Prvi glas

U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar Marinko Ogorec, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.U ovoj epizodi čut ćete:Što zapravo znači udar Izraela na Iran?Koliko je realan scenarij regionalne eskalacije?Kako bi izgledao vojni odgovor Irana?Zašto svijet šuti na humanitarnu katastrofu u Gazi?Ima li međunarodna zajednica ikakav alat za zaustavljanje nasilja?*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petakIzrael može samostalno napasti IranOgorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.Humanitarna katastrofa u GaziU drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.

Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik Donald Trump o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama Đivo Đurović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:Ima li tema deportacije ilegalalnih migranata kapacitet da zapali prosvjednu iskru u cijeloj zemlji?Hoće li doći do konfrontacije prosvjednika i vojske?Što očekivati od vojne parade u Washingtonu ovog vikenda - Trump već prijeti potencijalnim prosvjednicima?Gledamo li, možda, početak građanskog rata?Je li posljednji oštar istup guvernera Kalifornije Gavin Newsoma priprema za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2028. godine?Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikendĐurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar. Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati."Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.

Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera Andreja Plenkovića izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica Dora Kršul komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade. "Gledali smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje upravo toj politici."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?Veza HDZ-a i Sveučilišta "Bilo je još takvih slučajeva u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor Dragan Ljutić, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio nazavršnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".Popunili samo 60 posto kvota"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto."Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o mučnom slučaju docenta na osječkoj Akademiji Domagoja Mrkonjića koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.

Bliži li se uskoro pad režima Aleksandra Vučića? Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu Duško Radosavljević.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:Tko je, zapravo, pobijedio na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?Može li se iz izbornih rezultata ovih dvaju sredina iščitati stvarni omjer snaga Vučića i opozicije?Hoće li Vučić raspisati izvanredne izbore?Što kada se jednom održe izbori - hoće li Vučić, ako izgubi, priznati poraz?Hoće li građani Srbije, u slučaju da Vučić proglasi pobjedu na parlamentarnim izborima, mirno prihvatiti takav scenarij?Lokalni izbori kao test za nacionalneNakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima Aleksandra Vučića i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.Stara Vučićeva taktika više ne paliRezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”'Treba nam lustracija'Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”

Hoće li najveći izbornik gubitnik Ivan Penava ući u Vladu? I sprema li Andrej Plenković veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar Davor Gjenero: Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:Zašto ni Ivan Penava, ali ni Andrej Plenković više nisu sigurni ulazi li šef DP-a u Vladu?Je li Domovinski pokret porazom u Vukovaru prestao postojati?Zašto Ivan Anušić kaže da HDZ-u odgovara jak DP, kad Plenkoviću paše baš ovakav, oslabljen?Hoće li Plenković izbaciti DP iz Vlade i tražiti podršku IDS-a, SDSS-a i drugih centrističkih stranaka?'Domovinski pokret više ne postoji'U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.Ojačao Plenković, ali i AnušićZanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.

Prvi čovjek Srbije Aleksandar Vučić doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.Za Hrvatsku je važan pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:Iako je proširenje načelno visoko na dnevnom redu lidera Europske unije, od 2013. kada je Hrvatska pristupila nije bilo novih članica. Što je razlog tom dugom razdoblju bez novih članica? Želi li Aleksandar Vučić Srbiju u Uniji?Na koji je način hrvatska vanjska politika iskoristila činjenicu da ima najdužu vanjsku granicu Europske unije prema tri države - Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - koje se na različitim razinama nalaze u pristupnom procesu?Koje su prednosti, a koje zamke procesa jačanja obrambene sigurnosti Europske unije?Kako će izgledati odnos Europske unije i Trumpove administracije?Tko želi EU ažurirati, a tko anulirati?

Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom Bojanom Glavaševićem. Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56Koliko je važna uloga konzultanata i ostalih aktera u izborima koji nisu kandidati?Kako je SDP, zapravo, prošao u SlavonijiZbog čega su Slavnoija, Srijem i Baranja politički posebno zahtjeva teren?Treba li SDP razmišljati o smjeni predsjednika stranke i zašto ne?Zbog čega se nacionalni anketni rejting SDP-a nije preslikao na rezultat na lokalnim izborima?Je li dovedena u pitanje regularnost izbora?Tjedan dana je vječnost u politiciGovoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “Harold Wilson je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.

Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet: Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:Zašto je Ustavni sud listić na koje je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano, proglasio nevažečim?Kako su u Korčuli listići nakon prvog uvida kandidata doslovno preko noći promijenjeni?Kako je na jednom biračkom mjestu kandidat HDZ-a u prvom krugu dobio nula glasova, a u drugom krugu baš sve?Kako to da su sve ove nepravilnosti išle u korist HDZ-a?Zašto se opozicija nije ozbiljnije angažirala oko svih ovih izbornih nepravilnosti?Izlaznost na izbore je godinama porezno niska. Treba li uvesti obavezno glasanje?Hrpa problema, DIP šutiDirektorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica."DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u VaraždinuU podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima."Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."Treba li uvesti obavezno glasanje?Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."

Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog Višeslav Raos misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „Andrej Plenković je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput Milorada Pupovca. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.SDP-u je izostala pomoć Zorana Milanovića na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".S druge strane, Milanović je pustio SDP i Sinišu Hajdaša Dončića da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. Možemo! još nije postao nacionalna stranka. Most je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini."Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:Koliko je izgledan scenarij preslagivanja parlamentarne većine, da se DP ponovno raskoli, a vladinu većinu dopune bivši partneri (SDSS) i eventualni novi (IDS).Kako je HDZ uspio dobiti Dalmaciju i gdje je zapravo pogriješio Ivica Puljak?Tko je krivac za loš rezultat SDP-a?Iako je pobijedio u Zagrebu, je li Možemo! pokazao svoje limite i mogu li postati nacionalna stranka?U čemu je Mostov paradoks četvrte stranke na nacionalnoj razini i neuspjeha na lokalnim izborima?Koje će saveznike u formiranju skupština i vijeća morati tražiti novoizabrana gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, novi zadarski gradonačelnik Šime Erlić i splitski Tomislav Šuta?Je li Hrvatska u 35 godina napravila puni krug iz jednopartijskog u jednostranački sistem i pretvara li se domaća politička scena u kopiju onoga što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji s HSS-om kao ključnom strankom?Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."

U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:Zašto poraz Domagoja Bilića (DP) kojeg je podržao i HDZ nije tako loš za Plenkovića?Znači li ovo i kraj Domovinskog pokreta?Koje su preostale opcije za stranku Ivana Penave koja čini vladajuću većinu na nacionalnoj razini?Hoće li HDZ podržati novog vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u gradskom vijeću?Stvara li se novi pokret na tvrdoj desnici predvođen dvojcem Mario Radić – Marijan Pavliček?Kako to da se šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić hvali pobjedom u maloj Orahovici?Jesu li izbori u Đakovu gdje je HDZ-ov kandidat pobijedio za 9 glasova bili regularni?Hoće li zbog tajnih snimki pokušaja kupovine glasova za Bilića što se honoriralo sa 20 eura netko završiti u zatvoru?Dvije opcije za Domovinski pokretNa pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.Pet obitelji koje drmaju VukovaromPavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.

HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda Tomislava Šute u Splitu posebno je značajna Andreju Plenkoviću koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:Je li kampanja Ivice Puljka, koji je objavio povlačenje iz politike, bila potpuno krivo postavljena?Kako su lokalni izbori potvrdili mobilizaciju HDZ-ovaca i dominaciju diljem zemlje?Tomislav Tomašević ima većinu u Skupštini, što nas čeka u drugom mandatu Možemo?Koliki su kapital gotovo 100.000 glasova koje je Marija Selak Raspudić dobila u Zagrebu?Zašto je Vukovar politički bitan?Zašto bi poraz u Vukovaru na kraju na nacionalnoj razini mogao dobro doći Plenkoviću?Zašto će DP sada biti idealan partner HDZ-u i što nam govore znakovite izjave Plenkovića i Jandrokovića u izbornoj noći?"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić."Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.

U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa Danijelom Štimac Grbić, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:Koliko je mentalno zdravlje i danas tabu - koliko se o njemu razgovara i koliko ga građani percipiraju kao problem?Mijenjaju li se stvari na bolje u toj percepciji mentalnih poremećaja?Koliko je to briga o mentalnom zdravlju institucionalno prepoznata?Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kako je prepoznati, koji su simptomi?Kako razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja? Često ljudi kolokvijalno kažu ma u depresiji sam, a zapravo se samo loše osjećaju taj dan?Kako razgovarati o javnosti u suicidu?Radi li se nešto na tome da bi se poboljšalo mentalno zdravlje mladih?Prepoznaju li institucije i stručnjaci dovoljno dobro mentalne poremećaje mladih? Razvijaju li oni anksioznost drugačije od starijih generacija?

Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, Ivica Puljak (Centar) ili Tomislav Šuta (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.Naime, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:Kako se tvrtka braće Tomislava Šute našla uopće u projektu gradnje ribarske luke?Što je s izvidima koji su prije dvije godine pokrenuti zbog njihovog poslovanja na Šolti?U čemu je problem s materijalom koji koriste u Komiži?Može li se između kamenja i zemlje koji završavaju u moru i cijelog projekta povući stranačka vertikala HDZ-a?Koja je uloga bivšeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika Vice Mihanovića u poslu braće sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika?Može li u Splitu doći do - trećeg kruga lokalnih izbora?More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.

Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. Šime Erlić je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica Zrinka Raguž. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom Irenom Frlan Gašparović. "Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:Ima li političke logike u ulasku u rekonstrukciju Vlade samo godinu dana nakon njenog izglasavanja u Saboru?Je li se isplatilo "spuštanje" odlazak Erlića u bitku za Zadar?Može li eventualna rekonstrukcija izazvati sukobe unutar HDZ-a?Hoće li ishod izbora u Vukovaru promijeniti dinamiku odnosa u vladajućoj koaliciji?Postoji li, uopće, dovoljno glasova za neku novu većinu u Saboru, ako Domovinski pokret ispadne iz igre?U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost Andreju Plenkoviću da se pokuša "riješiti" Olega Butkovića i Ivana Anušića, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe."Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.

Američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić komentira odnos Trumpa prema Vladimiru Putinu koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju."Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?Što znači odluka njemačkog kancelara Friedrich Merz o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je Bidenova administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer Ehud Olmert izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”

U izbornoj noći premijer Andrej Plenković ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat Tomislav Tomašević. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47: Koliko je za gužve u Zagrebu odgovoran Tomašević, a koliko je taj problem nasljeđen?Postoji li odgovornost preizgrađenosti pojedinih dijelova grada, prema starom GUP-u, za gužve u Zagrebu?Zašto je otpad postao gorući problem Zagreba?Zbog čega je Markov trg, jedan od simbola grada, još uvijek zatvoren za javnost?Kakav je odnos premijera Plenkovića i HDZ-a prema Zagrebu?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić."Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom."Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine."Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić."To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".

U novoj epizodi Prvog glasa gostovao je stručnjak za nuklearnu sigunost Tonči Tadić koji je objasnio detalje novog plana EU za naoružanje vrijednog 150 milijardi eura. Tadić je govorio i o ciljevima Vladimira Putina u ratu u Ukrajini, nuklearnim prijetnjama iz Moskve te mogućem rastu nuklearnih sila u Europi u budućnosti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP46:Može li EU ovim planom osigurati da se sama brine za svoju sigurnost bez Amerike?Na što će točno biti potrošeno 150 milijardi iz plana SAFE?Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati veći broj nuklearnih sila u Europi?Zašto Putin nije prihvatio Trumpove mirovne inicijative?Što sve podrazumijeva ruski svijet?Kakvo je trenutačno stanje na bojištu u Ukrajini?"Ono što mi je ovdje prvo palo na pamet je čuveni engleski izraz too little, too late", kaže Tadić o novom planu EU za naoružanje. "Dakle sto pedeset milijardi možda neće biti dovoljno i sve dolazi puno prekasno. Ovo je trebalo napraviti još prije deset godina. Dakle, prije deset godina je bilo jasno da Putinove ambicije nisu samo zauzeti par pokrajina u par zemalja, nego da je čovjek opsjednut daleko luđim planom".Tadić kaže kako se ovim planom želi postići da zemlje članice EU imaju vojsku koja je u skladu sa suvremenim standardima. "U prvom redu, to je protuzračna i proturaketna obrana radi zaštite civilnog stanovništva. Drugo, to su topnički sustavi, ali precizni. Dakle da se ne ide na staru sovjetsku školu zasipanja kompletnog terena sa tisućama granata, kad se to sve može napraviti s par desetaka projektila, precizno ciljajući".Sredstva će biti potrošena i na municiju i rakete te dronove i protudronsku zaštitu. "Mi trenutno u Ukrajini nad bojištem svakog trenutka imamo doslovno na tisuće dronova, dakle na stotine dronova po kilometru. I to je jednostavno realnost sa kojom se moramo suočiti i koju moramo prihvatiti kao činjenicu", kaže Tadić. Dodaje i kako će novac biti utrošen i na infrastrukturu poput ojačavanja mostova preko kojih bi onda mogli prelaziti suvremeni tenkovi te na razvoj umjetne inteligencije i kvantne kriptografije i komunikacije.Tadić smatra kako je naoružavanje Europe nužno te kako novaca ima te je financijski dio stvar samo političke volje i prioriteta. "Sto pedeset milijardi eura je kikiriki u odnosu na ono što Europska unija može staviti na stol. Dakle, još u doba hladnog rata su pojedine velike zapadne tvornice oružja imale razvijene linije za proizvodnju pojedinih uređaja, pojedine opreme i pojedine municije koje su onda konzervirane ili stavljene sa stranu neka čekaju.To praktično znači da nitko u ove tri godine nije imao dovoljno pameti da kaže ljudi moji ovo neće biti gotovo za godinu dvije tri. Ovo je nešto što će se vući desetak godina, dakle dok god je Putin živ i završit će tko zna kako. Mi se doista moramo pripremiti za svaku mogućnost. Dajte stavljamo ljudi novce na stol i idemo se ozbiljno pripremiti".Što je sve Tadić rekao o Trumpu, Putinu, ratu u Ukrajini i budućnosti europske sigurnosti te povećanju broja nuklearnih sila u Europi i svijetu poslušajte u podcastu.

Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od Dubrovačko- neretvanske do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u Splitu, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti mogli izgledati odnosi Domovinskog pokreta i HDZ-a u vladajućoj većini?Za koga igra riječka favoritkinja Iva Rinčić?Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju Jakovčić i ostali?Kolike su šanse Marije Selak Raspudić u srazu protiv Tomislava Tomaševića?Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda Tomislava Šute protiv Ivice Puljka nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda HDZ-a u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.

Kad se gledaju važnost i neizvjesnot, Split je sigurno ključna točka drugog kruga lokalnih izbora koji se trebaju održati 1. lipnja. Za HDZ bi ponovno osvajanje Splita, pa još protiv Ivice Puljka, sigurno bio znak trijumfa, što god se događalo na mnoštvu ostalih otvorenih izbornih bojišnica.Posljednjih dana se oko splitske kampanje dogodio čudan obrat - odjednom se počelo pričati o tome kako je kampanja prljava, a aktualni gradonačelnik nepristojan, za razliku od HDZ-ovog izazivača Tomislava Šute. O toj promjeni i cijelom kontekstu kampanje u Splitu, razgovarali smo s našim novinarom Denisom Mahmutovićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP44:Zbog čega je važnost drugog kruga izbora u Splitu daleko šira od samog Splita?Kad je točno Ivica Puljak bio nepristojan i koja je uloga Željka Keruma u promociji finoće u politici?Je li bilo više uređivačke slobode u pojati na Mosoru nego u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji?Kakve veze ima nestabilna probava ptica sa slobodom medija i izbornom utrkom?Kakvu su golemu stratešku pogrešku napravili Puljak i njegov tim?Osim mogućnosti da HDZ splitskom pobjedom trijumfalno i definitivno oboji svoj rezultat na lokalnim izborima, ne treba zanemariti i koliko je tvrodokorno Ivica Puljak sa svojom stankom išao baš kontra HDZ-a. Njihova je, uostalom, maksima "Ili HDZ ili Hrvatska", pa bi stranci Andreja Plenkovića itekako stalo da stane na kraj Puljku i to na njegovom domaćem terenu. Ako se to dogodi, HDZ može slaviti, može izvaditi vani bengalke i proslaviti da su uspjeli srušiti onoga tko im prkosi već četiri godine, koji im prkosi zapravo od početka kad se politički profilirao", kaže Mahmutović.Govoreći o priči o prljavoj kampanji i navodnoj nepristojnosti Ivice Puljka, Mahmutović pokušava razlučiti što su činjenice, a što potencijalne uvrede. A oko pristojnosti, Puljka, Keruma, Šute i cijele te neobične konstrukcije koja se izgradila oko kampanje u gradu koji se doslovno diči svojom diretknošću, kazao je, kroz smijeh:: "Inače svaki put kad dođem dolje, vidim građane Splita kako nose monokl, polucilindar, kovčeg od violončela, ispijaju čaj u pet popodne i raspravljaju o Rahmanjinovu".

Što slijedi za HDZ i SDP nakon lokalnih izbora analiziramo u novoj epizodi podcasta Prvi glas s komunikacijskim stručnjakom Petrom Tantom. Predsjednik Republike Zoran Milanović u ovoj je kampanji bio potpuno neutralan, je li zbog toga SDP ostvario loš rezultat? I je li taj rezultat baš tako loš ili je moguć preokret u drugom krugu?Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:Što je bio ključan element koji je Tomislavu Tomaševiću donio ovako uvjerljivu pobjedu?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?Kako je HDZ-ova kampanja na dva fronta, nacionalnom i lokalnom, postigla dobre rezultate?Je li SDP ostvario loš rezultat zato što od Milanovića ovog puta nisu imali baš nikakvu pomoć?Vraća li se žestoki i pomalo nadmeni stil komunikacije premijera Andreja Plenkovića nakon pobjede na izborima?Sutra se na Vijeću za obranu sastaju Milanović i Plenković - hoće li se nastaviti njihova meka kohabitacijeJedna od glavnih tema svih analiza nakon lokalnih izbora jest SDP-ov gubitak Rijeke, njihove tradicionalne utvrde. Tanta smatra kako je riječ o teškom udarcu za SDP, ali ne zbog jake oporbe, već zbog internih sukoba: "Problem je došao iznutra. Vojko Obersnel je pokušao vladati iz sjene, došlo je do podjela koje se ljudima nisu svidjele. To nije bila promjena na bolje, nego ogorčenje glasača.“Govoreći o Zagrebu, Tanta ističe da je SDP tamo manjinski partner koji se priklonio uz kampanju stranke Možemo, dok je stvarna snaga i rezultat pripao Tomaševiću. "Možemo je razvalio, a SDP se samo naslonio na taj uspjeh“, kaže Tanta.Razgovarali smo i o poziciji Zorana Milanovića koji se u ovu kampanju nije petljao, a nedavno je kazao i kako se neće više kandidirati niti za jednu funkciju. No, Milanović je "uvijek spreman izvesti salto mortale" i izazvati šok, smatra Tanta. Iako se ovaj put povukao iz kampanje, podsjeća da to s Milanovićem nikad ne znači trajno povlačenje: "Ako opet nastupi trenutak 'Zoki, vrati se', vjerujem da bi se vratio."Nakon godina sukoba odnosi Milanovića i Plenkovića, sada djeluju pomirljivo, no pitanje je do kada će to trajati. Nakon teškog poraza HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, premijer Plenković se pobjedom na lokalnim izborima vratio svom stilu komunikacije koji zna djelovati pomalo nadmeno. "Plenković nikad nije otišao - samo je malo promijenio ton", kaže Tanta.

Andrej Plenković može reći da je Hrvatska poplavila, međutim tu nedostaje važan i velik ali, ističe Ivica Đikić,dugogodišnji politički komentator i novinar tjednika Novosti koji u Prvom glasu analizira rezultate prvog kruga lokalnih izbora i moguće rasplete na političkoj sceni nakon drugog kruga.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:Je li Plenković doista trijumfirao?Zašto, bez obzira na gubitak Rijeke i Siska, ne stoji teza da je SDP potopljen i koje županije imaju šanse uzeti u drugom krugu?Tko je zaslužan za dobre šanse HDZ-ovog kandidata u Splitu?Tko je pomogao Tomislavu Tomaševiću?Bi li sada Plenković mogao pokušati istisnuti Domovinski pokret iz vladajuće koalicije?Dođe li rekonstrukcije Vlade, koji HDZ-ovim ministri gledaju prema izlaznim vratima?”Hrvatska je politički i teritorijalno organizirana, pogotovu na razini općina kojih imamo gotovo 500, da HDZ teško može išta proglasiti osim pobjede na lokalnim izborima, no sve je rezultate jedino ispravno promatrati u odnosu na one postignute prije četiri godine. HDZ na ovim izborima zapravo nije osvojio puno većih mjesta. Ozbiljan je uspjeh osvajanje Siska i činjenica da imaju velike šanse da uzmu Split. No, mimo toga, pogotovo na razini županija, nema grandioznog i spektakularnog trijumfa HDZ-a”, veli Đikić koji izbore prati od 1995.“Za SDP je gubitak Rijeke težak udarac, ali rezultati pokazuju da je ta stranka daleko od potopa, debakla i velikog poraza, kako se već ovih dana piše, pogotovo što imjua u drugom krugu nemale šanse da osvoje nekoliko županija.”"Ivan Penava i Domovinski pokret možda bi se uskoro mogli suočiti s Plenkovićevom namjerom da ih istisne iz vladajuće koalicije", prognozira Ivica Đikić, novinar i komentator tjednika Novosti. "Mislim da bi se takav scenarij mogao dogoditi pogotovu ako se DP-ov i HDZ-ov kandidat Bilić izgubi od Pavličeka iz Hrvatskih suverenista. Moglo bi se dogoditi da tri IDS-ova zastupnika u Saboru krenu na nacionalnoj razini prema HDZ-u. tada bi i SDSS vjerojatno mogao biti zainteresiran za ulazak u vlast u kojoj nema DP-a. S takvim rasporedom HDZ-u trebaju samo još dva para ruku”, procjenjuje Đikić.Naš sugovornik smatra i kako bi Plenković nakon izbora mogao krenuti u obračun sa trojicom "blagih disidenata" u stranci, ministrima Anušićem i Butkovićem te gradonačelnikom Dubrovnika Frankovićem. Dođe li do veće rekonstrukcije Vlade na izlaznim vratima je i Fuchs, smatra Đikić.

Analizu lokalnih izbora u Prvom glasu donosi politički analitičar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivan Rimac. S Rimcem razgovaramo o uvjerljivoj pobjedi Tomislava Tomaševića u Zagrebu, povratku HDZ-a na pobjedničke staze nakon predsjedničkih izbora te zamršenim bitkama za Split i Rijeku, ali i pozicijama vodećih stranaka nakon izbora.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP41:Kako je Tomašević uspio ovako uvjerljivo pobijediti?Ima li Selak Raspudić ikakve šanse u drugom krugu?Gubi li Ivica Puljak Split?Kako je Plenković nakon teškog poraza na predsjedničkim izborima napokon odahnuo?Zašto SDP-ov debakl u Rijeci ne mogu spasiti niti eventualne nove županije koje bi mogle osvojiti?Hoće li DP nestati ako izgube Vukovar, pa možda čak i ispasti iz vladajuće većine?Kakva je sudbina Mosta nakon poraza u Metkoviću?

Hrvatska je izabrala, a većina općina, županija i gradova za dva će tjedna birati ponovno u drugom krugu. Rezultate izbora u Prvom glasu analiziramo s Jasminom Klarićem, Denisom Mahmutovićem i Dragom Hedlom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP40:Kako su Možemo i Tomašević došli nadomak pobjede u prvom krugu u Zagrebu?Zašto su Ivan Turudić i Andrej Plenković pomogli uvjerljivoj pobjedi Možemo?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?Je li Siniša Hajdaš Dončić odgovoran za debakl u Rijeci?Hoće li eventualni poraz Domovinskog pokreta u Vukovaru značiti i kraj te stranke?Tko je bliži pobjedi u Splitu i kako sastaviti gradsko vijeće?Kako je HDZ ponovno rasturio u županijama?Zašto je Plenković u izbornoj noći tako žestoko napao Možemo i je li neobično da se referirao na ministra Beroša koji je uhićen?Turudić pogurao Tomaševića i MožemoNa pitanje čemu pripisuje ovako uvjerljivu pobjedu Možemo u Zagrebu, Klarić odgovara: "Bolje pitati kome? Ivanu Turudiću i Andreju Plenkoviću koji su odigrali ovu istražnu farsu oko afere Hipodrom pažljivo tempiranu za predizborno vrijeme sa svojim sramotnim vrhuncem u petak, kad su se dvoje ljudi koji su i prije imali zanimljivu prošlost sa zakonom odlučili nekoliko sati prije izborne šutnje priznati krivnju i zapravo napraviti to informativnih emisija i u vrijeme kad je bila izborna šutnja.Mislim da Hrvatska nikad nije imala teži slučaj zloupotrebe institucija i mislim da je Zagreb shvatio o čemu se radi i zbog toga je ovaj rezultat koji je otišao na kraju suprotno onom što su sugerirale ankete ne samo sa svojim apsolutnim brojkama, nego i sa trendom koji je pokazivao pad podrške za Tomaševića i za Možemo! a završilo je tako da su Možemo i koalicija Možemo i SDP uspjele osvojiti većinu u Gradskoj skupštini i da Tomašević ima doista ogromnu prednost pred drugi krug ispred Marije Selak Raspudić. Naravno, nije još gotovo".Teški porazi za SDP: Rijeka i SisakDva teška poraza pretrpio je SDP u Rijeci i Sisku, a Klarić kaže kako je tu odgovornost i na predjedniku stranke, barem zapovjedna. "Radi se ne samo o jednom od četiri velika grada. Radi se o jedinom velikom gradu u kojem je SDP imao gradonačelnika i to od 1993. godine do danas u kontinuitetu. Taj kontinuitet je sad prekinut. Očito je, očito je napravljena pogreška još u vrijeme kad se biralo Marka Filipovića prije četiri godine za kandidata za gradonačelnika u ime SDP-a, jer da nisu pogriješili, vjerojatno ne bi bili toliko nezadovoljni s njim da ga miču pred same izbore.Pogriješilo se i sa izborom njegove nasljednice jer je Riječanima očito bliži Filipović od Sandre Krpan. "Uglavnom, radi se o jednoj velikoj taktičkoj i strateškoj pogrešci koja će zasjeniti sve eventualne dobitke koje će SDP potencijalno ostvariti u drugom krugu izbora".Plenkovićev napad na MožemoU izbornom obraćaju predsjednik HDZ-a Andrej Plenković žestoko se obrušio na Možemo kazavši kako je za gotovo sve dobro u Zagrebu zaslužna Vlada, a ne gradska vlast. "A građani su budale jer je to očiti zaključak toga što on govori", kaže Klarić. Premijer je značajan dio svog govora posvetio stranci Možemo koju je žestoko kritizirao rekavši kako ne zaslužuju toliko glasova koliko su dobili.

U vikend izdanju podcasta Prvi glas dan nakon mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije sa Telegramovim Đivom Đurovićem razgovaramo o svim aspektima tih pregovara, nastavku rata, pozicijama Kijeva i Moskve, ali i Washingtona i Bruxellesa u ovom sukobu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP39:Zašto su mirovni pregovori samo predstava za Donalda Trumpa?Zašto obje zaraćene strane žele isključiti Trumpa iz mirovnog procesa?Kako bi izgledao plan za kraj rata koji bi bio prihvatljiv Ukrajini, a kako Rusiji?Što je Putinov cilj u ovom ratu?Je li mir na vidiku ili je izvjesno da će se rat nastaviti?Zašto bi Poljska i Švedska, a možda i Rumunjska u budućnosti mogle postati nuklearne sile?Može li Europa bez SAD-a dati sigurnosna jamstva za mir u Ukrajini jednom kada rat završi?

I premijer i cijela ministarska svita, kako je to i običaj, ovih dana obilaze Hrvatsku i hvale se lokalnim projektima uglavnom omogućenim europskim novcem. Logično, prekosutra su lokalni izbori i svaki poguranac svojima na terenu je dobrodošao. Još logičnije, lokalne vlasti, pogotovo one u kojima je u sedlu nacionalna oporba, sve realizirane projekte upisuju kao - vlastite zasluge. O čemu se točno radi, čije su zasluge - Vladine ili gradskih vlasti - za, recimo, nove tramvaje u Zagrebu ili Osijeku, koja je veza europskog novca i lokalnih izbora u Hrvatskoj, razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa s našom novinarkom Irenom Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP38 Prvog glasa:Kako to da je Andrej Plenković u travnju vodio sjednicu Vijeća za urbani razvoj kad to tijelo još uvijek - ne postoji?Je li Angela Merkel na vrhuncu svoje vlasti doista u EU bila manje utjecajna od Plenkovića, kako se može zaključiti iz načina na koji Vlada predstavlja svoje zasluge u dobivanju europskog novca?Na koji način HDZ-ova Vlada ovisi o uspjehu oporbenog Zagreba?Koji je pravi razlog za debakl Real Madrida u svim ovogodišnjim natjecanjima i kakve to veze ima s malom općinom na istoku Hrvatske?Kakve veze imaju 577 krava i sedam braniteljskih udruga s ogromnim brojem gradova i općina u Hrvatskoj?Kad je već propao projekt ukidanja, je li bar uspjelo funkcionalno spajanje općina i kakve veze ono ima s - Jugoslavijom?

“Ovo negdje mora stati. Mora se jasno reći da je to neprihvatljivo. Ne znam što će biti u suprotnom — što je sljedeće? Hoće li nas tući po cesti?”, kazala je novinarka Nove TV Danka Derifaj u razgovoru za Telegram - 2021. godine. Tad joj se, zbog njenog rada na priči o krovu susjedne zgrade koji je prisvojio Marko Perković Thompson u Splitu, ozbiljno i naveliko prijetilo. Četiri godine kasnije, napali su je i ošamarili na cesti devastatori okoliša kod Štrbačog Buka uz rijeku Unu. Danka Derifaj je gošća u novoj epizodi Prvog glasa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:Kako je nastavak incidenta izgledao nakon što se kamera ugasila?Je li policija reagirala onako kako je trebala u ovom slučaju i zašto nije?Kako je moguće da se kod rijeke Une već 20 godina odvija ova devastacija unatoč gomili prijava raznim državnim institucijama?Zbog čega se ne oglašavaju ni ministrar zadužen za prostorno uređenje, ni ministrica zadužena za zaštitu okoliša?Je li se u međuvremenu razriješio slučaj s Thompsonovim zazuzimanjem zajedničkog prostora susjedne zgrade?

U Prvom glasu s političkim analitičarem i profesorom sa zagrebačkom Pravnog fakulteta Ivanom Rimcem detaljno analiziramo izglede kandidata u najvećim gradovima i županijama. Pet dana do lokalnih izbora nitko ne očekuje veća iznenađenja i obrate mada su ispred nas zanimljive bitke. Osim Osijeka u kojem se nitko nije uspio približiti HDZ-ovom kandidatu Ivanu Radiću, drugi krug je gotovo siguran u Zagrebu, Splitu i Rijeci.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP36:Tko Tomislavu Tomaševiću koji sigurno ulazi u drugi krug najmanje odgovara Selak Raspudić ili Herman?Kako bi mogao izgledati drugi krug u koji sigurno ulazi aktualni gradonačelnik Ivica Puljak te ostaje li Splitsko-dalmatinska županija i dalje u rukama HDZ-a?Koliko je za SDP komplicirana situacija u Rijeci?Hoće li se HDZ-u isplatiti darovi koje je velikodušno davao Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji?Ostaje li Zadar HDZ-ova utvrda u kojoj je Andrej Plenković poslao ministra Šimu Erlića u bitku za gradonačelnika nakon lekcije s prošlih loklanih izbora?Koji bi gubitak HDZ najviše zabolio?

U 35. epizodi Telegramovog dnevnog podcasta Prvi glas o utjecaju glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića govori Telegramov Jasmin Klarić. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ispitan je u USKOK-u nekoliko dana prije izbora, a što će to značiti za Zagreb, ali i budućnost demokracije u Hrvatskoj analiziramo u nastavku.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP35:Je li se Turudić uključio u kampanju na strani HDZ-a ili, jednostavno, radi svoj posao?Kakav će efekt imati istrage, izvidi i ispitivanja oporbenih kandidata?Što bi u ovakvoj situaciji trebala napraviti oporba?Zašto će u Tomaševićevo ispitivanje imati kontraefekt u Zagrebu, ali će možda upaliti u ostalim dijelovima zemlje?Kako su se nekad na ispitivanja dovodili Plenkovićevi ministri, a kako je ispitan Tomašević?Telegramov komentator Jasmin Klarić u razgovoru za Prvi glas ističe da je glavn0 državno odvjetništvo pod Ivanom Turudićem sve jasnije postalo instrument političke borbe u korist HDZ-a, osobito u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora. "Naravno da se Turudić upleo. Radi se o scenariju koji smo očekivali - istragama tempiranima u izborno vrijeme kako bi se politički naudilo protivnicima HDZ-a", kaže Klarić.Govoreći o ispitivanju gradonačelnika Tomislava Tomaševića u USKOK-u svega nekoliko dana prije izbora, Klarić ističe koliko je to presedan."Nikad se dosad nije dogodilo da je značajniji politički kandidat ispitan neposredno prije izbora. A i da jest, ne bi to bilo toliko problematično da DORH vodi osoba kojoj javnost vjeruje. Ovako ga vodi HDZ-ov čovjek – Turudić."Dodaje i da je način na koji se tretiraju različiti akteri indikativan: "Kad je ministrica kulture Nina Obuljen bila ispitivana - nismo znali mjesec dana. A sad imamo ispitivanje pred kamerama, uz dobacivanja i ciljani medijski spektakl. To nije pravosuđe, to je reality show."Ipak, smatra da takvi potezi imaju ograničen učinak u Zagrebu. "Zagrebačko biračko tijelo nije podložno ovakvim manevrima. Tomašević je bliži pobjedi u prvom krugu nego drugom, a posljednje ankete mu daju preko 48% kad se maknu neodlučni."No upozorava da bi u drugim krajevima Hrvatske mogla djelovati poznata HDZ-ova poruka da su "svi isti". "U Dalmaciji, u manjim gradovima i županijama gdje je teren nesigurniji, ovakve slike iz Zagreba mogu demotivirati birače. To HDZ-u odgovara – ako ljudi ostanu doma, oni pobjeđuju."

U 112 od ukupno 428 općina za lokalne izbore 18. svibnja kandidirala se samo po jedna lista, a u daleko najvećem broju ta je HDZ-ova. Isto tako u sedam od 127 gradova. Sukladno tome izvjesno je kako će HDZ biti pobjednik u najvećem broju jedincia lokalne samouprave. Što u tim jedinicama radi oporba i kamo ide ljevica razgovaramo s kolumnisticom Telegrama Sanjom Modrić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP34: Je li naša ljevica salonska - više vole presice i intervjue od gacanja po blatu?Zašto će se svi proglasiti pobjednicima lokalnim izbora?Što znače nacionalne ankete u kojima su SDP i HDZ gotovo sasvim izjednačeni?Imamo li mi funkcionalnu elektorsku demokraciju u općinama u kojima izlazi samo jedan kandidat?Treba li ljevica preuzeti dio Milanovićevih politika ili se distancirati od njega?Zašto je ljevica danas okrenuta intelektualcima, a ne "malom čovjeku"?

U vikend izdanju Telegramovog podcasta Prvi glas posvećenom lokalnim izborima gostovala je novinarka i analitičarka Đurđica Klancir. Komentiralo izbore u četiri velika grada za koje su nedavno izašle ankete - Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP33:Ide li Tomašević u Zagrebu prema pobjedi i s kime bi mu bilo najteže u drugom krugu?Je li HDZ-ov Mislav Herman alibi kandidat?Kako će ovi izbori utjecati na političku karijeru Marije Selak Raspudić?S kime će Ivica Puljak, ako pobijedi, sastaviti većinu u Vijeću?Kako će završiti izbori u Rijeci, možda i najneizvjesniji dosad?Hoće li uvjerljiva pobjeda HDZ-ovog Ivana Radića u Osijeku, što mu predviđaju ankete, ojačati Anušićevu poziciju u stranci?Što nas čeka u Dalmaciji - pobjeda starih struktura HDZ-a ili izazivači imaju šanse?

U izvanrednoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas gostovao je vatikanist Zoran Kusovac koji je govorio o tome što možemo očekivati od novog pape Lava IVX. Kusovac govori o tome zašto je izbor američkog kardinala Roberta Francisa Prevosta veliko iznenađenje, tko su bili ključni kardinali koji su presudili da baš Prevost postane novi papa i zašto je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu."Moramo priznati da je izbor pape Amerikanca šok. Osobno sam također iznenađen jer uvijek se u Crkvi govorilo da samo iz dva reda ne mogu postati pape. Prvi je bio isusovac koji ne može postati papa iz tradicionalnih povijesnih razloga sukoba isusovaca sa Crkvom i uvjerenja da su isusovci sami po sebi jako moćni zbog svoga jako, jako velikoga dubokoga znanja. Drugi za kojega se govorilo da ne može biti papa, to je Amerikanac, stanovnik Sjedinjenih Država. Vjerovalo se da Amerikanci već imaju previše moći u svijetu da bi se ta moć sa papom Amerikancem koncentrirala na jednom mjestu, na jednom kontinentu koji je specifičan u crkvenom smislu, najviše po tome što je koncentriran na financijsku moć, na novac, gdje se često štovanje novca pretpostavi štovanju Boga", kaže Kusovac.I to Crkvi, naravno, u principu nikada nije drago, nastavlja. "No, ovoga puta moram reći da je ovaj izbor apsolutno genijalan. Naravno da se znalo da je kardinal Prevost jedan vrlo kvalitetan kandidat, to jest da bi bio jako kvalitetan kandidat da nije Amerikanac", kaže i ističe kako je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu i kako je Prevost izabran zbog njega."Naravno, ne na način na koji bi to Donald Trump volio osobno ga izabrati i reći: "Ti ćeš biti moj papa, ja ću ti reći kako ćeš biti papa", nego na način da je jednostavno Donald Trump unio takve promjene u svijet, vrlo neugodne i vrlo neprijatne, da je Crkva morala na njih reagirati. Idealna crkva ne može živjeti izvan vanjskoga svijeta. Dakle, idealna Crkva bila bi Crkva gdje se svi mole Bogu, svi poštuju ono što Crkva od njih traži i svi žive po Bibliji. No, naravno, svijet nije takav. I svaka se Crkva mora prilagođavati svome vremenu. Ovo je vrijeme u kojem se događaju duboke promjene u odnosima između društava, između pojedinca i društva, država, raznih skupina unutar toga društva", kaže.Dobili smo papu koji je blagi progresivac, na tragu pape Franje. "Mislim da mogu sada prvi put otvoreno reći - brzina kojom je izabran pokazuje da je njegov izbor praktički bio pripremljen već u predkonklavnom razdoblju, u onih desetak-petnaest dana kada su se kardinali počeli okupljati u Rimu na općim kongregacijama. Rekao bih da su ovdje postojala tri ključna “izbornika” - to su oni kardinali koji prepoznaju mogućeg papu, podrže njegove vrijednosti i zatim vode razgovore s drugim kardinalima, kako prije, tako i tijekom same konklave", priča dalje Kusovac."Dvojica od njih, uvjeren sam, bili su iznimno bliski papi Franji, ali više nisu imali pravo glasa jer su prešli dobnu granicu od 80 godina – kardinal Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa i kardinal Sean O’Malley iz Bostona. Maradiaga, Južnoamerikanac, bio je jedan od najbližih suradnika pape Franje. Osim što razumije južnoameričke biskupe, ima i senzibilitet za razmišljanja crkava s Globalnog juga, iz Afrike i Azije, regija za koje se spekuliralo da bi mogle dati novog papu. Iako sam osobno vjerovao da će nakon jednog južnoameričkog pape konklava ponovno gravitirati Starom kontinentu – Europi ili možda Kanadi – ipak se to nije dogodilo".Drugi ključni izbornik bio je O'Malley - franjevac, nadbiskup Bostona i osoba posvećena ideji suvremenog papinstva. "Meni je osobno žao što nikada nije bio ozbiljniji kandidat za papu, ali se dokazao kao izvanredan suradnik pape Franje. On je imao važnu ulogu u pridobivanju kardinala iz razvijenog svijeta, izvan globalnog juga"."Treći izbornik, vjerujem, bio je ključan unutar same konklave – kardinal Blaž Čupić, nadbiskup Chicaga, dalekog hrvatskog podrijetla. Njegova je obitelj emigrirala još za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čupić se godinama suprotstavljao konzervativnim strujama unutar Crkve i bio je otvoreni kritičar Trumpove administracije. On je imao ulogu koordiniranja glasova unutar konklave. A činjenica da je novi papa izabran već u četvrtom krugu govori u prilog tome da je podrška bila organizirana unaprijed - već u prvom krugu morao je imati značajnu potporu. Kada konklava krene s jakim kandidatom koji brzo dobiva glasove, jasno je da je izbor bio planiran. Kardinal Prevost je, čini se, od početka bio ozbiljan kandidat, a kasnije su mu se priklonili i oni koji su možda tražili papu kompromisa – dovoljno prihvatljivog svim stranama", zaključuje Kusovac.

U Prvom glasu analiziramo što se događa u Zrakoplovno tehničkom centru i koji su motivi ministra obrane Ivana Anušića koji se želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama. Gost Prvog glasa je Goran Redžepović, Telegramov vojni komentator koji se detaljno bavi ovom aferom otkako je ministar Anušić okrenuo svjetla reflektore prema toj tvrtki.„Koji je motiv ministra Anušića ne znamo, ali opasno bi bilo kada bi ZTC nastavio s degradacijom svoje sposobnosti jer bi Hrvatska bi postala potpuno ovisna o stranoj tehnološkoj podršci”, kaže Redžepović u razgovoru sa Silvanom Menđušić.U nastavku epizode Telegramov analitičar rekonstruira ministrove meke točke u njegovoj kampanji preuzimanja te strateške tvrtke od kojih je posljednja Anušićeva procjena da će ZTC kasniti s isporukom tehnički ispravnih protupožarnih aviona uoči sezone. "Problem je što ministar Ivan Anušić radi izvaninstitucionalno i organizira medijsku kampanju protiv čovjeka kojega je na tu poziciju postavila Vlada”, veli Redžepović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP31:Zašto je ZTC važan i zašto su igre oko te tvrtke opasne?Ima i temelja za Anušićeva zabrinutost i za protupožarnu sezonu i budućnost ZTC-a te zašto neki u to ne vjeruju?Je li ministar obrane Ivan Anušić pokrovitelj skupine koja se čudnim metodama želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama i koji su mogući motivi?Koji su problemi s menadžerskim kadrovima nedavno instaliranima u ZTC-u?Koliko je rat oko smjene šefa državne tvrtke razotkrio sukob u vrhu HDZ-a?Je li Anušić ostao sam protiv svih nakon što je zaoštrio sukob s predsjednikom, premijerom i kolegama ministrima?

Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić je ovog tjedna upao na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu poput nepozvanog gosta na nečiji tulum. Događaj na kojem su studenti trebali postavljati pitanja gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću se, nakon nadvikivanja i neugodnih scena na kraju nije održao. Sa Svjetlanom Knežević, zamjenicom direktorice GONG-a, udruge koja je pokušala organizirati ovaj događaj na FPZG-u razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP29:Kako je došlo do toga da se Bernardić pokušao predstaviti pozvanim na događaj?Zbog čega je GONG odustao od sučeljavanja kandidata i htio organizirati Q&A s gradonačelnikom?Zašto je Tomašević, koji je bio na fakultetu, na kraju ipak odustao od gostovanja?Što pokazuje Bernardićevo kanaliziranje internog Ivana Pernara o općem stanju političke komunikacije u Hrvatskoj danas?Zbog čega vladajući političari u posljednje vrijeme uglavnom izbjegavaju sučeljavanja s protukandidatima?

U izvanrednoj epizodi Prvog glasa vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović govori o eskalaciji u Kašmiru, stravičnom potencijalu sukoba Indije i Pakistana, povijesti sukoba dvaju zemalja te vjerskim i nacionalnim napetostima. Razgovarali smo i o ulozi i poziciji Kine i SAD-a u ovom sukobu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u specijalnom izdanju Prvog glasa:Zašto je počeo sukob Indije i Kine?Oko čega su se ove dvije zemlje povijesno sukobljavale?Hoće li sukob stati ili slijedi eskalacija?Kako će se u sukobu postaviti Kina?Ima li Trumpova Amerika ambicije uplitati se u ovaj sukob?

U novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas o prvom danu konklave koja bira novog poglavara Rimokatoličke crkve, Silvana Menđušić razgovara sa Zoranom Kusovcem, stručnjak za vojne, obrambene, tehnološke i strategijske teme, pasioniranim vatikanistom.Konklava koja je izabrala prije 12 godina papu Franju imala je 115 kardinala iz 48 zemalja, dok ova broji 133 kardinala s pravom glasa koji predstavljaju 71 zemlju i najveća je ikad organizirana. Iako su svi papinski izbori su nepredvidivi, ova konklava ima nepoznata lica s nepoznatom politikom i prioritetima, različitim brigama, a Kusovac, autor Telegramovog feljtona o ovoj trećoj konklavi u 21. stoljeću, prognozira hoće li ova biti nestabilnija nego neke ranije.Vatikanski dužnosnici, stručnjaci, insajderi, mediji i kladionice spominju favorite, spominju se kao najizgledniji kandidatiTalijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, Kusovac je suzdržan i ne licitira s imenima. Kaže da je ključno pitanje kakav papa za kakvu crkvu se bira? Po njegovom mišljenju novog poglavara odredit će osjetljivi geopolitički trenutak."Kardinali moraju najprije odgovoriti na pitanje kakvu crkvu želimo, a onda pronaći čovjeka koji će voditi crkvu u tom smjeru. Ovu konklavu će odrediti svijet u kojem novi papa dolazi, a to je svijet koji se drugim mandatom američkog predsjednika Donalda Trumpa stubokom promijenio. Svi oni o kojima govorilo i o kojima se danas govori kao o favoritima su papabili iz predtrumpovskog vremena. Morat će tražiti čovjeka koji će moći voditi crkvu kroz aktualnu krizu međunarodnih odnosa, te će najvažniji element biti diplomatsko umijeće", kaže Kusovac.Vjeruje da bi ova konklava mogla podsjećati na onu iz 1958. kada je izabran papa Ivan XXII koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil, događaj kojim je Vatina uhvatio korak sa suvremenim svijetom ili kako je svojedobno rekao Inoslav Bešker, okrenuo Crkvu kao rukavicu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP28:Po čemu će ova konklava biti specifična,a s kojom je možemo usporediti?Zašto kandidati koje favoriziraju mediji i upućeni analitičari možda neće imati velike šanse?Kakvi blokovi i savezi će se formirati pod svodom Sikstine unutar ove šarolike i nikad veće konklave?Koliko će geopolitički trenutak odrediti novi pontifikat?

U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov Đivo Đurović koji u razgovoru s Filipom Raunićem govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, Vladimiru Putinu, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na Donalda Trumpa i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede Georga Simiona u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?Zašto bi pobjeda Georga Simiona mogla biti posebno bolna za Kijev?

Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas Silvana Menđušić je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s Josipom Filaković iz Hrvatske udruge poslodavaca.Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike. Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?HUP kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima?

U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se nikad luđom sezonom HNL-a uoči današnjeg derbija Hajduka i Dinama (16.00, Poljud). Treći pretendent na naslov Rijeka u nedjelju dočekuje Goricu. U ovoj epizodi glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga i novinar Telesporta Ivan Mlinarić analiziraju Gattusovo taktiku, kaotične smjene na Maksimiru, pad forme Rijeke, ali govore i općenito o članskom modelu, suđenju i hrvatskom nogometu.Pitanja na koja smo, uz ostala, pokušali odgovoriti u EP26 Prvog glasa:Tko je najbliži tituli Rijeka, Hajduk ili Dinamo?Što očekivati od derbija na Poljudu?Može li Gattusov rezultat opravdati lošu igru?Tko je kriv za čak tri smjene trenera ove sezone u Dinamu?Može li Zvonimir Boban donijeti novi zamah Plavima?Je li članski model u Hajduku uspio i treba li ga vezati za rezultat?Što Dinamo i Hajduk čeka sljedeće sezone?Zašto u HNL-u godinama nemamo napadača killera i krila koja su sposobna raditi razliku?

U Prvom glasu gostovao je kandidat za gradonačelnika Zagreba platforme Zagreb united Davor Bernardić koji je u razgovoru s Filipom Raunićem otkrio kakav je njegov plan za Zagreb, zašto vjeruje da će pobijediti. Bernardić u našem podcastu teško optužuje Tomislava Tomaševića te tvrdi da je zagrebački gradonačelnik znao sve o aferi Hipodrom.Pitanja na koja nam je Bernardić, uz ostalo, odgovorio u EP25:Zašto misli da je Tomašević sve znao u aferi Hipodrom i ima li za to dokaze?Zašto u aferi Hipodrom vjeruje DORH-u?Čiju podršku očekuje ako uđe u drugi krug i dolazi li u obzir koalicija s HDZ-om?Može li zamisliti scenarij u kojem bi njegova lista podržala Možemo i Tomaševića u Skupštini?Zašto misli da će pobijediti na izborima?Kako bi riješio prometne gužve?Što bi mijenjao s odlaganjem otpada?Bi li snižavao porez na dohodak čime bi svima rasle plaće?

Stranku koja je po nekim anketama postala najjača u Hrvatskoj potresla je jučer ozbiljna afera. Čelnik gradske organizacije SDP-a i kandidat koalicije te stranke i Možemo! za gradonačelnika Splita Davor Matijević je prije nekoliko godina, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, bio umiješan u priču koja je mogla završiti njegovim preuzimanjem sve imovine starije stranačke kolegice. Cijeli jučerašnji dan su, od Splita do Sabora, pljuštale rekacije na Telegramovo otkriće, a u današnjoj epizodi objašnjavamo anatomiju cijelog slučaja, kao i ukupne, sad već čudesne predizborne kampanje u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.U novoj epizodi Prvog glasa smo pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:Što je, uz obiteljsku grobnicu, sve bio predmet nikad ovjerenog ugovora o doživotnom uzdržavanju između Matijevića i njegove stranačke kolegice?Koja je njena verzija priče, a koja Matijevićeva?Zbog čega SDP-ov kandidat za gradonačelnika i dalje čuva bezvrijedni ugovor?Je li WhatsApp prepiska kojom se brani Matijević - falsificirana?Kome politički može odgovarati ovakva afera u finišu kampanje?Što je s aferama (Budimir i Ninčević Lesandrić) koje su dosad obilježile kampanju za lokalne izbore na splitskom području?

O lokalnim izborima, bitki za Zagreb i Dalmaciju, Rijeku i Zadar, ali i Slavoniju te potencijalnim problemima koje bi Ivan Anušić mogao izazivati Andreju Plenkoviću unutar HDZ-a u slučaju lošeg rezultata na izborima u 22 epizodi Prvog glasa govore komunikacijski stručnjak Petar Tanta i novinar Telegrama Drago Hedl.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP22:Zašto će u Zagrebu ključna biti bitka za Skupštinu?Može li Marija Selak Raspudić stvarno pobijediti Tomaševića?Hoće li Dalmacija zajahati na valu promjene ili će birati dobro poznate HDZ-ove strukture?Zašto će izbori u Rijeci ovog puta biti jako zanimljivi?Gdje točno i zašto u slavonskom HDZ-u raste nezadovoljstvo?Zašto bi Ivan Anušić mogao biti pobjednik ako HDZ ne ostvari dobar rezultat?

Andrej Plenković 2021. obvezao se Europskoj uniji kako će Hrvatska ukinuti dio jedinica lokalne samouprave kao dio reformi koje ćemo provesti. Andrej Plenković 2025. obvezao se potencijalnim biračima da neće ukinuti niti jednu jedinicu lokalne samuprave. Kojem Plenkoviću vjerovati? O 576 hrvatskih općina, županija i gradova govori Vedran Đulabić, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP21:Zašto političari ni ne pomišljaju na ukidanje općina?Koja je svrha općina koje ne pružaju nikakve usluge?Može li zaživjeti model u kojem bi načelnik sam trebao ukinuti svoju općinu i svoje radno mjesto?Zašto je Plenković obećao Bruxellesu da će ukidati općine, a biračima obećaje da neće?Pričaju li stručnjaci za javnu upravu 20 godina isto (zato što se baš ništa ne mijenja)?Je li velik porast plaća u javnom i državnom sektoru dobra i pravedna reforma?

U vikend izdanju Prvog glasa donosimo razgovor sa Telegramovim novinarom i književnikom Dragom Hedl u kojem govori o suicidu sina i knjizi Matija u izdanju Telegram naklade koju je o tom tragičnom činu napisao. S Hedlom je razgovarala naša Dina Hrastović:Miljenko Jergović u pogovoru Hedlove knjige piše:" Scena kojom Drago Hedl kreće nezabilježena je u našoj književnosti i filmu. Nema je ni u onoj mnogo široj, razgovornoj prozi naših života. A nema je naprosto zato što pripada neizgovorivom, onom za što ljudi ne žele znati, jer misle da to, ako oni ne znaju, nikad neće dogoditi. Čovjek odlazi da svojoj bivšoj ženi kaže da im se ubio sin jedinac (...) “Matija” je knjiga o Americi, jedna od boljih i strašnijih naših knjiga o toj velikoj, izmaštanoj zemlji.Njegov otac Drago napisao je izuzetnu knjigu, nešto između Matijine biografije i dnevnika 37 dana roditeljske agonije, koliko im je trebalo da tijelo prebace u Hrvatsku i polože urnu u obiteljsku grobnicu. "Kako je Miljenko Jergović napisao u pogovoru, to je knjiga o ocu i sinu", kaže Hedl. "I, dodao bih, jednoj velikoj nepravdi: otac je nadživio sina".

Uzmi ili ostavi, tako je američki predsjednik Trump predstavio okvirni sporazum mirovni plan ukrajinskom predsjedniku Zelenskom. I dok su u srijedu u jednom od masovnih napada na Kijev stradavali ukrajinski civili, američki predsjednik insistira da Ukrajina prihvati mirovni plan koji izrazito favorizira Rusiju. Od Zelenskog se traži da napravi teritorijalne ustupke, dok Ukrajina dobiva minimalna sigurnosna jamstva. Istodobno, europske prijestolnice suočene su s mučnim izborom – ostati uz Kijev ili stati uz Washington. Gost Prvog glasa je Dario Špelić - povjesničar, cijenjeni urednik na Hrvatskom radiju i autor popularne emisije Povijest četvrtkom."I Neron i Kaligula bili su iz roda plemenitog, trenirani i obučeni da vladaju, a Trump je samo kontroverzni poslovni čovjek. On se i dalje ponaša kao predsjednik tvrtke, a ne države, i najgorim rimskim carevima Rim je bio pojam, a Trumpu Sjedinjene Države nisu važne", kazao je, uz ostalo Špelić.U današnjoj epizodi Prvog glasa čiji je host Silvana Menđušić pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:Zašto Donald Trump favorizira agresora tražeći da Ukrajina pristane na prekrajanje granica i odustane od pristupa NATO-u?Želi li Trump želi normalizirati odnose s Moskvom po cijenu Ukrajine, a onda se okrenuti odnosima s Kinom?Ima li Zelenski uopće manevarskog prostora da se izvuče ultimatuma postavljenog njegovoj zemlji?Kakvu politiku europskih saveznika možemo očekivati i hoće li razlike oko jednostranog nacrta sporazuma Trumpove administracije staviti bilateralne odnose s Londonom, Berlinom i drugim prijestolnicama na kušnju i ugroziti transatlantsku sigurnost?Svjetski lideri, među kojima su Trump i Zelenski, u subotu će se u Vatikanu oprostiti od Svetog oca Franje. Je li ispraćaj dobrog pape simboličan kraj ere i geopolitičkih odnosa kakve je svijet do sada poznavao?

“Novo ovdje ne prolazi”, rečenica je koja slobodno može figurirati kao epitaf sad već davne i zaboravljene cjelovite kurikuralne reforme kojom se prije deset godina pokušalo modernizirati hrvatsko školstvo. Izgovorio ju je jedan od ključnih ljudi tog reformskog pokušaja, Boris Jokić, u nedavnom razgovoru za Telegram koji je vodila Dora Kršul. Naša ekspertica za, između ostalog, pitanja obrazovanja je i gošća u novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas.U današnjoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:Što je bila bit prvog pokušaja modernizacije školstva od 1958. godine?Nisu li Ivan Vrdoljak i HNS spasili hrvatsko obrazovanje?Zašto je likvidirana cjelovita kurikuralna reforma, kako je to napravljeno i tko je “zaslužan”?Kakvi su rezultati hrvatskog školstva u posljednjih desetak godina?Ima li ikakve nade za suvremenijim obrazovanjem u dogledno vrijeme?

U Telegramovom dnevnom podcastu o korijenima sukoba pape Franje i Kaptola i turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve koja je uvijek bila bliska politici govori Mladen Pleše, novinar Telegrama koji dugi niz godina prati odnose na Kaptolu. Kako je jedna burna večera s početka Papina pontifikata odredila te odnose i zašto je čestitka zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše predsjedniku Zoranu Milanoviću doživljena kao potpuni šok poslušajte u ovoj epizodi.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP17:Zašto su odnosi Kaptola i pape Franje od samih početaka bili zategnuti?Što je Kaptol zamjerao Papi, a što on njima?Jesu li hrvatski biskupi Papu doživaljali kao prijetnju?Koliko je ovaj sukob teološki, a koliko kulturološki?Provodi li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša Papinu politiku?Je li Kaptol danas promijenio smjer u odnosu na Bozanićevo doba?Kako je Papa razriješio Nikolu Eterovića, trećeg čovjeka vatikanske hijerarhije i kako je izgledala neugodna scena na večeri?Zašto je Kutlešina čestitka Milanoviću šokirala hrvatsku Crkvu i politiku?

Papa Franjo umro je na Uskrsni ponedjeljak u 7.35 sati ujutro u 89. godini života. O tome što nam ostaje iza Pape, je li Crkva pratila njegov smjer, zašto Kaptol i Franjo nikad nisu bili u velikoj ljubavi, što su mu zamjerali konzervativci i što se krije iza teologije oslobođenja koju je Papa simpatizirao te što slijedi za Katoličku crkvu nakon pape Franje u podcastu Prvi glas govori austrijska teologinja Anna Maria Gruenfelder, doktorica filozofije, povijesti umjetnosti i katoličke teologije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP16:Kako je papa Franjo promijenio Katoličku crkvu?Zašto Kaptol i papa nikada nisu bili u velikoj ljubavi?Zašto je uvijek bio na strani siromašnijih i slabijih?Od kuda je papa crpio svoja uvjerenja?Je li uspio liberalizirati Crkvu?Što znače njegove poruke o gejevima - "Tko sam ja da im sudim?"Zašto su ga konzervativci optuživali za herezu?Jesu li vjernici i biskupi pratili njegov smjer?Što slijedi nakon pape Franje - hoće li Crkva zatvoriti vrata promjenama?Zašto je kritizirao kapitalizam i zašto su ga optuživali da je komunist?Što je teologija oslobođenja iz koje je Franjo crpio dio svog nauka?

U vikend izdanju Prvog glasa pitamo se zašto mrzimo euro i poskupljenja, što kupiti novcem kako bismo maksimalizirali svoju sreću, kako naći posao kojim ćemo biti zadovoljni i zašto ljudi u starosti nikada ne kažu da žale što nisu zaradili više novca. Gost Filipa Raunića je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju novca i rada.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u vikend izdanju Prvog glasa:Koliko će nam trebati da se priviknemo na euro?Imamo li danas nikad intenzivniji odnos prema novcu?Kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju s 500 eura mirovine?Može li novac kupiti sreću i gdje da potražimo takve proizvode ili usluge?Postoji li ispravan i pogrešan odnos prema novcu?Trebaju li plaće u firmama biti transparentne?Veže li društvo, ali i mi sami svoju plaću sa društvenim statusom?

Ukupno 17 aktivistica i aktivista prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Ministarstva vanjskih poslova zbog politike Republike Hrvatske prema ratu u Palestini. Privedeni su, a devetero ih je prenoćilo u zatvoru, jer, kako glasi službena verzija, nisu stigli biti ispitani do kraja radnog vremena. U cijeli slučaj, koji postavlja ozbiljna pitanja o ljudskim pravima i slobodi govora u Hrvatskoj, uključila se i Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske, koja je gostovala u 14. epizodi Prvog glasa.U razgovoru s voditeljem Jasminom Klarićem, pokušali smo doći do odgovora na sva važna pitanja koja je ovaj slučaj otvorio, posebno na sljedeća:Što je sporno u postupanju policije i represivnog sustava prema propalestinskim prosvjednicima?Znaju li hrvatski ministar vanjskih poslova i predsjednik Hrvatskog sabora što je javno okupljanje kako ga definira Zakon, o čemu su govorili ovih dana?Kako je moguće da je kod prosvjeda u Varšavskoj ulici u jednom danu ispitano 150 ljudi, a u ponedjeljak od deset ujutro do kraja radnog vremena njih samo osmero?Šalje li vlast u Hrvatskoj ovakvim treniranjem strogoće poruku za neke druge, buduće prosvjede?

Prvi glas bez straha ide i u svoje 13. izdanje, s top društvenom temom - plaćanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja slobodnim umjetnicima po sustavu koji se nije mijenjao u posljednjih deset godina. Ček, zašto je to onda uopće danas top društvena tema?E, tu dolazi Prvi glas, EP13, u kojem u ovim temama razgovaraju voditelj Jasmin Klarić i dramaturg, pisac i novinar kulturne rubrike Telegrama, Srđan Sandić. Ovo su neka pitanja na koja smo pokušali odgovoriti: Trebaju li ubogi hrvatski porezni obveznici, kako ih se u još jednoj preizbornoj hajci uopće rado predstavlja, plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje slobodnim umjetnicima?Ima li popularni roker Mile Kekin uopće pravo na takvu državnu subvenciju?Tko kome plaća više, država Kekinu ili obrnuto i je li to uopće bitno?Kako to da se naveliko priča o umjetnicima, a ne o sličnom sustavu u sportu ili državnim sportskim mirovinama?Zašto se ministrica hvali da je još u svom prvom mandatu - prije devet godina - govorila o potrebi reforme tog sustava, kad ju - kroz devet godina - nije provela?Zašto je od države plaćeno mirovinsko i zdravstveno osiguranje umjetnicima danas uopće ikakva, a kamoli top tema?Je li do hajke na Kekina došlo zato što je Možemo zatvorilo neke blagajne u Zagrebu?Čeka li nas još ovakvih dimnih bombi uoči lokalnih izbora?