Prvi glas

Čak i u čudesnoj hrvatskoj praksi malo je teže povjerovati da je Vlada isproducirala dokument po kojem je kvadrat stana skuplji u Unešiću od onog u Šibeniku. U Zmijavcima od onog u Zadru. Ili u Donjem Lapcu od kvadrata u Puli. Ali jest - i ne samo to, taj dokument je osnova po kojoj se izračunava mogućnost da se mladim obiteljima odobri povrat 50 posto plaćenog PDV-a na kupnju stana. Telegramov nagrađivani istraživački novinar Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 92:Je li moguće da je doista skuplji kvadrat u sredinama bez pitke vode nego u turističkim središtima na obali?Kako je uopće moglo doći do liste s takvim brojkama?Kako je Vlada uspjela svojim planom stambene politike, nasuprot onome što mu je cilj, dodatno dramatično podići cijenu kvadrata?Što u Banskim dvorima ne vide ili odbijaju vidjeti kad donose ovakve dokumente?Što stoji iza nove zabrane Bajaginog koncerta u Hrvatskoj i kakve to veze ima sa stranim radnicima i moralnom panikom koji diže Domovinski pokret?

"Nacrt prijedloga Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga od 2025. do 2036. godine, koji je izradilo Ministarstvo obrane, praktično je beskoristan dokument", ovako počinje nedavno na Telegramu objavljena analiza Gorana Redžepovića o ključnom dokumentu hrvatskih oružanih snaga. A onda postaje još oštrija, kao i sam Redžepović u Prvom glasu.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran:Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 90:Je li Plan razvoja OS iole ozbiljan dokument?Što su njegovi osnovni nedostaci?Koji je osnovni problem hrvatskih oružanih snaga?Je li moguće da povećanje izdvajanja za obranu na pet posto ne znači manje novca za sve ostalo?Jesu li povlastice za vojne ročnike diskriminacijama prema onima koji se odluče na civilno služenje vojnog roka?Lomi li Putin Ukrajinu?Je li Trump doista promijenio svoj stav prema ruskom vođi?

"Trump je zadovoljan jer će oružje prodavati Europi koja će to američko oružje poklanjati Ukrajini. Što je Europa time postigla? Samo povećanu razinu neprijateljstva Rusije prema Europi, bez jasnog jamstva Amerike da će je braniti ako do sukoba dođe", kaže Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, u 90. epizodi podcasta Prvi glas.U ovoj epizodi razgovaramo o:Putinovom odbijanju Trumpovog mirovnog planaTrumpovom zaokretu i najavi masovne isporuke oružja UkrajiniEuropskoj ovisnosti o SAD-u i sigurnosnim posljedicamaGeopolitičkim rizicima zbog prijetnji carinama Indiji, Kini i EUMogućem intenziviranju rata i padu vlasti - u Moskvi ili Kijevu?

Donald Trump naljutio se na Vladimira Putina. Ukrajini šalje oružje te prijeti sekundarnim sankcijama, odnosno da će zemljama koje uvoze ruske energente uvesti carine od čak 100 posto. Također, Trump najavljuje da će za 18. dana, od prvog dana kolovoza EU uvesti carine od 30 posto što bi značilo kraj globalne ekonomije kakvu poznajemo. Hoće li EU uzvratiti i čeka li nas trgovinski rat govori novinar Bloomberg Adrie Branimir Perković Zašto Trump misli da carine mogu vratiti proizvodnju u SAD?Tko će stvarno platiti račun - kompanije, potrošači ili svi mi?Koliko je realna opasnost od recesije ako dođe do eskalacije?Ovo je epizoda o novom globalnom resetiranju - trgovinskom, političkom i ekonomskom. Odbrojavanje je počelo. Ostalo je 18 dana.

U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas gost nam je Tvrtko Jakovina, povjesničar i redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokušali smo odgovoriti na ključno pitanje današnjice: je li stari svijet završio i kako izgleda novi svjetski poredak te gdje je u tome svemu Hrvatska.Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor:Kada je završilo razdoblje liberalnog poretka?Je li Trump stvorio novu političku paradigmu?Kako izgleda multipolarni svijet i tko su novi igrači?Gdje je pozicionirana Hrvatska u novom svjetskom kontekstu?Tko su danas prijatelji Hrvatske u EU i regiji?Kako se Europska unija odnosi prema Vučiću i Srbiji?

"Oluje poput ove koja je ovog tjedna poharala Split su uobičajene za ljetne mjesece, ali nikada nisu bile toliko učestale i snažne kao što su sada," kaže meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar, bivša ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, donedavna programska direktorica WWF Adrije, te uvijek rado viđeno televizijsko lice. No, upozorava da to što je ovotjedno splitsko nevrijeme uobičajeno ne treba nikoga pretjerano tješiti. U službenoj kategorizaciji metereoloških pojava sve je više onih iz nikad viđene kategorije i kategorije neuobičajenog, navodi Mazzocco Drvar. "Prema službenoj kategorizaciji Svjetske meteorološke službe samo je lani zabilježena 151 pojava kategoriji neviđenih do sada", kaže.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP86:Koje su najozbiljnije posljedice meteoroloških parametara – sve više toplinskih valova, uragana, sušnih razdoblja i razdoblja s prevelikim oborinama, na cijeli živi svijet?Budući da se svijet zagrijava, toplinski valovi vjerojatno će postati češći, intenzivniji i utjecati na više ljudi diljem Europe. Kakve su reperkusije na ljudsko zdravlje?Kakvo je stanje bioraznolikosti u Hrvatskoj i je li Jadran posebno ugrožen?Što nam govori podatak da je prošli lipanj u Zapadnoj Europi bio najtopliji lipanj na planetu u povijesti mjerenja pojačan rekordnim temperaturama površine mora u zapadnom Mediteranu, prema podacima Službe EU-a za klimatske promjene Copernicus – koje su dosegnule rekordni dnevni maksimum u prošlom mjesecu?

Nije baš uobičajeno da u manje od 24 sata budu podignute čak tri optužnice protiv nekad cijenjenih figura iz društvenog i političkog života na temelju pisanja jednog novinara. No, kad je taj novinar naš Drago Hedl, stvar izgleda manje nevjerojatnom, ali ne i manje spektakularnom. U novoj epizodi Prvog glasa Hedl govori o ovim slučajevima i njihovom značenju za društvo.U ovoj epizodi "Prvog glasa" govorimo: kako je sudac fingirao cijelo ročištekako je gradonačelnik kupovao 600 kg kulena iz gradske blagajnekako je ministrica slavila rođendan europskim novcemzašto godinama čekamo optužnice i što znači "novinarska zadovoljština"🎧 Slušaj nas svakog jutra – Spotify, Apple Podcasts, YouTube i sve druge platforme.👇 Pretplati se i ostani informiran.

U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov Đivo Đurović. Pokušali smo odgovoriti na pitanje je li doista došao kraj bliskog odnosa Trumpa i Putina, što je uzrokovalo njihov raskol i kakve bi posljedice to moglo imati za Ukrajinu, Europu i ostatak svijeta.Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja vezana uz nagli obrat u odnosu Trumpa i Putina:Je li doista pukla politička “romansa” koja je oblikovala globalnu scenu posljednjih deset godina?Što je Trump natjeralo da se okrene protiv Putina?Može li ovaj raskol imati stvarne posljedice za rat u Ukrajini?Je li Trump Putinu stvarno prijetio bombardiranjem Moskve?Kakva je uloga ega i osobnih interesa u toj vezi?Zašto su Putin i Trump uvijek bili tako bliski

"Andrej Plenković nije mogao ignorirati 500.000 ljudi na jednom mjestu jer je to poprilično velika količina mogućih birača. Logično je da će politika umanjivati neke poruke sa tog koncerta, a neke, poput stalnog spominjanja mladosti i zajedništva, veličati. Plenković zna točno s kakvim društvom ima posla. Ima posla sa podijeljenim, dubinski podijeljenim društvom", kaže u Prvom glasu antropolog i etnolog Tomislav Pletenac, profesor na zagrebačkom Sveučilištu koji iza sebe ima dva znanstvena rada o djelu Marka Perkovića Thompsona.

Pola milijuna ljudi na koncertu Thompsona uzvikuje ili barem sluša pozdrav Za dom spremni, nastao za vrijeme ustaškog režima. U centru Zagreba Thompsonovi fanovi pjevaju pjesme o ustaškim koljačima, a istovremeno imamo tišinu ili najmoćnijih aktera koji bi tako nešto mogli spriječiti- Crkve, HDZ-a i samog izvođača. Povjesničar Hrvoje Klasić objašnjava zašto je u Hrvatskoj ZDS normaliziran, zašto Thompson nikada nije rekao "nemojte pjevati ustaške pjesme" i kako je HDZ potpuno odustao od antifašizma da ne bi izgubio dio birača.

Thompson je okupio pola milijuna ljudi, s pozornice se orio pozdrav "Za dom spremni", a njegovi fanovi su u gradu pjevali ustaške budnice. Država je šutjela. Povjesničar Dragan Markovina objašnjava zašto su institucije zakazale, kako je Crkva godinama preodgajala mlade i zašto je Thompsonov koncert trenutak u kojem je desnica jasno označila novu metu - ženska prava i pobačaj.

Na Hipodrom stiže pola milijuna ljudi zbog Thompsonovog koncerta. Gost Prvog glasa je Željko Crtila, konzultant za sigurnost i bivši šef kriminalističke policije. Objašnjava kako izgleda sigurnosna operacija u praksi, tko sve ulazi u igru, zašto su zdravstveni rizici u određenim situacijama i manji nego inače i kako će policija reagirati na zabranjene simbole. Jedan koncert, 500.000 ljudi i nula mjesta za pogrešku.

Zašto su cijene hrane i usluga u Hrvatskoj sve više, tko zapravo profitira od inflacije i zašto je recesija jedino što je može zaustaviti?Gošća Prvog glasa je profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta koja u razornoj analizi otkriva prave uzroke inflacije te ulogu Vlade, HNB-a, ali i potrošača u spiralnom rastu cijena. U epizodi pričamo i o (ne)iskorištenim EU fondovima, o turizmu kao inflatornom pogonu, te o mogućnostima Hrvatske da proizvodi oružje.

U ovoj epizodi razgovaramo s Dušanom Milenkovićem, političkim konzultantom iz Beograda, o novoj fazi protesta u Srbiji. Studenti su dali zeleno svjetlo za građansku neposlušnost i preuzeli kontrolu nad ulicama. Što znači „kontrolirani kaos“ i može li Vučić zadržati vlast? Saznajte iz prve ruke.

Ivan Penava, šef Domovinskog pokreta, dobiva funkciju bez stvarne moći, ali s jakim simboličkim kapitalom – postaje šef povjerenstva za žrtve zločina Drugog svjetskog rata. Povjerenstvo koje neće rješavati ništa, ali će odraditi sve: umiriti radikalnu desnicu, dati Penavi sinekuru i Plenkoviću otvoriti prostor za novi manevar. S novinarkom i političkom analitičarkom Helenom Puljiz razgovaramo o tome zašto Penava postaje novi Vice Vukojević, kako HDZ kroji ideološki spektar po svojoj mjeri i zašto sve ovo miriše na prijevremene izbore.

Mađarski premijer Viktor Orban zabranio je Pride, ali na ulice Budimpešte izašlo je više od 100.000 ljudi. Bio je tamo i eurozastupnik Gordan Bosanac, koji nam iz prve ruke priča kako je izgledao kad su se desničari našli izolirani i kad je policija, suprotno najava, ograničila kretanje desničara te zašto bi ovo mogao biti početak Orbanovog kraja.U ovoj epizodi pričamo i o Vučiću, političkom oportunizmu Europske komisije, te što masovni otpor znači za budućnost demokracije u regiji.

Veliki prosvjedi protiv Vučićeve vlasti u Beogradu prerastaju u nasilje, a predsjednik po prvi put izbjegava izbore koje je godinama koristio za učvršćivanje moći. Što se točno događa u Srbiji? Zašto se Vučić boji studenata? I hoće li građani uspjeti izboriti promjene? Gost 74 epizode Prvog glasa je Dragan Popović, povjesničar i direktor Centra za praktičnu politiku.Prvi glas svakog dana donosi priču dana. Slušaj dubinske analize i novi pogled na ključne teme današnjice. Pretplati se na naš kanal i ostani informiran. Prati nas na Spotifyju, Apple Podcastu, YouTubeu, Telegramu i ostalim podcast platformama.Ako ti se sviđa što radimo, najbolji način je da se pretplatiš na Telegram.

Iran je ostao bez obrane, ali ne i bez režima – a svijet još uvijek ne zna koliko su blizu nuklearnoj bombi. Đivo Đurović analizira najvažniji svjetski misterij - u kakvom je stanju iranski nuklearni program, ali i Trumpovu NATO predstavu i iznenađujuću pobjedu demokratskog socijalista u New Yorku.

O prometnim regulacijama na dan Thompsonovog koncerta za Prvi glas govori Andro Pavuna, pročelnik Grada Zagreba za sigurnost i promet. Pavuna otkriva koje će sve ulice i zašto biti zatvorene te govori o ljetnim radovima na cestama i pruzi, gužvama i prometnoj strategiji:

Zoran Milanović i Andrej Plenković ponovno su na ratnoj stazi. U novoj epizodi podcasta Prvi glas, Jasmin Klarić i Hrvoje Krešić analiziraju sve ključne točke novog sukoba - od blokade u diplomaciji do imenovanja predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Analiziraju i rekonstrukciju Vlade te dubiozne odluke Ustavnog suda. Je li mir gotov između Milanovića i Plenkovića gotov? Poslušajte i odlučite sami.

„Režim je star. Korumpiran. Tvrd. Vrlo teško popušta reformističkoj struji. Ali to je režim koji se nalazi pod napadom države Izraela i Sjedinjenih Država, kako ih nazivaju velike i male Sotone. Tko će sad koristiti prigodu da bi srušio vjerskog vođu de facto državnog poglavara Irana? Nemojmo se zavaravati: ovo samo daje za pravo svima onima koji kažu 'nabavite atomsko oružje, nitko se s vama neće zafrkavati'”, kaže povjesničar i urednik cijenjene emisije 'Povijest četvrtkom' Dario Špelić, gost nove epizode Prvog glasa. Pitanja koje postavljamo u EP 71:Je li ovo prvi pravi Trumpov vanjskopolitički i diplomatski uspjeh, s obzirom na to da nije uspio smiriti krizna žarišta u Ukrajini i Gazi, iako je to obećavao?Hoće li poniženje iranskog režima i raspad njegove mreže straha na Bliskom istoku potaknuti dugo priželjkivano političko proljeće među iranskim građanima?Jesu li Iranci uspjeli premjestiti nuklearni materijal i opremu iz poznatih postrojenja prije američkog napada?Što slijedi za Izrael? Vjeruje li Trump premijeru Benjaminu Netanyahuu da će obustaviti napade na Iran?Euforično je uz ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump objavio da je osigurao trajni mir u zemljama stalnih sukoba. No je li Trump zaista pobjednik ovog 12-dnevnog rata? Kako će se dalje definirati odnosi na Bliskom istoku? Kakva će biti stvarna reakcija prodrmanog i poniženog Teherana? Koje su moguće unutarnjopolitičke posljedice u Iranu i Izraelu?U Prvom glasu Špelić analizira novi razvoj situacije na Bliskom istoku gdje su izraelski, a potom i američki napadi otkrili izuzetnu slabost režima u Teheranu koji je strateški razotkriven, simbolički ponižen, psihološki uzdrman, no ne i bezopasan, a uvijek žilav. „Možda režim u Iranu krahira, ali moguće je i da se kao više put do sada ponovi da se pregrupira nakon teškog poraza i postane još opasniji”, ističe Špelić.„Izraelski premijer Netanjahu kupuje vrijeme. Za sad mu dobro ide jer je izraelski obavještajni sustav je očigledno jedan od najboljih na svijetu. Međutim, nisam baš siguran da obavještajna služba i ratno zrakoplovstvo vam mogu donijeti pobjedu koju vi hoćete.”

Gotovo je razdoblje mirnih odnosa predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Odbijanjem predsjednikove kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, premijer je označio kraj višemjesečne javne suzdržanosti i početak drugog dijela tvrde kohabitacije. Telegramov Jasmin Klarić objašnjava kakv će biti odgovor predsjednika Milanovića.Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor u EP70:Zašto je HDZ odbio kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt?Je li riječ o čistoj političkoj poruci Milanoviću?Što sve Plenković želi riješiti "u paketu" – Ustavni sud, diplomacija, većina?Što je sljedeće: rekonstrukcija vlade, novi sukobi ili izvanredni izbori?Šuti li Milanović iz slabosti ili strateški čeka pravi trenutak?Plenkovićeva javna pljuskaPlenković je odbio kandidatkinju predsjednika Republike bez puno uvijanja. „Politički gledano, radi se o javnoj pljusci Milanoviću“, kaže Klarić. Ne radi se, kaže, o ozbiljnom stručnom protivljenju, već o jasnoj poruci - da HDZ, odnosno Plenković, više ne namjerava igrati igru dogovora. U trenutku kad HDZ kontrolira većinu, svaka Milanovićeva inicijativa može biti ugašena odmah na saborskom stolu.„Fitilj već gori“, dodaje Klarić, „i ako eksplodira, gledat ćemo presice, prozivanja, vrijeđanja – sve ono što smo već imali u mandatu prije izbora.“ Ova situacija otkriva i nešto dublje – da je primirje bilo više korisna fikcija nego realna suradnja, i da je HDZ-ov interes sada usmjeren na učvršćivanje kontrole nad svim polugama vlasti.Spekulacije su, prema Klariću, legitimne: „Možda Plenković na ovaj način želi natjerati Milanovića da omekša oko ustavnih sudaca. Možda želi otvoriti priču o veleposlanicima. Ili jednostavno želi pokazati tko je gazda.“Rekonstrukcija VladeSve ovo dolazi u trenucima kad nas čeka rekonstrukcija Vlade. Klarić ne vjeruje da Plenković u Saboru ima dovoljno ruku kako bi zamijenio Domovinski pokret te kako Plenkoviću u ovom trenu odgovaraju zastupnici DP-a koji nemaju baš nikakav ucjenjivački potencijal. Ostaje za vidjeti i hoće li u Vladu, kako je dugo bilo najavljivano ući Ivan Penava.

Američka vojska pokrenula je spektakularnu operaciju Ponoćni čekić te bombardirala iranska nuklearna postrojenja. U ovoj epizodi doktor znanosti iz područja nuklearne fizike i geopolitički analitičar objašnjava u kakvom je stanju razvoj iranske nuklearne bombe, što bi značio za arhitekturu bliskog istoka, zašto se Donald Trump predomislio i bombardio Iran te kako će se postaviti Rusija i Kina: Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP70:Je li Iran još uopće sposoban razviti nuklearno oružje?Što su točno pogodili američki bombarderi B-2?Koja je razlika između plutonijske i uranske bombe?Može li Teheran obnoviti svoj nuklearni program?Koja su dva scenarija za budućnost Irana?Kako Iran može odgovoriti?Kako će se postaviti Rusija i Kina?Zašto se Trump predomislio i krenuo u napadAmerička vojska lansirala je zračni udar neviđene snage na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Natans i Isfahan. U operaciji Ponoćni čekić korišteni su bombarderima B-2 i najtežim bombama dosad viđenim u borbi - svaka teška preko 13 tona. Pitanje je: je li to kraj nuklearnih ambicija Teherana?Gost epizode, doktor znanosti i geopolitički analitičar Tonči Tadić, objasnio je razliku između plutonijskog i uranskog ciklusa, podsjetivši da su oba puta još uvijek otvorena. Ništa još nije zaustavljeno - samo usporeno.Tadić upozorava da, iako su postrojenja pogođena, nije poznato gdje je završio obogaćeni uran. Dio bi mogao biti izvučen prije napada, a bez tog podatka - ne možemo znati pravu štetu.Posebno je naglasio da je Fordo bio ključni objekt, zakopan duboko u planinama, sličan onome što je imala Sjeverna Koreja. Ako je tamo zaista došlo do potpunog uništenja, to bi bila velika taktička pobjeda SAD-a. No, Iran već priprema propagandni narativ o “površinskim oštećenjima”.

Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?Treba li nam više turista ili bolja strategija?Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?Jesmo li postali preskupi?"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska.""Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.Apartmanizacija narušila kvalitetuIako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".

Mlada HDZ-ova politička zvijezda, novi gradonačelnik Siska Domagoj Orlić imao je nevjerojatan start: nakon što je uspio SDP-u oteti Sisak nakon duge vladavine Kristine Ikić Baniček, u prvim je minutama mandata okrenuo dio javnosti protiv sebe. Najprije je alarmirao građane tvrdeći da je gradska blagajna prazna, rekao da su u Gradu upitne plaće, zbog navodne uštede u 24 sata otkazao je Bajagin koncert koji je trebao nastupiti na proslavi Dana grada, a onda je sebi maksimalno povećao plaću. Kako se Grad Sisak nakon lokalnih izbora našao u bizarnoj situaciji neobičnoj čak i za hrvatske političke prilike, u Prvom glasu analiziraju Telegramovi novinari Jasmin Klarić i Silvana Menđušić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP67:Što je sve pogrešno u tvrdnjama iz Grada Siska da su povećanja plaća gradonačelniku Orliću i njegovoj zamjenici Sanji Mioković bila usklađena sa zakonom, odnosno da je povećanje plaće bila "zakonska obveza"?Za koliko su nakon pritiska javnosti smanjene sporne plaće aferičnom dvojcu?Što zakon kaže o statusu dogradonačelnice Mioković i smije li ona istodobno biti pročelnicu u Županiji i zamjenica gradonačelnika?Kako će biti riješen status dogradonačelnice Mioković, kojim argumentima se opravdavaju njezine dvije paralelne pozicije i hoće li ipak morati dati ostavku na poziciju pročelnice u Sisačko-moslavačkoj županiji?Tko još od gradonačelnika ima izuzetno visoku plaću te kako izgleda omjer plaća gradonačelnika u odnosu na veličinu grada?Koji gradonačelnici bi uskoro mogli povećati svoja primanja?Što nam o socijalnoj dinamici govori sisački slučaj 'prijateljice' kojima je 'država majka'?Kako je broj zaposlih u regionalnim i lokalnim tijelima javne vlasti rastao dvostruko više od državnog prosjeka?

U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?

Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović u Prvom glasu:Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:Zašto je Izrael odlučio udariti sada?Što je cilj izraelskih udara?Kako se Mossad uspio infiltrirati tako duboko unutar iranskog režima?Tko danas stoji uz Teheran?Može li Iran uopće ozbiljnije odgovoriti – i kako?Što se događa ako jedna jedina raketa krene krivim smjerom?Precizna izraelska operacijaIzraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.Umjereni odgovor IranaIpak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.

Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar Al Jazeere Balkans, Domagoj Novokmet.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:Odakle čelnom čovjeku DORH-a iskustva, znanja i vremena za uređivanje znanstvenog časopisa?Hoće li suci i članovi sudačkih tijela u uredništvu biti u sukobu interesa?Što ako netko od Turudićevih podređenih odluči objaviti znanstveni članak o ovlastima DORH-a i EPPO-a na primjeru slučaja Beroš?Kako su dvije sutkinje odjednom nestale s popisa članova uredništva?Želi li možda DOOR-om Turudić otvoriti vrata svog ulaska u znanstveno-akademski svijet?Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu. "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.

"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”. Ključna pitanja ove epizode: Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije?Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?Koje je pogreške napravio Vrhovni štab predvođen Titom i koji su bili ključni trenuci bitke?Kako se od inicijalne motivacije da pripremi planinarski vodič rad pretvorio u hibridni žanr putopisa i historiografije?Jesu li veliki gubici i poraz kompenziran mitskim mjestom u poratnoj državi i koji su se mitovi izrodili u socijalističkoj Jugoslaviji na temelju tzv. Pete ofenzive?Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski & Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove Durmitor i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka bitke, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.„Važnost ove bitke je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.

U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar Marinko Ogorec, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.U ovoj epizodi čut ćete:Što zapravo znači udar Izraela na Iran?Koliko je realan scenarij regionalne eskalacije?Kako bi izgledao vojni odgovor Irana?Zašto svijet šuti na humanitarnu katastrofu u Gazi?Ima li međunarodna zajednica ikakav alat za zaustavljanje nasilja?*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petakIzrael može samostalno napasti IranOgorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.Humanitarna katastrofa u GaziU drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.

Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik Donald Trump o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama Đivo Đurović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:Ima li tema deportacije ilegalalnih migranata kapacitet da zapali prosvjednu iskru u cijeloj zemlji?Hoće li doći do konfrontacije prosvjednika i vojske?Što očekivati od vojne parade u Washingtonu ovog vikenda - Trump već prijeti potencijalnim prosvjednicima?Gledamo li, možda, početak građanskog rata?Je li posljednji oštar istup guvernera Kalifornije Gavin Newsoma priprema za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2028. godine?Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikendĐurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar. Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati."Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.

Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera Andreja Plenkovića izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica Dora Kršul komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade. "Gledali smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje upravo toj politici."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?Veza HDZ-a i Sveučilišta "Bilo je još takvih slučajeva u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor Dragan Ljutić, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio nazavršnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".Popunili samo 60 posto kvota"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto."Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o mučnom slučaju docenta na osječkoj Akademiji Domagoja Mrkonjića koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.

Bliži li se uskoro pad režima Aleksandra Vučića? Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu Duško Radosavljević.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:Tko je, zapravo, pobijedio na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?Može li se iz izbornih rezultata ovih dvaju sredina iščitati stvarni omjer snaga Vučića i opozicije?Hoće li Vučić raspisati izvanredne izbore?Što kada se jednom održe izbori - hoće li Vučić, ako izgubi, priznati poraz?Hoće li građani Srbije, u slučaju da Vučić proglasi pobjedu na parlamentarnim izborima, mirno prihvatiti takav scenarij?Lokalni izbori kao test za nacionalneNakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima Aleksandra Vučića i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.Stara Vučićeva taktika više ne paliRezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”'Treba nam lustracija'Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”

Hoće li najveći izbornik gubitnik Ivan Penava ući u Vladu? I sprema li Andrej Plenković veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar Davor Gjenero: Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:Zašto ni Ivan Penava, ali ni Andrej Plenković više nisu sigurni ulazi li šef DP-a u Vladu?Je li Domovinski pokret porazom u Vukovaru prestao postojati?Zašto Ivan Anušić kaže da HDZ-u odgovara jak DP, kad Plenkoviću paše baš ovakav, oslabljen?Hoće li Plenković izbaciti DP iz Vlade i tražiti podršku IDS-a, SDSS-a i drugih centrističkih stranaka?'Domovinski pokret više ne postoji'U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.Ojačao Plenković, ali i AnušićZanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.

Prvi čovjek Srbije Aleksandar Vučić doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju. Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.Za Hrvatsku je važan pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:Iako je proširenje načelno visoko na dnevnom redu lidera Europske unije, od 2013. kada je Hrvatska pristupila nije bilo novih članica. Što je razlog tom dugom razdoblju bez novih članica? Želi li Aleksandar Vučić Srbiju u Uniji?Na koji je način hrvatska vanjska politika iskoristila činjenicu da ima najdužu vanjsku granicu Europske unije prema tri države - Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - koje se na različitim razinama nalaze u pristupnom procesu?Koje su prednosti, a koje zamke procesa jačanja obrambene sigurnosti Europske unije?Kako će izgledati odnos Europske unije i Trumpove administracije?Tko želi EU ažurirati, a tko anulirati?

Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom Bojanom Glavaševićem. Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56Koliko je važna uloga konzultanata i ostalih aktera u izborima koji nisu kandidati?Kako je SDP, zapravo, prošao u SlavonijiZbog čega su Slavnoija, Srijem i Baranja politički posebno zahtjeva teren?Treba li SDP razmišljati o smjeni predsjednika stranke i zašto ne?Zbog čega se nacionalni anketni rejting SDP-a nije preslikao na rezultat na lokalnim izborima?Je li dovedena u pitanje regularnost izbora?Tjedan dana je vječnost u politiciGovoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “Harold Wilson je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.

Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet: Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:Zašto je Ustavni sud listić na koje je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano, proglasio nevažečim?Kako su u Korčuli listići nakon prvog uvida kandidata doslovno preko noći promijenjeni?Kako je na jednom biračkom mjestu kandidat HDZ-a u prvom krugu dobio nula glasova, a u drugom krugu baš sve?Kako to da su sve ove nepravilnosti išle u korist HDZ-a?Zašto se opozicija nije ozbiljnije angažirala oko svih ovih izbornih nepravilnosti?Izlaznost na izbore je godinama porezno niska. Treba li uvesti obavezno glasanje?Hrpa problema, DIP šutiDirektorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica."DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u VaraždinuU podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima."Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."Treba li uvesti obavezno glasanje?Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."

Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog Višeslav Raos misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „Andrej Plenković je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput Milorada Pupovca. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.SDP-u je izostala pomoć Zorana Milanovića na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".S druge strane, Milanović je pustio SDP i Sinišu Hajdaša Dončića da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. Možemo! još nije postao nacionalna stranka. Most je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini."Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:Koliko je izgledan scenarij preslagivanja parlamentarne većine, da se DP ponovno raskoli, a vladinu većinu dopune bivši partneri (SDSS) i eventualni novi (IDS).Kako je HDZ uspio dobiti Dalmaciju i gdje je zapravo pogriješio Ivica Puljak?Tko je krivac za loš rezultat SDP-a?Iako je pobijedio u Zagrebu, je li Možemo! pokazao svoje limite i mogu li postati nacionalna stranka?U čemu je Mostov paradoks četvrte stranke na nacionalnoj razini i neuspjeha na lokalnim izborima?Koje će saveznike u formiranju skupština i vijeća morati tražiti novoizabrana gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, novi zadarski gradonačelnik Šime Erlić i splitski Tomislav Šuta?Je li Hrvatska u 35 godina napravila puni krug iz jednopartijskog u jednostranački sistem i pretvara li se domaća politička scena u kopiju onoga što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji s HSS-om kao ključnom strankom?Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."

U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:Zašto poraz Domagoja Bilića (DP) kojeg je podržao i HDZ nije tako loš za Plenkovića?Znači li ovo i kraj Domovinskog pokreta?Koje su preostale opcije za stranku Ivana Penave koja čini vladajuću većinu na nacionalnoj razini?Hoće li HDZ podržati novog vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u gradskom vijeću?Stvara li se novi pokret na tvrdoj desnici predvođen dvojcem Mario Radić – Marijan Pavliček?Kako to da se šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić hvali pobjedom u maloj Orahovici?Jesu li izbori u Đakovu gdje je HDZ-ov kandidat pobijedio za 9 glasova bili regularni?Hoće li zbog tajnih snimki pokušaja kupovine glasova za Bilića što se honoriralo sa 20 eura netko završiti u zatvoru?Dvije opcije za Domovinski pokretNa pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.Pet obitelji koje drmaju VukovaromPavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.

HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda Tomislava Šute u Splitu posebno je značajna Andreju Plenkoviću koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:Je li kampanja Ivice Puljka, koji je objavio povlačenje iz politike, bila potpuno krivo postavljena?Kako su lokalni izbori potvrdili mobilizaciju HDZ-ovaca i dominaciju diljem zemlje?Tomislav Tomašević ima većinu u Skupštini, što nas čeka u drugom mandatu Možemo?Koliki su kapital gotovo 100.000 glasova koje je Marija Selak Raspudić dobila u Zagrebu?Zašto je Vukovar politički bitan?Zašto bi poraz u Vukovaru na kraju na nacionalnoj razini mogao dobro doći Plenkoviću?Zašto će DP sada biti idealan partner HDZ-u i što nam govore znakovite izjave Plenkovića i Jandrokovića u izbornoj noći?"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić."Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.

U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa Danijelom Štimac Grbić, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:Koliko je mentalno zdravlje i danas tabu - koliko se o njemu razgovara i koliko ga građani percipiraju kao problem?Mijenjaju li se stvari na bolje u toj percepciji mentalnih poremećaja?Koliko je to briga o mentalnom zdravlju institucionalno prepoznata?Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kako je prepoznati, koji su simptomi?Kako razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja? Često ljudi kolokvijalno kažu ma u depresiji sam, a zapravo se samo loše osjećaju taj dan?Kako razgovarati o javnosti u suicidu?Radi li se nešto na tome da bi se poboljšalo mentalno zdravlje mladih?Prepoznaju li institucije i stručnjaci dovoljno dobro mentalne poremećaje mladih? Razvijaju li oni anksioznost drugačije od starijih generacija?

Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, Ivica Puljak (Centar) ili Tomislav Šuta (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.Naime, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:Kako se tvrtka braće Tomislava Šute našla uopće u projektu gradnje ribarske luke?Što je s izvidima koji su prije dvije godine pokrenuti zbog njihovog poslovanja na Šolti?U čemu je problem s materijalom koji koriste u Komiži?Može li se između kamenja i zemlje koji završavaju u moru i cijelog projekta povući stranačka vertikala HDZ-a?Koja je uloga bivšeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika Vice Mihanovića u poslu braće sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika?Može li u Splitu doći do - trećeg kruga lokalnih izbora?More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.

Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. Šime Erlić je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica Zrinka Raguž. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom Irenom Frlan Gašparović. "Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:Ima li političke logike u ulasku u rekonstrukciju Vlade samo godinu dana nakon njenog izglasavanja u Saboru?Je li se isplatilo "spuštanje" odlazak Erlića u bitku za Zadar?Može li eventualna rekonstrukcija izazvati sukobe unutar HDZ-a?Hoće li ishod izbora u Vukovaru promijeniti dinamiku odnosa u vladajućoj koaliciji?Postoji li, uopće, dovoljno glasova za neku novu većinu u Saboru, ako Domovinski pokret ispadne iz igre?U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost Andreju Plenkoviću da se pokuša "riješiti" Olega Butkovića i Ivana Anušića, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe."Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.

Američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić komentira odnos Trumpa prema Vladimiru Putinu koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju."Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?Što znači odluka njemačkog kancelara Friedrich Merz o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je Bidenova administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer Ehud Olmert izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”

U izbornoj noći premijer Andrej Plenković ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat Tomislav Tomašević. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47: Koliko je za gužve u Zagrebu odgovoran Tomašević, a koliko je taj problem nasljeđen?Postoji li odgovornost preizgrađenosti pojedinih dijelova grada, prema starom GUP-u, za gužve u Zagrebu?Zašto je otpad postao gorući problem Zagreba?Zbog čega je Markov trg, jedan od simbola grada, još uvijek zatvoren za javnost?Kakav je odnos premijera Plenkovića i HDZ-a prema Zagrebu?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić."Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom."Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine."Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić."To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".

U novoj epizodi Prvog glasa gostovao je stručnjak za nuklearnu sigunost Tonči Tadić koji je objasnio detalje novog plana EU za naoružanje vrijednog 150 milijardi eura. Tadić je govorio i o ciljevima Vladimira Putina u ratu u Ukrajini, nuklearnim prijetnjama iz Moskve te mogućem rastu nuklearnih sila u Europi u budućnosti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP46:Može li EU ovim planom osigurati da se sama brine za svoju sigurnost bez Amerike?Na što će točno biti potrošeno 150 milijardi iz plana SAFE?Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati veći broj nuklearnih sila u Europi?Zašto Putin nije prihvatio Trumpove mirovne inicijative?Što sve podrazumijeva ruski svijet?Kakvo je trenutačno stanje na bojištu u Ukrajini?"Ono što mi je ovdje prvo palo na pamet je čuveni engleski izraz too little, too late", kaže Tadić o novom planu EU za naoružanje. "Dakle sto pedeset milijardi možda neće biti dovoljno i sve dolazi puno prekasno. Ovo je trebalo napraviti još prije deset godina. Dakle, prije deset godina je bilo jasno da Putinove ambicije nisu samo zauzeti par pokrajina u par zemalja, nego da je čovjek opsjednut daleko luđim planom".Tadić kaže kako se ovim planom želi postići da zemlje članice EU imaju vojsku koja je u skladu sa suvremenim standardima. "U prvom redu, to je protuzračna i proturaketna obrana radi zaštite civilnog stanovništva. Drugo, to su topnički sustavi, ali precizni. Dakle da se ne ide na staru sovjetsku školu zasipanja kompletnog terena sa tisućama granata, kad se to sve može napraviti s par desetaka projektila, precizno ciljajući".Sredstva će biti potrošena i na municiju i rakete te dronove i protudronsku zaštitu. "Mi trenutno u Ukrajini nad bojištem svakog trenutka imamo doslovno na tisuće dronova, dakle na stotine dronova po kilometru. I to je jednostavno realnost sa kojom se moramo suočiti i koju moramo prihvatiti kao činjenicu", kaže Tadić. Dodaje i kako će novac biti utrošen i na infrastrukturu poput ojačavanja mostova preko kojih bi onda mogli prelaziti suvremeni tenkovi te na razvoj umjetne inteligencije i kvantne kriptografije i komunikacije.Tadić smatra kako je naoružavanje Europe nužno te kako novaca ima te je financijski dio stvar samo političke volje i prioriteta. "Sto pedeset milijardi eura je kikiriki u odnosu na ono što Europska unija može staviti na stol. Dakle, još u doba hladnog rata su pojedine velike zapadne tvornice oružja imale razvijene linije za proizvodnju pojedinih uređaja, pojedine opreme i pojedine municije koje su onda konzervirane ili stavljene sa stranu neka čekaju.To praktično znači da nitko u ove tri godine nije imao dovoljno pameti da kaže ljudi moji ovo neće biti gotovo za godinu dvije tri. Ovo je nešto što će se vući desetak godina, dakle dok god je Putin živ i završit će tko zna kako. Mi se doista moramo pripremiti za svaku mogućnost. Dajte stavljamo ljudi novce na stol i idemo se ozbiljno pripremiti".Što je sve Tadić rekao o Trumpu, Putinu, ratu u Ukrajini i budućnosti europske sigurnosti te povećanju broja nuklearnih sila u Europi i svijetu poslušajte u podcastu.

Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od Dubrovačko- neretvanske do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u Splitu, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti mogli izgledati odnosi Domovinskog pokreta i HDZ-a u vladajućoj većini?Za koga igra riječka favoritkinja Iva Rinčić?Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju Jakovčić i ostali?Kolike su šanse Marije Selak Raspudić u srazu protiv Tomislava Tomaševića?Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda Tomislava Šute protiv Ivice Puljka nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda HDZ-a u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.

Kad se gledaju važnost i neizvjesnot, Split je sigurno ključna točka drugog kruga lokalnih izbora koji se trebaju održati 1. lipnja. Za HDZ bi ponovno osvajanje Splita, pa još protiv Ivice Puljka, sigurno bio znak trijumfa, što god se događalo na mnoštvu ostalih otvorenih izbornih bojišnica.Posljednjih dana se oko splitske kampanje dogodio čudan obrat - odjednom se počelo pričati o tome kako je kampanja prljava, a aktualni gradonačelnik nepristojan, za razliku od HDZ-ovog izazivača Tomislava Šute. O toj promjeni i cijelom kontekstu kampanje u Splitu, razgovarali smo s našim novinarom Denisom Mahmutovićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP44:Zbog čega je važnost drugog kruga izbora u Splitu daleko šira od samog Splita?Kad je točno Ivica Puljak bio nepristojan i koja je uloga Željka Keruma u promociji finoće u politici?Je li bilo više uređivačke slobode u pojati na Mosoru nego u današnjoj Slobodnoj Dalmaciji?Kakve veze ima nestabilna probava ptica sa slobodom medija i izbornom utrkom?Kakvu su golemu stratešku pogrešku napravili Puljak i njegov tim?Osim mogućnosti da HDZ splitskom pobjedom trijumfalno i definitivno oboji svoj rezultat na lokalnim izborima, ne treba zanemariti i koliko je tvrodokorno Ivica Puljak sa svojom stankom išao baš kontra HDZ-a. Njihova je, uostalom, maksima "Ili HDZ ili Hrvatska", pa bi stranci Andreja Plenkovića itekako stalo da stane na kraj Puljku i to na njegovom domaćem terenu. Ako se to dogodi, HDZ može slaviti, može izvaditi vani bengalke i proslaviti da su uspjeli srušiti onoga tko im prkosi već četiri godine, koji im prkosi zapravo od početka kad se politički profilirao", kaže Mahmutović.Govoreći o priči o prljavoj kampanji i navodnoj nepristojnosti Ivice Puljka, Mahmutović pokušava razlučiti što su činjenice, a što potencijalne uvrede. A oko pristojnosti, Puljka, Keruma, Šute i cijele te neobične konstrukcije koja se izgradila oko kampanje u gradu koji se doslovno diči svojom diretknošću, kazao je, kroz smijeh:: "Inače svaki put kad dođem dolje, vidim građane Splita kako nose monokl, polucilindar, kovčeg od violončela, ispijaju čaj u pet popodne i raspravljaju o Rahmanjinovu".

Što slijedi za HDZ i SDP nakon lokalnih izbora analiziramo u novoj epizodi podcasta Prvi glas s komunikacijskim stručnjakom Petrom Tantom. Predsjednik Republike Zoran Milanović u ovoj je kampanji bio potpuno neutralan, je li zbog toga SDP ostvario loš rezultat? I je li taj rezultat baš tako loš ili je moguć preokret u drugom krugu?Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:Što je bio ključan element koji je Tomislavu Tomaševiću donio ovako uvjerljivu pobjedu?Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?Kako je HDZ-ova kampanja na dva fronta, nacionalnom i lokalnom, postigla dobre rezultate?Je li SDP ostvario loš rezultat zato što od Milanovića ovog puta nisu imali baš nikakvu pomoć?Vraća li se žestoki i pomalo nadmeni stil komunikacije premijera Andreja Plenkovića nakon pobjede na izborima?Sutra se na Vijeću za obranu sastaju Milanović i Plenković - hoće li se nastaviti njihova meka kohabitacijeJedna od glavnih tema svih analiza nakon lokalnih izbora jest SDP-ov gubitak Rijeke, njihove tradicionalne utvrde. Tanta smatra kako je riječ o teškom udarcu za SDP, ali ne zbog jake oporbe, već zbog internih sukoba: "Problem je došao iznutra. Vojko Obersnel je pokušao vladati iz sjene, došlo je do podjela koje se ljudima nisu svidjele. To nije bila promjena na bolje, nego ogorčenje glasača.“Govoreći o Zagrebu, Tanta ističe da je SDP tamo manjinski partner koji se priklonio uz kampanju stranke Možemo, dok je stvarna snaga i rezultat pripao Tomaševiću. "Možemo je razvalio, a SDP se samo naslonio na taj uspjeh“, kaže Tanta.Razgovarali smo i o poziciji Zorana Milanovića koji se u ovu kampanju nije petljao, a nedavno je kazao i kako se neće više kandidirati niti za jednu funkciju. No, Milanović je "uvijek spreman izvesti salto mortale" i izazvati šok, smatra Tanta. Iako se ovaj put povukao iz kampanje, podsjeća da to s Milanovićem nikad ne znači trajno povlačenje: "Ako opet nastupi trenutak 'Zoki, vrati se', vjerujem da bi se vratio."Nakon godina sukoba odnosi Milanovića i Plenkovića, sada djeluju pomirljivo, no pitanje je do kada će to trajati. Nakon teškog poraza HDZ-ovog kandidata na predsjedničkim izborima, premijer Plenković se pobjedom na lokalnim izborima vratio svom stilu komunikacije koji zna djelovati pomalo nadmeno. "Plenković nikad nije otišao - samo je malo promijenio ton", kaže Tanta.

Andrej Plenković može reći da je Hrvatska poplavila, međutim tu nedostaje važan i velik ali, ističe Ivica Đikić,dugogodišnji politički komentator i novinar tjednika Novosti koji u Prvom glasu analizira rezultate prvog kruga lokalnih izbora i moguće rasplete na političkoj sceni nakon drugog kruga.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP42:Je li Plenković doista trijumfirao?Zašto, bez obzira na gubitak Rijeke i Siska, ne stoji teza da je SDP potopljen i koje županije imaju šanse uzeti u drugom krugu?Tko je zaslužan za dobre šanse HDZ-ovog kandidata u Splitu?Tko je pomogao Tomislavu Tomaševiću?Bi li sada Plenković mogao pokušati istisnuti Domovinski pokret iz vladajuće koalicije?Dođe li rekonstrukcije Vlade, koji HDZ-ovim ministri gledaju prema izlaznim vratima?”Hrvatska je politički i teritorijalno organizirana, pogotovu na razini općina kojih imamo gotovo 500, da HDZ teško može išta proglasiti osim pobjede na lokalnim izborima, no sve je rezultate jedino ispravno promatrati u odnosu na one postignute prije četiri godine. HDZ na ovim izborima zapravo nije osvojio puno većih mjesta. Ozbiljan je uspjeh osvajanje Siska i činjenica da imaju velike šanse da uzmu Split. No, mimo toga, pogotovo na razini županija, nema grandioznog i spektakularnog trijumfa HDZ-a”, veli Đikić koji izbore prati od 1995.“Za SDP je gubitak Rijeke težak udarac, ali rezultati pokazuju da je ta stranka daleko od potopa, debakla i velikog poraza, kako se već ovih dana piše, pogotovo što imjua u drugom krugu nemale šanse da osvoje nekoliko županija.”"Ivan Penava i Domovinski pokret možda bi se uskoro mogli suočiti s Plenkovićevom namjerom da ih istisne iz vladajuće koalicije", prognozira Ivica Đikić, novinar i komentator tjednika Novosti. "Mislim da bi se takav scenarij mogao dogoditi pogotovu ako se DP-ov i HDZ-ov kandidat Bilić izgubi od Pavličeka iz Hrvatskih suverenista. Moglo bi se dogoditi da tri IDS-ova zastupnika u Saboru krenu na nacionalnoj razini prema HDZ-u. tada bi i SDSS vjerojatno mogao biti zainteresiran za ulazak u vlast u kojoj nema DP-a. S takvim rasporedom HDZ-u trebaju samo još dva para ruku”, procjenjuje Đikić.Naš sugovornik smatra i kako bi Plenković nakon izbora mogao krenuti u obračun sa trojicom "blagih disidenata" u stranci, ministrima Anušićem i Butkovićem te gradonačelnikom Dubrovnika Frankovićem. Dođe li do veće rekonstrukcije Vlade na izlaznim vratima je i Fuchs, smatra Đikić.