.Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP181:Kako je Telegram otkrio da je softver vrijedan 2,9 milijuna prodan za 16 milijuna kuna?Zašto je USKOK šutio iako je imao dokaze još 2019.?Kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) preuzeo slučaj koji Hrvatska nije htjela dirati?Što je Dimitrijević napisao u dopisu OLAF-u o Žalac?Zašto je Plenković do samog kraja branio ministricu Žalac?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Od Thompsona do zakona ulice - razgovarali smo s Ivanom Roškom, sociologom i povjesničarom, koji tvrdi da je Plenkovićev HDZ razbio Tuđmanovu politiku pomirbe i time otvorio prostor ekstremnoj desnici. Pitali smo ga tko vuče konce, zašto država šuti i može li se uopće zaustaviti ovaj novi kulturni rat.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP180:Kako smo od koncerata sa „Za dom spremni“ došli do maskiranih napada na kulturne događaje?Zašto HDZ više ne kontrolira vlastitu desnicu?Ima li kraja kulturnom ratu?Je li HDZ ubio Tuđmanovu ideju pomirdbe ustaša i partizana?Što slijedi u hrvatskom društvu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Premijer Andrej Plenković nalazi se u jednoj od najnezavidnijih pozicija od preuzimanja HDZ-a dosad i mora igrati između unutarstranačke opozicije i koalicijskih partnera, kaže novinarka i urednica Nataša Božić Šarić koja u prvom glasu govori krizi u HDZ-u, prvom prosvjedu branitelja protiv vladajuće stranke i 'zakonu ulice' koji trese Hrvatsku.Pitanja koja postavljamo u EP 179:Zašto se premijer nije postavio čvršće i zašto je relativizirao incidente u Splitu i Zagrebu?Što se može iščitati iz poruka sa splitske Rive?Je li više HDZ promijenio Plenkovića, nego što je on uspio, kako je dolaskom na vlast najavio, promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku?Ima li snage Plenković vratiti HDZ u centar?Tko se u vladajućoj stranci najžešće priprema za post-Plenkovićevo razdoblje?Kako treba protumačiti poteze i ponašanja Gordana Jandrovića i Ivana Anušića?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Upad više desetaka maskiranih huligana na folklornu priredbu djece i umirovljenika koje se trebala održati u sklopu Dana srpske kulture i dalje je glavna tema u zemlji. O neobičnoj poziciji lokalne politike, licemjerju nacionalne, hrabrosti, sportu i Marku Žaji, za Prvi glas je govorio Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP178:Kako je splitska desnica došla od zgražanja tobože prljavom kampanjom za lokalne izbore do opravdavanja ovog napada?Na kome je politička odgovornost i jesu li poduzete mjere dovoljne?Bi li napadači došli spriječiti koncert koji osiguravaju zaštitari Marka Žaje?Ima li problema s koncertima turbo-folkera u Splitu u "mjesecu obilježavanja žrtve Vukovara"?Gdje je, zaboga, nestao Tomislav Šuta?Treba li premijer održati tiskovnu konferenciju o tome što će biti s hrvatskim sportom nakon Žajine smjene?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Bruxelles mijenja pravila igre: Europska unija planira proračun od 2028. do 2034., a Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura s nešto drugačijim pravilima i većom ulogom nacionalnih vlada. Osniva se i novi fond koji je posvađao velike zemlje poput Njemačke s jedne strane i male među kojima je i Hrvatska s druge strane. Irena Frlan Gašparović objašnjava što to znači za Zagreb, poljoprivredu i tko će zapravo odlučivati kako se troši europski novac.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP177:Koliko novca Hrvatskoj donosi novi EU proračun i za što će se trošiti?Zašto se mijenja struktura fondova i tko dobiva više moći?Što gube gradovi poput Zagreba u novom modelu?Hoće li biti manje novca za poljoprivredu i tko pokriva razliku?Tko dobiva, a tko gubi u novom fondu za konkurentnost?Hoće li u Europskom parlamentu proći prijedlog Komisije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U Splitu su se djevojčice u narodnim nošnjama sklanjale pred ruljom koja je urlala “Za dom spremni”. Upad huligana spriječio je održavanje folklorne skupine iz Novog Sada čiji je jedini krimen bio taj što su Srbi. Više nismo u fazi revizionizma - fašizam se slobodno valja ulicama Plenkovićeve Hrvatske. Za Prvi glas govori povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP176:Kako se dogodilo da pedesetak maskiranih huligana zabrani kulturnu manifestaciju u Splitu?Zašto je ovo fašizam u najizvornijem oblikuKoliku odgovornost snosi Plenković za šutnju i relativizaciju?Kakva je odgovornost Katoličke crkve za revizionizam u društvu?Može li se društvo još oduprijeti otvorenom fašizmu?I gdje sve to zapravo vodi?Može li Plenković ovo zaustaviti? I želi li uopće?

U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić o novom sukobu predsjednika i premijera - o tome zašto Zoran Milanović kaže da je “očajna ljubavnica koja pristaje na sve”, kako Andrej Plenković već pet godina blokira imenovanja veleposlanika i zašto Hrvatska sve više izgleda kao - država pod v.d. upravom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP175:Zašto su odnosi Milanovića i Plenkovića ponovno eksplodirali?Zašto Plenković godinama blokira imenovanje veleposlanikaKako je moguće da Vlada dio kandidata odbija jer su dio sustava Ministarstva vanjskih poslova, a dio jer su izvan sustava?Što znači “v.d. Hrvatska” i koliko je ta praksa opasna za državu?Ima li Ustavni sud ikakav alat da reagira u ovom sukobu?Hoće li Milanović nastaviti šutnju ili pojačati napade na Vladu*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu gdje se na obljetnicu pada nadstrešnice okupilo više od 100.000 ljudi, Aleksandar Vučić je ušao u svojih najkaotičnijih 48 sati otkad je na vlasti - histerija, kontradikcije, lažne isprike i nervozni potezi pokazuju da je režim pred pucanjem, a Ana Lalić Hegediš, predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže za Prvi glas kako Vučičeva “kriminalna kamarila” samo čeka da prođe EXPO i uzme posljednju proviziju prije bijega.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP174:Je li Srbija već ušla u posljednju fazu Vučićeve vladavine?Je li iznenađujuće da su prosvjedi u Novom Sadu prošli mirno, bez provokacija režima?Što zapravo znači Vučićeva nagla “isprika” i poziv na dijalog?Hoće li studenti u svoju aktivnosti uključiti opoziciju?Zašto je EXPO ključan događaj za Vučića?Hoće li se nakon Vučićevog pada u Srbiji dogoditi lustracija?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Zemlja i dalje vrije na svakom koraku", kaže Dragan Popović, povjesničar, aktivist i direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu uoči godišnjice tragedije u Novom Sadu koja je pokrenula val masovnih prosvjeda. Objašnjava kako je zapravo iznenađujuća pat pozicija sukobljenih strana političke krize koja već godinu dana traje u Srbiji. „Nevjerojatno je da uopće imamo pat poziciju u kojoj je s jedne strane vlast koja ima svu moć u svojim rukama i s druge strane veliki broj građana koje predvode studenti." Popović objašnjava kako je pukao najvažniji Vučićev mit - onaj o stabilnoj Srbiji s njim na čelu Pitanja na koja smo htjeli odgovoriti u EP 173:Kakav se ton i odgovor vlasti očekuje na masovnoj komemoraciji stradalima 1. studenog u Novom Sadu?Neki analitičari stanje nazivaju ravnotežom nemoći – nitko ne vidi epilog političke krize u skorom vremenu. Kako izgleda prolazni rezultat u igri iscrpljivanja studenata i vlasti?Na koji način režim pokušava omekšati studente i akademsku zajednicu, a kako ih zastrašuje?Iako su izbori klasičan rasplet političkih kriza, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izbore za nadolazeću godinu, ali nije rekao točno kada. Spekulira li se o mogućem datumu?Koliko su sankcije Naftnoj industriji Srbije naštetile Aleksandru Vučiću?Kakav je rejting vladajuće Srpske napredne stranke?Prema nekim anketama agencija za istraživanje javnog mnijenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Navodno je lista kandidata spremna – ali je tajna. Zašto su studenti diskretni oko imena kandidata?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Gost Telegramovog podcasta Prvi glas je arhitekt Janko Kralj, jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, koji je u eksplozivnom razgovoru razbio mitove o tržištu nekretnina, prozvao državu zbog loših standarda i subvencija koje povećavaju cijene te ponudio rješenje kroz javno-privatno partnerstvo gradnje stanova za mlade.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP172:Je li prosječna cijena stana u Zagrebu od 3800 eura realna?Tko zapravo diže cijene - građevinari, država ili kupci?Zašto država nema pojma koliko iznosi cijena kvadrata?A zašto ne znaju kako izgleda spavaća soba?Kako izgleda pravi model priuštivog stanovanja?Zašto je pravilnik Ministarstva potpuno promašen?I zašto novi zagrebački GUP nije krivac, nego nužna korekcija?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"Kad pogledate ankete posljednjih mjeseci, one za Plenkovića nisu povoljne.Imamo visoku inflaciju, ljude koji se utapaju u siromaštvu, pa onda desnica smišlja nove neprijatelje poput jugoslavena kako bi se o tome pričalo", odgovarala Ivana Kekin premijeru na optužbe da su oni ti koji se bave ideologijom. "Mi samo poštujemo Ustav", kaže govoreći o zabrani Thompsonovog koncerta u Zagrebu.Pitanja koja smo postavili u EP171:Zašto Zagreb dopušta jedan, a zabranjuje drugi Thompsonov koncert?Vodi li zabrana Thompsonovog koncerta u nove zabrane?Kako su negatori zločina u Jasenovcu dospjeli u Sabor?Zašto je afera Beroš najgora Plenkovićeva afera?Čime ljevica planira osvojiti srca i umove birača?Što donosi zakon o digitalnoj zaštiti djece koji predlaže Možemo?Kako klinci u zagrebačkim školama funkcioniraju bez mobitela?🎉 Telegramov Prvi glas dobitnik je SoMo Borac nagrade za najbolji digitalni proizvod godine. Hvala svima što nas pratite! *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U novoj epizodi Prvog glasa s Telegramovim Jasminom Klarićem analiziramo drugu kontraofenzivu ljevice - nakon promjene ulica nazvanih po ljudima povezanima s ustaškim režimom, sada stiže zabrana Thompsonovog koncerta. A dok se Zagreb bavi koncertima, u Saboru se događa najluđa stvar dosad - Domino i Hrvatski suverenisti organiziraju okrugli stol o Jasenovcu na koji dovode povijesne revizioniste koji negiraju zločine u ustaškom logoru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Je li zabrana Thompsonovog koncerta politički dobitak ili pogreška?Koliko daleko planira ići ljevica u “kontraofenzivi” na ideološkom terenu?Što stvarno znači HDZ-ov napad na Zagreb s kritikom "woke ideologije"Zašto je saborski okrugli stol o Jasenovcu najopasniji primjer revizionizma dosad?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Inflacija će se prema kraju godine smirivati, prognozira ekonomski analitičar Velimir Šonje. „Međutim, imamo dva zabrinjavajuća efekta koji se tiču cijene energenata. Prvi, prilagođavanje cijena za kućanstva, bio je iznuđen, ali je neizbježan i neće dramatično utjecati na inflaciju. No, novi rast cijena nafte generiran proširenjem američkih sankcija otvara pitanje kako će se dalje razvijati. Vjerojatno će morati doći do korekcije cijena na crpkama, pa će se moći očekivati pritisak", kaže Šonje koji procjenjuje da će se u Hrvatskoj inflacija smiriti prvenstveno zbog cijena hrane koje će reagirati na stanje na svjetskom tržištu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 169:Što je dovelo do eksplozije središnjeg državnog proračuna?Može li sada, kad su prihodi rasli sporije nego je planirano, Vlada povući ručnu na plaće i što ako to ne napravi?Što obično radi politika kad zagusti u javnim financijama? Što će najprije rezati?Koliko će te plaće u idućim godinama nastaviti rasti?Hoće li se inflacija smirivati prema kraju godine ili to neće biti moguće zbog rasta cijena energenta?Zašto premijer sada nakon četiri i pol godine inflacije vidi krivnju u poslodavcima?Bi li inflacija bila manja da su trgovački lanci u domaćim rukama i da Vlada ima politički utjecaj na njih?Jesu li i milijarde iz EU fondova, koje su sigurno podigle inflaciju, učinile hrvatsko gospodarstvo otpornijim i konkurentnijim ako nam produktivnost pada?Podcast Prvi glas, najslušaniji domaći news podcast, dobitnik je nagrade SoMo Borac za najbolji digitalni proizvod. Hvala vam što nas pratite!*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je desetljeća, u vremenima endemske društvene apatije, uvijek bio na glasu kao iznimka. Kao mjesto na kojem studenti, ali i profesori, uporno i žustro ne pristaju na poziciju nebitnih promatrača vlastite i sudbine cijelog društva. Ta slika se upravo pokušava promijeniti.I to na dosta brutalan način - udarom s pozicije najveće fakultetske moći, s pozicije dekana - u akademske sudbine i živote troje studenata koji su bili među nekoliko desetaka sudionika još jednog (mirnog) prosvjeda protiv komercijalizacije studiranja. Oni su pod suspenzijom do okončanja stegovnog postupka, što znači da ne mogu sudjelovati na predavanjima, polagati ispite, niti braniti diplomske radove. Za Prvi glas govore dvoje suspendiranih studenata, Eva Marija Jurešić i Patrik Peica.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP168:U čemu je suština ovog sukoba studenata s vodstvom fakulteta?Kako je izgledao prosvjed zbog kojeg su suspendirani?Je li se sjednica Fakultetskog vijeća koju su prekinuli kasnije mogla održati?Zbog čega je, od nekoliko desetaka prosvjednika, kažnjeno baš njih troje?Koliko suspenzije utječu na njihove akademske i životne planove?Postoji li otpor među zaposlenima na fakultetu ovakvom postupanju vodstva ustanove?Govore li ovakvi potezi nešto i o širem stanju u društvu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Kako je Vladimir Putin jedim pozivom prema Bijeloj kući srušio čitav američi plan o slanju Tomahawka i povratku cijelog ukrajinskog teritorija? U Prvom glasu Telegramov Đivo Đurović govori o otkazanom sastanku Trumpa i Putina u Budimpešti, američkoj poziciji prema ratu, Putinovim stvarnim ciljevima i sukobu između jastrebova i poduzetnika u američkog administraciji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP167:Je li Putin ponovno izigrao i ponizio Trumpa?Zašto je Rusija odbila i ponudu SAD-a o zamrzavanju sukoba?Koliko Trump razumije svijet u kojem odlučuje o ratu i miru?Tko zapravo vodi američku vanjsku politiku – jastrebovi, dvorjani ili građevinari?Može li američki predsjednik uopće zaustaviti rat u Ukrajini?*Epizoda je snimljena prije nego što je objavljena vijest da SAD uvodi sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter morala je prošlog tjedna na saborskom Odboru za obranu slušati žestoke kritike nazočnih HDZ-ovaca zbog vojnog roka. Naime, usudila se primjetiti da je projekt nedovoljno dorađen, jer će se dosta detalja regulirati naknadno, nakon usvajanja izmjena Zakona o obrani i da je potencijalno upitan iz perspektive diskriminacije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP166:Koji su najveći problemi s ovakvim povratkom vojnog roka?Što bi bili uvjerljivi razlozi za prigovor savjesti i tko će to procjenjivati? Tko će kontrolirati takve odluke?Postoji li pravo žalbe na odluku o prigovoru savjesti?Koja je razlika između tretiranja prigovora savjesti u medicini i u obrani?Tko će i na koji način određivati, kod usvojenog prigovora savjesti, koji regruti idu u civilnu zaštitu, a koji ostaju kod kuće i rok odrađuju u jedinicama lokalne samouprave?Hoće li se služenje vojnog roka u jedinicama lokalne samouprave pretvoriti u ispijanje kava i kopiranje papira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Šef oporbe Siniša Hajdaš Dončić u Prvom glasu objašnjava zašto misli da smo potratili ogroman novac iz EU fondova i zašto danas živimo lošije nego prije 9 godina kad je Plenković došao na vlast. Nakon promjena imena ustaških ulica u Zagrebu najavljuje ulicu 8. svibnja, datuma kada je oslobođen Zagreb i pobijeđen fašizam, a sa Tomaševićem će razgovarati i o povratku imena Trga maršala Tita.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP165:Je li Plenković zaista promijenio HDZ i Hrvatsku ili je “rast” samo zamaskirao društvene probleme?Što znači razvoj nasuprot rastu – i zašto je nejednakost “rak-rana” Hrvatske?Presušuju li EU fondovi i kako izbjeći “beton bez industrije” i uvoznu ovisnost?Tko je kriv za inflaciju: Vlada, oligopoli ili “povećanje plaća”?Kako do priuštivog stanovanja – državna/javna stanogradnja ili subvencije?Zašto će SDP inzistirati na izboru 3 ustavna suca?Hoće li SDP i Možemo vratiti Trg maršala Tita?Može li SDP s Možemo složiti većinu - i hoće li Hajdaš Dončić biti premijer?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Nakon druge pobjede Donalda Trumpa zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. Dražen Prelec, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?Kako će atentat na Charlija Kirka formirati javnu i političku scenu?Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

'Mogu što hoću' slogan je Plenkovićevih 9 godina na vlasti. Živimo u doba kleptoautokracije i raširenog otuđivanja javnih resursa od strane političara koji su u poziciji vlasti ili pri vlasti. U zemlji je demokracija de facto suspendirana, a u isto vrijeme se njeguje kult ličnosti neupitnog vođe. Tako izgleda Hrvatska nakon devet godina koje je oblikovao Andrej Plenković, zaključuju Telegramovi novinari u velikoj analizi premijerove vladavine.Kako se promijenila Hrvatska od 19. listopada 2016., kada je Plenković prvi put ušao u Banske dvore, koji su mu najveći grijesi, kako bira svoje ljude, žasto smo propustili šansu da se Hrvatska modernizira, gdje su sve podignuta premijerova Potemkinova sela, živimo li, kako ponavlja iz Vlade, bolje nego ikada, te što se kroz devet godina promijenilo u njegovom načinu vladanja seciraju u podcast specijalu Irena Frljan Gašparović i Jasmin Klarić.Pitanja na koja odgovaramo u epizodi 163:Koja je najgora afera Plenkovićeve devetogodišnje vladavine?Koje su prilike za modernizaciju zemlje propuštene?Od Martine Dalić do Vilija Beroša - kako su i zašto otišli, te kako su spašavani posrnuli Plenkovićevi ministri?Neki su ekonomski pokazatelji bolji, no što kada se hvali rezultatima premijer izostavlja iz šire slike?Na čiji račun zapravo živimo i što će se dogoditi kad presuši europska blagajna?Zašto premijer njeguje v.d. Hrvatsku?Koje je sve institucije zarobio i što još može anestezirati?Kako je premijer suspendirao demokraciju?Što se Plenkoviću može ubrojiti u plus?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Identitetske bitke raznih oblika i veličina već odavno izlaze na nos manje ostrašćenim pratiteljima društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. No, jedna od najnovijih ipak, barem na prvu loptu, nosi dašak zabave. Smiju li se, kako stoji taksativno nabrojano u (izglasanom!) prijedlogu Europskog parlamenta, “odrezak, šnicla, kobasica, burger, hamburger, žumanjak i bjelanjak” tako nazivati ako su - biljnog porijekla?Je li “vege burger” ili “tuna steak” nepodnošljiva prevara kupaca ili se radi o politikantskoj vegetarijanskoj kosti bačenoj na stol europskoj javnosti, te zbog čega se sva ova zbrka uopće događa, za Prvi glas je objašnjavala Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 162:Smatraju li doista kupci masovno da je “vege burger” napravljen od egzotične vrste svinje?Zbog čega desnica, koja bitku protiv pretjerane EU birokracije odavno stavila na svoju zastavu, zahtijeva pretjeranu EU birokraciju u ovom slučaju?Po kojoj liniji se podijelio EPP i kako to da su HDZ-ovi eurozastupnici uvijek na desnijoj strani te podjele?Kakva veze s ovom temom ima nekadašnja zabrana marmelade? A zakrivljenost krastavacaŠto je to“napitak od soje” i kakve veze pak on ima sa šniclom od tofua?Može li ova inicijativa, koju podržava i hrvatska Vlada, naštetiti hrvatskoj poljoprivredi?

U Prvom glasu se danas bavimo izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda kojim je, sumnja se, HDZ osigurao većinu na sudu, kao i kontroverzama oko odlikovanja koje predsjednik USUD-a Frane Staničić danas prima od Mađarske. Naš gost je Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Je li sporno da predsjednik Ustavnog suda primi odlikovanje od Mađarske?Što znači promjena prakse u izboru predsjednika Ustavnog suda?Kako politički pritisci utječu na neovisnost Ustavnog suda?Je li naš Ustavni sud podijeljen u konzervativni i liberalni blok?

Kina je upravo pokazala da u globalnoj igri moći ima kartu koju Amerika ne može ignorirati - kontrolu nad 92 posto svjetske proizvodnje ključnih rijetkih minerala bez kojih nema proizvodnje električnih auta, baterija, vojnih radara, aviona, mobitela... U današnjem Prvom glasu gost je Ivica Bakota, docent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP160:Je li Peking ovim potezom otvorio novi trgovinski rat s Amerikom?Kako će Trump reagirati i koliko su opasne njegove carine?Može li Xi Jinping iskoristiti trenutak i natjerati Washington na ustupke oko Tajvana?Je li Kina još uvijek status quo sila ili postaje revizionistička velesila?Kako na Zapad i Ameriku danas gledaju sami Kinezi?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Aleksandar Vučić gubi podršku EU koju je godinama uživao, a istovremeno mu se u zemlji sprema novi udar – 1. studenog studenti najavljuju masovni prosvjed u Novom Sadu pod sloganom „Na korak do pravde“. Kad će izbori, kakav je odnos snaga, u što zapravo vjeruju studenti te može li Vučiću naštetiti kraj opskrbe naftom iz Hrvatske zbog ruskih sankcija NIS-u u Prvom glasu objašjava Dejan Bursać, politolog i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zašto režim Aleksandra Vučića sve teže kontrolira situaciju u Srbiji?Što očekivati 1. studenog kada studenti ponovno izlaze na ulice?Zašto se Vučić boji izbora i zašto ih izbjegava?Kako je moguće da su se studenti pretvorili u najjaču političku prijetnju režimu?I koliko Vučića može uzdrmati gubitak podrške iz Bruxellesa?

U izvanrednoj epizodi Prvog glasa Telegramov Đivo Đurović analizira kako je SAD natjerao Izrael i Hamas na primirje, zašto je Trump ostao bez Nobela i što slijedi za Bliski istok.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:Je li ovo kraj rata koji će donijeti trajni mir?Kako je Amerika uspjela zaustaviti rat bez ispaljenog metka?Može li se Hamas doista razoružati i nestati iz Gaze?Što znači Trumpov plan za Izrael, Palestince i cijeli Bliski istok?Zašto je Trump ostao bez Nobelove nagrade za mir?

„Nisu bili amateri, bili su iskusni i dobro opremljeni. Napadalo je mnogo mokrog snijega, nitko nije očekivao takve uvjete. Na stazi ih je pokupila lavina. Splet nesretnih okolnosti“, kaže Stipe Božić o nesreći koja je u Julijskim Alpama odijela živote troje hrvatskih planinara. Lavine, objašnjava, najčešći su uzrok pogibija u planinama: gotovo 60 posto hrvatskih alpinista poginulo je upravo u njima. „Lavina ne bira, može se dogoditi i na Biokovu ili Velebitu“, upozorava Božić. Iza ovog alpinista, putopisaca, redatelja i dugogodišnjeg člana HGSS-a je osvajanje sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, tri najviša vrha svijeta i tri kultna osamtisućnjaka. Božić je više od 25 puta bio na Himalaji, dvaput se popeo na Everest. "U nekim slučajevima može se predvidjeti lavina. Iz iskustva znamo da ako hodamo sa skijama i gazimo po nečemu što se malo ulegne, ili se čuje tuplji zvuk. Ali kad se lavina odvoji, onda je prekasno. To su niske frekvencije zvuka nakon kojeg više nema spasa."Pitanja na koja smo postavili u EP157:Što je najčešći uzrok planinarskim nesrećama?Postoji li neki znak koji iskusni alpinisti prepoznaju kao upozorenje na opasnost od lavine?Koji su tragični događaji zauvijek obilježili Božićevu alpinističku karijeru?Je li ikada Božić na svojim usponima pomislio da je gotovo?Što planinare, unatoč riziku i tragičnim incidentima goni da i dalje osvajaju vrhunce?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Čovjek optužen da je potkradao hrvatsko zdravstvo sada se - bez trunke nelagode - vraća upravo tamo. Vili Beroš, bivši ministar zdravstva i optuženik u aferi “Mikroskopi”, "Mali" iz Petračevih prepiska, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestara milosrdnica.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP156:Zašto je HDZ odlučio spasiti Beroša?Kako je promjena zakona omogućila njegov povratak?Ima li u svemu ovome i dubljih, mračnijih motiva ili možda moćnijih ljudi koje Beroš štiti?Kako je Turudić preuzeo istragu od EPPO-a i tako se dokopao svih tajni iz Beroševog mobitela?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U Zagrebu se sprema nova runda kulturnog rata. Gradska vlast najavila je uvođenje izvannastavnog predmeta zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji bi učenicima viših razreda osnovnih škola trebao donijeti teme o mentalnom zdravlju, ovisnostima i reproduktivnom zdravlju – a to je odmah izazvalo žestoku reakciju Crkve i konzervativnih udruga. U današnjoj epizodi gošća je Lana Bobić, feministička teologinja, koja govori o reakciji Crkve, pojmu “rodne ideologije”, ali i o pravoj prirodi kulturnog rata koji se vodi u hrvatskom društvu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP155:Zašto Crkva ponovno diže paniku oko zdravstvenog odgoja?Kome koristi moralna histerija oko “rodne ideologije”?Treba li Crkva imati riječ u izradi kurikuluma?Jesu li žene danas ravnopravne u Hrvatskoj?I kako iz ovih rovova izaći bez još jednog društvenog rata?

U rano jutro 7. listopada 2023. nebo iznad juga Izraela prekrile su tisuće raketa, a Hamasovi militanti upali su u zemlju iz Gaze kopnom, morem i zrakom. U svega nekoliko sati Izrael je doživio sigurnosni šok - i započeo rat koji će dvije godine kasnije preoblikovati cijeli Bliski istok. U današnjoj epizodi Prvog glasa povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom Dario Špelić analizira kako je došlo do tog napada, kako je izraelski odgovor prerastao u brutalan sukob i što danas znači Trumpov plan za Gazu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP154:Kako je moguće da izraelske službe nisu predvidjele napad 7.10?Je li Hamas napao kako bi minirao pregovore Izraela i Saudijske Arabije?Kako je Izrael rasturio Osovinu otpora?Ima li Trumpov plan za Gazu šanse za uspjeh?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant Jasminko Umičević. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su Viktor Orban i Andrej Plenković sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera"."Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?Zašto je na marginama summita u Danskoj došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj?Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?Stoji li teza koja se provlači u medijima da je Janaf uz podršku hrvatske Vlade spasio Aleksandra Vučića,izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom o tome kako Trumpove odluke, Putinoveprovokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.Pitanja na koja smo pokušali odgovoritiMože li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Gost Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio Plenkovića u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?Može li se Maša Marochini Zrinski sada pribrajati HDZ-ovoj većini?Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa Šeparovićem.F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Trumpov plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa Đivo Đurović, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.Pitanja na koja smo tražili odgovor:Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U „Prvom glasu“ gostuje Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče Orbanov dogovor s Putinom sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi Marko Rakar, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač Druge fundacije - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj platformi objavio seriju tekstova o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?Koja je razlika između konverzije i restitucije?Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?Zašto nikada javnost nije doznala što je sadržaj nagodbe Vlade sa šest banaka?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?

Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo. U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?Zašto je hrana tako skupaF32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Donald Trump odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:Je li Trump u UN-u napravio zaokret?Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Zapad priznaje Palestinu, ali dok svijet šalje simbole, Izrael je već slomio sve neprijatelje Bliskog istoka. Netanyahu ne želi dvodržavno rješenje, a kakav je izraelski plan i kakvu poruku Izraelu šalju Turska i Egipat zajedničkom vojnim vježbama na sinajskom poluotoku za Prvi glas objašnjava politolog i teolog Vedran Obućina, jedan od naših vodećih stručnjaka za Bliski istok.Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP144:Što znači val priznanja Palestine od strane zapadnih zemalja?Jesu li to samo simbolične geste ili početak stvarnih promjena?Može li Palestina uopće funkcionirati kao država bez jasnih granica, legitimne vlasti i infrastrukture?Što je krajnji cilj Netanyahua i njegove vlade?Zašto je SAD ključan u ovoj priči?Je li Turska jedina sila koja se Izraelu može suprotstaviti?Kakvu poruku Turska i Egipat šalju Izraelu vojnim vježbama na Sinajskom poluotoku?

Gošća Prvog glasa bila je Anamarija Sočo iz udruge StatusM - razgovarali smo o lažima koje se šire oko kartica seksalica, o tome zdravstvenom odgoju koji kreće u zagrebačkim školama u okviru kojeg će djeca učiti i o seksualnosti i zašto ga smatra nužnim za mlade.Pitanja na koja smo tražili odgovore:Kartice seksalice nisu za školsku djecu. Zašto neki uporno lažu da jesu?Tko ih je osmislio i s kojom svrhom?Kako su desni političari i mediji stvorili paniku?Što zapravo znači sveobuhvatna seksualna edukacija?Jesu li strahovi roditelja opravdani ili mit?Kakve posljedice ima širenje dezinformacija?00:00 Uvod: panika oko ‘seksalica’03:10 Tko ih je osmislio i zašto06:00 Dezinformacije i moralna panika09:30 Što znači sveobuhvatna seksualna edukacija13:00 Mitovi i strahovi roditelja17:00 Financiranje i suradnja s Gradom Zagrebom20:30 Prijetnje, lov na vještice i zaključak

U Prvom glasu kolumnist i urednik Telegrama Đivo Đurović i politički konzultant i kolumnist Večernjeg lista Mate Mijićraspravljaju o ubojstvu Charlieja Kirka, polarizaciji SAD-a, cancel kulturi, desnim i lijevom radikalima i oružju. Je li Amerika na rubu?Pitanja koja su otvorena u razgovoru:Tko je stvorio klimu za ubojstvo Charlieja Kirka i tko snosi odgovornost osim atentatora?Je li atentat prijelomna točka za američko društvo i demokraciju?Kako se uklapa otkazivanje Jimmya Kimmela i Stephen Colberta u priču o cancel cultureu?Jesu li američka sveučilišta izgubila status mjesta slobode govora?Što danas zapravo danas donosi Drugi amandman - pravo naroda na oružje ili opasnost po javnu sigurnost?Može li se govoriti o mogućem građanskom ratu u Americi?Hoće li MAGA pokret preživjeti Trumpa i kako se mijenja Republikanska stranka?Je li problem američkog društva više desni ili lijevi ekstremizam?Je li rasizam i dalje trajni i neriješeni problem američke politike?