Prvi glas

Teorije zavjera ne shvaćaju se dovoljno ozbiljno, tvrdi Nebojša Blanuša, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji kaže da su one ozbiljan fenomen kojim se trebamo baviti. "Umjesto da patologiziramo pojedince ili skupine, da kažemo ti ljudi su ludi, mi bismo trebali isčitavati teorije zavjera kao određene simptome širih društvenih problema", objašnjava Blanuša. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP241:Koje su najčešće i najdestruktivnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru? Što hrani teoriju o "velikoj zamjeni stanovništva"?Zašto smatrate da je potrebno proučavati ne samo netočne teorije zavjera, već i one koje su točne i opravdane?Ako je točno da se iz teorija zavjera može vidjeti gdje leži demokratski deficit, gdje postoji društvena nepravda i tlo za potencijalne sukobe i nasilje, što nam pokazuju najpopularnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru?Istraživanja pokazuju da dvije trećine hrvatskih građana pretvorbu i privatizaciju doživljavaju kao "rezultat sprege mafije i državnih struktura". Je li to opravdana ili neopravdana teorija zavjere, ili je možda simptom masovnog doživljaja politički proizvedene ekonomske nepravde?Druga skupina teorija odnosi se na vanjske i unutarnje neprijatelje Hrvatske, osobito teoriju. Tko su, prema ovim teorijama, najopasniji neprijatelji Hrvatske?Osim teorije o velikoj zamjeni stanovništva, u Hrvatskoj rastu i teorije o "velikom resetu svijeta" i doživljaj da građanima "neke nepoznate političke snage otimaju domovinu". Što ove teorije govore o stanju hrvatskog društva?Tko su u Hrvatskoj "poduzetnici zavjere" – ljudi koji kapitaliziraju na teorijama zavjere stvaranjem sadržaja koji pojačava sumnje u problematične događaje?

Polemike o Vladinom otimanju organizacije dočeka rukometaša u Zagrebu - kako bi na njemu mogao nastupiti Marko Perković Thompson - se ne stišavaju. Vedran Đulabić, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu govori za Prvi glas o pravnim aspektima ovog sukoba državne i lokalne vlasti. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP240:Je li Vlada i na koji način prekršila Ustav?Može li lokalna samouprava ograničavati državnu vlast?Može li Vlada, na isti način, organizirati koncert Thompsonu u Puli, gdje ga je grad više puta odbio?Što je Vlada trebala napraviti ako je bila nezadovoljna odlukom grada da na dočeku rukometaša ne može nastupiti Thompson?Treba li Ustavni sud na tužbu zbog postupanja Vlade odgovoriti u roku od 30 dana?Koliko je Hrvatska blizu autokraciji?

"Plenković je dočekom rukometaša povukao briljantan potez kakav dugo nije viđen u hrvatskoj politici. Potpuno je ovladao desnicom pa sada više nema nikoga na desnici tko Plenkoviću može išta suvislo i uvjerljivo prigovoriti", kaže za Prvi glas sociolog i politički analitičar Dragan Bagić. Bagić analiza stanje u političkim strankama i društvu nakon rukometnog dočeka, prijelomnog događaja ovog Plenkovićevog mandata. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP239:Je li doček rukometaša prijelomni politički događaj ovog Plenkovićevog mandata?Je li Plenković ovim potezom zatvorio prostor na desnici i zašto je to ključno pred izbore?Hoće li HDZ izgubiti centar?Je li Thompson neovisan politički igrač ili je pod kontrolom HDZ-a, desnice ili nekog trećeg?Zašto reakcije lijevo-liberalnih aktera pomažu Plenkoviću?Je li Tomislav Tomašević mogao spriječiti ovaj scenarij i gdje je pogriješio?Jesmo li ušli u fazu opasne identitetske polarizacije društva?Hoće li HDZ skrenuti u radikalnu desnicu?

Politički analitičar i umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac ocjenjuje da je premijer Andrej Plenković u Vladinoj organizaciji dočeka rukometaša kratkoročno politički profitirao, no smatra da će zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dugoročno ojačati svoju poziciju u Zagrebu. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP238:Tko dugoročno dobiva u ovom političkom obračunu: Plenković ili Tomašević?Je li premijer Andrej Plenković zapravo procijenio da je "Thompsonova Hrvatska" jača?Po kojim se elementima može uočiti da je Plenković orkestrirao cijeli događaj?Stoji li tvrdnja zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da je očito da HDZ kontrolira Thompsona, budući da na Trgu nije izvedena pjesma "Čavoglave" niti je bilo uzvika ZDS?Mogu li potezi i izjave biti kontraproduktivni za HDZ tako što će dodatno mobilizirati birače koji se protive HDZ-ovom stilu vladanja?

Plenkovićevo organiziranje dočeka rukometaša i dovođenja Marka Perkovića Thompsona na Trg bana Jelačića mimo odluke vlasti Grada Zagreba najradikalniji je potez u njegovoj dosadašnjoj političkoj karijeri. U Telegramovom podcastu Marko Vučetić, profesorom filozofije i teologije i bivši saborski zastupnik govori o Plenkovićevom potezu, Tomaševiću, institucijama, Ustavu i političkom poretku. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:Je li Plenković ovim potezom dodatno radikalizirao svoju politiku?Što znači činjenica da je Vlada preuzela organizaciju dočeka mimo odluke Grada Zagreba?Zašto premijer nije osobno došao na Trg?Što Marko Vučetić podrazumijeva pod državnim terorizmom?Kakvu političku ulogu u ovoj situaciji dobiva Tomislav Tomašević?

Doček rukometaša zbog Marka Perkovića Thompsona pretvorio se u nezapamćen sukob Vlade i Grada Zagreba. Suprotno odluci gradskih tijela, Plenkovićeva administracija odlučila je održati doček na kojem će pjevati Thompson i tako otvorio vrata novoj rundi kulturnog rata. U izvandrednoj epizodi Prvog glasa o Tomaševiću, Plenkoviću, Thompsonu, NDH i kulturnom ratu govori Telegramov novinar, kolumnist i urednik Jasmin Klarić.ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:Je li Vladina odluka o preuzimanju dočeka otvoreni udar na Grad Zagreb?Ulazi li Andrej Plenković svjesno u novu fazu kulturnog rata?Je li Thompson samo povod, a pravi cilj mobilizacija desnice?Tko snosi odgovornost ako nasilje eskalira s riječi na ulicu?Gura li HDZ u mainstream ono što je nekad bilo rubno i ekstremno?

Primirje koje traje dva dana, pregovori bez rezultata i rat koji traje već četiri godine. U Telegramovu podcastu Prvi glas gostuje Davor Boban, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti koji govori o stvarnoj snazi Rusije, Putinovim ciljevima i iluziji da su aktualni pregovori korak prema miru.ISPUNIUTE ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP235:Je li Putinovo kratko primirje stvarni ustupak ili diplomatska predstava?Ima li Rusija realne šanse ostvariti ciljeve s kojima je krenula u rat?Je li Rusija danas jača ili slabija nego prije deset godina?Kakvu ulogu u svemu ima Donald Trump i američka politika?Što Rusiju čeka nakon rata - i tko dolazi poslije Putina?

Još jedna ministarska promjena, četvrti resor za Tomislava Ćorića, zajednička odbijenica Donaldu Trumpu od Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića - posljednji dani su nabijeni politikom. Za Prvi glas smo o svemu tome razgovarali s iskusnim političkim reporterom N1 televizije, Hrvojem Krešićem. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP234:Koji je motiv Andreja Plenkovića da u Vladu vraća nekad ekstremno nepopularnog Tomislava Ćorića?Sam premijer je najavio da Vlada uspostavlja praksu vraćanja starih ministara. Tko bi mogao biti sljedeći?Koliko je premijer doista zaslužan za lansiranje Borisa Vujčića u Europsku centralnu, a Marka Primorca u Europsku investicijsku banku?Kako to da su se o nečemu ipak konzultirali i uspjeli dogovoriti Plenković i Milanović?Zbog čega je premijer toliko osjetljiv na pitanja oko izbora u Ustavnom i Vrhovnom sud

U današnjoj epizodi Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić govori o pozadini Ćorićeva povratka u Vladu i političkoj računici koja stoji iza Plenkovićeve odluke.ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP233:Zašto Plenković vraća ministra kojeg su građani smatrali uvjerljivo najgorim?Postoji li Ćorićeva odgovornost za visoku inflaciju?Tko je kriv za inflaciju, Vlada ili HNB?Je li Plenkoviću važnija lojalnost od političkog rejtinga?Može li Ćorić biti dobar ministar financija?

U novoj epizodi Prvog glasa gost je Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Nove TV iz Washingtona, koji iz prve ruke objašnjava zašto ovaj put spin Bijele kuće oko ubojstva ICE-a nije prošao i zašto se Trump povlači nakon snimki, ali i anketa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP232:Zašto Trump mijenja ton nakon brutalnih akcija ICE-a?Koliko je imigracijska politika postala politički uteg?Postoji li otpor unutar Republikanske stranke ili je riječ o strahu?Kako se institucije koriste za normalizaciju sile?Zašto je “stvaranje kaosa pa glumljenje smirivanja” postao Trumpov obrazac?

Brutalna likvidacija američkog državljanina pred kamerama u Minneapolisu otvorila je, snažnije nego ikad dosad, pitanje klizi li Amerika pod Donaldom Trumpom u fašizam. Telegramov Đivo Đurović za Prvi glas govori o ubojstvu Alexa Prettija, ulozi i povijesti ICE-a i migracija te tezi da Trump gradi fašizam 21. stoljeća.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP230:Je li ubojstvo Alexa Pretija izolirani incident ili dio obrasca?Je li Amerika potonula u fašizam?Je li ICE prerastao u paravojsku?Postoje li još institucije koje mogu zaustaviti eskalaciju?Zašto je teror prvo usmjeren na migrante, a zatim na sve ostale?

Donald Trump u Davosu govorio je o Grenlandu, pomalo reterirajući kazao je kako neće koristiti silu. Sve su jasniji obrisi novog svjetskog poretka koji se stvara pred našim očima. Redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti Telegramov kolumnist Tvrtko Jakovina za Prvi glas govori o svim postulatima tog novog poretka.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP230:Je li Trump svojim istupom u Davosu o Grenlandu reterirao=?Je li liberalni poredak nakon 1945. bio samo povijesna anomalija?Jesu li velike sile uvijek mogle raditi što hoće?Je li Europa ikad stvarno bila sigurna ili se samo uljuljkala u američku zaštitu?Postoji li mjesto za srednje sile i male zemlje u svijetu Amerike, Kine i Rusije?

Trebala je to biti priča o velikom uspjehu Europske unije, koja je s Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja Južne Amerike, sklopila najveći svjetski trgovinski sporazum. No, Europski parlament je rekao “ne može” i cijelu stvar poslao na odlučivanje na Sud EU. O svemu tome i ulozi Hrvatske u cijeloj priči za Prvi glas je govorila naša novinarka Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP229:Što je sporno u sporazumu s Mercosurom?Može li on doista uništiti europsku poljoprivredu i narušiti sigurnost građana?Proizvodi li se doista u, recimo, Urugvaju - baranjski kulen?Čiji interes brane hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?Je li EP ovom odlukom pokazao da postaje značajniji faktor u EU politici?Je li Vlada uopće napravila analizu efekata sporazuma na Hrvatsku?

“Ako je EMFA bila prilika, tu priliku smo propustili”, rečenica je koja na prvu ne mora zvučati pretjerano dramatično. No, EMFA je kratica za Europski akt o slobodi medija, a prvo lice množine iz rečenice se odnosi na Hrvatsku. O Europskoma aktu o slobodi medija, stanju medijskog krajolika kod nas i šire, za Prvi glas govori Iva Nenadić, docentica za medije i odnose s javnošću na Sveučilištu u Dubrovniku. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP228:Što točno pokušava regulirati Europski akt o slobodi medija?Zbog čega tradicionalni mediji gube publiku i zašto je to loša vijest za demokraciju?Koji su problemi s hrvatskom provedbom ovog akta?Što pokazuje nezainteresiranost javnih medija u Hrvatskoj za rasprave o EMFA-i?Koliko su utemeljene optužbe da je EMFA pokušaj - cenzure?

Zašto Thompson ne prolazi u Europi - i zašto to ovog puta nema veze s pjesmom, nego s njim samim? Povjesničar Hrvoje Klasić govori za Prvi glas o Thompsonu, ustaštvu i pjesmi Ako ne znaš što je bilo zabranjenoj na rukometnom prvenstvu u Švedskoj.Zašto je Thompsonova pjesma maknuta s rukometnog prvenstva u Švedskoj?Je li zabranjena pjesma ili izvođač?Kako Europa gleda na “Za dom spremni” i ustaško nasljeđe?Zašto se dio hrvatske politike danas natječe u desničarenju?Kako mlađe generacije doživljavaju Thompsona i ratne simbole?

Kad vjera počne zvučati kao ratni plan, a politički angažman kao borba za resurse, onda više ne govorimo o duhovnosti nego o moći. Dalibor Milas, doktor pastoralne teologije i socijalne etike za Prvi glas govori o planu katoličkih fundamentalista - Željke Markić, Vice Batarela, molitelja i ostalih koji su se ovih dana okupili u Zagrebu i najavili da katolicima treba nova "beskompromisna politika".Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP225:Postoji li politika bez kompromisa?Je li tzv. beskompromisna politika katolika moralni okvir ili politički program?Gdje je granica između vjere u javnom prostoru i vjerskog fundamentalizma?Tko danas u Hrvatskoj govori u ime katolika – glasna manjina ili tiha većina?Imaju li konzervativni katolički pokreti stvarne političke ambicije?Zašto se, kako kaže Milas, “na kraju sve svodi na novac”?Jezik opsade

U današnjoj epizodi Prvog glasa sa Telegramovim Đivom Đurovićem donosimo pet najintrigantnijih ljudi iz sjene koji žele odlučivati o budućnosti Ukrajine - od Trumpove privatne diplomacije, preko ruskog novca i američkih tajnih službi do Vatikana i europskih slabih točaka.Pitanja na koja tražimo odgovore u EP224:Tko je Steve Witkoff i zašto Trump vodi paralelnu diplomaciju?Je li mir u Ukrajini zapravo paravan za veliki biznis?Kako Kremlj koristi ljude poput Kirila Dmitrijeva?Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe postao važan igrač?Koliko Orbán stvarno može razbijati Europu?Ima li Papa još uvijek političku težinu u svijetu sile?

Hrvatskim školama već godinama hara epidemija opravdanih izostanaka. Učenici propuštaju daleko više nastavnih sati nego prije desetak godina, a taj rast se poklopio s davanjem mogućnosti roditeljima da opravdaju do tri dana izostanka svog djeteta, bez liječničke potvrde. Resorni ministar Radovan Fuchs je najavljivao da će pokušati novim pravilnikom stati na kraj tom problemu, no sudeći po verziji Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u javnoj raspravi - od toga neće biti ništa. O epidemiji izostanaka, ulozi roditelja, te nedostatku odgovornosti i kapaciteta za osmišljavanje politika u obrazovanju za Prvi glas je govorila naša novinarka Dora Kršul. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:Koji su razmjeri i uzroci epidemije izostanka u osnovnim i srednjim školama?Kako je Fuchs namjeravao smanjiti izostanke?Zbog čega je odustao od tih pokušaja?Gdje je korijen ovog i još mnogih drugih problema u školstvu?Je li prijetnja socijalnom službom u slučaju bojkota nastave - razmjerna?Po čemu smo dosad mogli zapamtiti državnu tajnicu zaduženu za prosvjetu, Zrinku Mužinić Bikić?

Andrej Plenković i Zoran Milanović ponovno su u jeku žestokog sukoba, ali ovaj put ne lete samo uvrede. Šef HDZ-a Vrhovni i Ustavni sud tretira kao žetone u političkoj trgovini koja miriše na otvorenu sabotažu institucija. Jasmin Klarić za Prvi glas objašnjava kontekst.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:Zašto je tvrda kohabitacija 2.0 praktički osuđena na stalni sukob do idućih izbora?Je li Plenkovićevo vezivanje Vrhovnog suda uz izbor Ustavnih sudaca rubno protuustavno ili “samo” bezobrazno?Kako je HDZ normalizirao političko pregovaranje tako da danas izgleda kao pijaca institucija?Što nam afera Agrokor i priča o istražnom povjerenstvu govori o tome kako vlast kontrolira procese?Zašto je kontrola nad Ustavnim sudom “glavni čip” i što slijedi s Bačićevim zakonima i mogućim referendumom?Hoće li Rafali, vojska i vanjska politika postati nova stalna fronta Milanović–Plenković?

Ako Donald Trump silom ili političkom ucjenom preuzme Grenland, NATO prestaje postojati. To nije metafora, nego izravna posljedica napada jedne članice Saveza na drugu. U novoj epizodi Prvog glasa Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova govori o Trumpovoj prijetnji Danskoj, raspadu transatlantskog savezništva i povratku svijeta u logiku sile.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP222:Je li Grenland sigurnosno pitanje ili Trumpova povijesna ambicija?Znači li američko preuzimanje Grenlanda formalni kraj NATO-a?Zašto Europa više ne može računati na SAD?Što znači “Koalicija voljnih” i pričuvni NATO?Gdje je Hrvatska u svijetu koji se raspada?

Masovni prosvjedi u Iranu krenuli zbog loše ekonomske situacije prerasli su u otvoreni bunt protiv teokratskog režima. Vlast je odgovorila represijom, ubijeno je više od 500 ljudi. Gledamo li kraj režima, hoće li Amerika intervenirati i koji je najrealniji scenarij za Iran pitamo Mirka Dautovića, predavača međunarodnih odnosa i povijesti na Sveučilištu Webster u Taškentu u Uzbekistanu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:Je li ovo početak kraja iranskog režima?Zašto je preferencijski tečaj rijala bio okidač masovnih prosvjeda?Koliko je režim spreman ići daleko u represiji?Hoće li Amerika intervenirati?Hoće li se Trump dogovoriti s dijelovima iranskog režima?Ima li Iran ikakve stvarne saveznike u ovom trenutku?

Konačno ste osigurali karte za Svjetsko prvenstvo u nogometu ovog ljeta, a kad ste već online lajkali ste i nečiju objavu u kojoj se dobro sprda namjera Donalda Trumpa da uzme Grenland. Možda odlazak za Vatrenima u SAD ipak nije dobra ideja? O tome i o opasnostima za privatne podatke građana u digitalnom svijetu za Prvi glas je govorio izvršni direktor udruge Politiscope, Duje Prkut.Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP220:Koja su tijela u Hrvatskoj ključna za zaštitu osobnih podataka građana i obavljaju li dobar posao?Što bi sve SAD mogle tražiti od turista koji dolaze na Svjetsko prvenstvo ovog ljeta?Hoće li trebati predati i korisnička imena na društvenim mrežama za traženje seksualnih partnera, poput Tindera ili Grindra?Postoji li mogućnost da se zbog kritike američke politike na društvenim mrežama zabrani ulazak u tu zemlju?Što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu za zaštitu osobnih podataka?

Dok oporba i dio medija danima proizvode sliku Zagreba u kolapsu zbog snijega, prava politička drama odvija se daleko od ralica i tramvajskih tračnica - u institucijama države. U novoj epizodi Prvog Jasmin Klarić, urednik, novinar i kolumnist Telegrama govori o tome kako se snijeg koristi kao dimna zavjesa i zašto je otvorena trgovina sudovima kakvu nudi Plenković puno opasnija od lošeg vremena.Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP219:Je li Zagreb doista bio u kaosu zbog snijega ili je riječ o politički napuhanom narativu?Zašto se snijeg i zagađenje zraka koriste kao oružje protiv gradske vlasti?Što znači Plenkovićeva ponuda: Vrhovni sud u zamjenu za Ustavni sud?Je li riječ o najotvorenijem udaru na demokratske institucije dosad?Što SDP realno može - i smije - napraviti u ovoj situaciji?

Amerika je otela predsjednika druge države - i time otvorila novu, opasnu fazu globalne politike u kojoj sila, a ne pravo, određuje pravila igre. U novoj epizodi Prvog glasa Želimir Brala, bivši veleposlanik u Portugalu i bivši ministar-savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Brazilu govori o američkoj otmici Nicolása Madura, pravim motivima intervencije i posljedicama koje će se godinama osjećati u Latinskoj Americi – i šire.Je li cilj američke intervencije doista bio udar na narko kartele ili isključivo nafta?Zašto je Maduro uklonjen, ali je njegov režim ostao?Je li Venezuela presedan za nove američke intervencije?Tko bi mogao biti sljedeći – Kolumbija, Meksiko, Grenland?Kako će reagirati Brazil i ostatak Latinske Amerike?Što ovakva situacija u Južnoj Americi znači za Kinu?

Amerika je u dva i pol sata srušila režim u Venezueli. Nicolas Maduro je otet, Venezuela ostala bez predsjednika, a Donald Trump poručio da SAD “privremeno upravlja državom”. Brza pobjeda, ali opasna igra čije se posljedice tek otvaraju. Što slijedi, što će biti ako Trump nastavi po ovom modelu pa recimo prisvoji Grenland? Za Prvi glas o stvarnim motivima Washingtona i Trumpovoj vanjskoj politici govori Đivo Đurović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP218:Je li odlazak Madura dobra vijest za Venezuelu?Tko stvarno preuzima vlast nakon njegove otmice?Je li “Maduro out, Chevron in” dobar opis cijele operacije?Što znači ovaj presedan međunarodnog prava?Hoće li Trump nastaviti djelovati po ovom modelu?Što bi značilo da Amerika zauzme Grenland?Gura li Trump svijet prema novoj, opasnoj podjeli zona utjecaja?

Američka vojka u par sati je zarobila predsjednika Venezuele Nicolasa Madura i odvela ga u pritvor u New Yorku gdje će mu i suditi. U novoj epizodi Prvog glasa bivši veleposlanik Božo Kovačević analizira posljedice ove američke vojno-obavještajne operacije za svijet i poruku koju je Donald Trump time poslao svijetu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP216:Je li Venezuela srušena zbog droge ili zbog nafte i zašto je odgovor priličn očit?Što znači Trumpova najava da će Amerika upravljati Venezuelom?Što ova operacija znači za Peking i Moskvu?Je li ovo dokaz da više ne živimo u liberalnom međunarodnom poruku?Što novi svjetski poredak znači za male države?

U 2026. čeka nas globalno jedna od najnestabilnijih godina u posljednjem desetljeću. U ovoj epizodi Prvog glasa Telegramov kolumnist Đivo Đurović analizira važne izbore koji nas čekaju u 2026. - u Mađarskoj, Srbiji, Izraelu i Americi.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:Hoće li Viktor Orban izgubiti vlast i što to znači za Mađarsku, regiju i Europu?Ima li Srbija kapacitet za stvarnu političku promjenu i život bez Aleksandra Vučića?Vodi li Benjamin Netanyahu bitku za politički poraz ili osobni opstanakMogu li američki midtermsi ozbiljno ograničiti Donalda Trumpa?

U novoj epizodi Prvog glasa razgovara povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina govori o tome kako pjevač Marko Perković Thompson već godinama uspijeva nametnuti teme cijeloj zemlji - i tko od zapravo profitira od najnovijeg Thompsonovog napada na Tomaševića.Je li Thompson krenuo u obračun s Tomaševićem iz interesa ili po nečijem nalogu?Zašto koncert postaje politički događaj godine?Tko stvarno profitira od radikalne desničarske retorike?Je li Zagreb samo povod, a Hrvatska stvarna meta?Gdje je granica između demokracije i totalitarne logike većine?

U novoj epizodi Prvog glasa razgovaramo s bivšim ministrom gospodarstva i Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem o svjetskoj ekonomiji u 2025. godini. Zašto carine Donald Trumpa nisu polučile katastrofalne rezultate što su mnogi predviđali i živi li svjetsko gospodarstvo na AI balonu?Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP213:Jesu li Trumpove carine bile ekonomska realnost ili čista predstava?Postoji li AI balon i koliko je pucanje blizu?Zašto američki rast danas u najvećoj mjeri ovisi o umjetnoj inteligenciji?Hoće li AI pojesti više poslova nego što će ih stvoriti?Što čeka Europu, a što svijet ako regulacije nema?

Živimo li u Hrvatskoj danas bolje nego ikad? Bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goran Fižulić secira rast, EU novac i stvarni standard građana.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiranSpotify, YouTube, Apple Podcasts, Ostale platformePitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP212:Tko u Hrvatskoj danas stvarno živi bolje, a tko ne?Je li inflacija pojela sav rast plaća i mirovina?Na čemu se temeljio gospodarski rast posljednjih godina?Je li EU novac potrošen pametno ili kratkovidno?Zašto Hrvatska zapinje u “zamci srednjeg dohotka”

Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:Jesu li Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?

Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?Kako je Giorgia Meloni postala mainstream Europe?Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?Je li Ursula von der Leyen liderica ili samo najjači birokrat?

U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala?

Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a Davor Matijević podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?Kako se gradonačelnik Tomislav Šuta osramotio na tom slučaju?

Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić. Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?Prije li Srbiji nestašica energenata?Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade

Kad Aleksandar Vučić hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”?

Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar Merz povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s Đanom Lušom, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?Trguju li velike sile Ukrajinom?Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku?

Bačićevi zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi, a struka – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?Što su za arhitekte najsporniji elementi?Može li se spriječiti priuštivo stanovanje koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?

Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru Dario Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu reakciju glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijomKako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?

Što Trump zapravo želi postići time što bi Putinu prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje?

Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s Jurajem Bilićem iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate.

Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama Dora Kršul krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?

Andrej Plenković je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s Jasminom Klarićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a?

Putin je shvatio što Trumpova Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim Đivom Đurovićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD?

Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila Sanja Despot, glavna urednica Faktografa, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?Slušajte Prvi glas i pišite nam na [email protected]

Novinarka Mila Moralić smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako je HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?

Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije Nikola Kapraljević otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod Trumpa?

Plenković je smjenama u državnim tvrtkama poslao prilično jasnu i oštru poruku HDZ-ovoj unutarstranačkoj opoziciji dosad. Što se krije u pozadini, kome Plenković točno šalje poruku i kako će na HDZ utjecati uhićenje Andrija Mikulića. Gost Prvog glasa je novinar, kolumnist i urednik Telegrama Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP194:Što znači činjenica da je Andrija Mikulić smijenjen doslovno par sati prije uhićenja?Je li moguće da Plenković nije znao da će Mikulić biti uhićen, kao što tvrdi?Zašto je Plenković baš taj dan počistio uprave Pošte, ACI-ja, HŽ-a i drugih firmi?Tko je meta poruke: Butković, Jandroković, Bačić ili svi zajedno?Koliko su se zapravo zaoštrili odnosi unutar HDZ-a?Može li se u HDZ-u dogoditi scenarij “anything but Plenković”?

Novi EU proračun donosi najveću promjenu sustava fondova u posljednjem desetljeću - milijarde se dijele po potpuno novom modelu, a pokušali smo otkriti što to znači za Hrvatsku i njezine projekte. U ovoj epizodi Prvog glasa gostuje Ana Fresl, konzultantica za EU fondove i dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP193:Zašto je dosad iz prošlog razdoblja potrošeno tek 8,4% sredstava i je li to problem?Koliko novca Hrvatska dobiva u novom proračunu i zašto se sustav dijeljenja mijenja?Što znači pravilo fleksibilnosti i zašto će 25% sredstava biti “pod ključem”?Kako će izgledati jedan veliki centralni fond umjesto desetaka manjih?Hoće li Hrvatska moći konkurirati velikim zemljama u Fondu za konkurentnost?Što čeka male, a što velike zemlje članice u novim pravilima?

Ove nedjelje u 12 sati se u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, održati prosvjed Ujedinjeni protiv fašizma. O motivima, namjerama, očekivanjima i planovima za Prvi glas govori Ivona Grgurinović, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP192:Kakva su očekivanja od prosvjednog marša?Postoje li planovi za daljnje aktivnosti ili je ovo jednokratni prosvjed?Tko stoji iza organizacije i kako se prosvjed financira?Je li ih podržala neka politička stranka?Očekuju li provokacije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.