Prvi glas

Živimo li u Hrvatskoj danas bolje nego ikad? Bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goran Fižulić secira rast, EU novac i stvarni standard građana.Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiranSpotify, YouTube, Apple Podcasts, Ostale platformePitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP212:Tko u Hrvatskoj danas stvarno živi bolje, a tko ne?Je li inflacija pojela sav rast plaća i mirovina?Na čemu se temeljio gospodarski rast posljednjih godina?Je li EU novac potrošen pametno ili kratkovidno?Zašto Hrvatska zapinje u “zamci srednjeg dohotka”

Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:Jesu li Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?

Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?Kako je Giorgia Meloni postala mainstream Europe?Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?Je li Ursula von der Leyen liderica ili samo najjači birokrat?

U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala?

Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a Davor Matijević podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?Kako se gradonačelnik Tomislav Šuta osramotio na tom slučaju?

Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić. Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?Prije li Srbiji nestašica energenata?Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade

Kad Aleksandar Vučić hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”?

Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar Merz povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s Đanom Lušom, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?Trguju li velike sile Ukrajinom?Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku?

Bačićevi zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi, a struka – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?Što su za arhitekte najsporniji elementi?Može li se spriječiti priuštivo stanovanje koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?

Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru Dario Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu reakciju glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijomKako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?

Što Trump zapravo želi postići time što bi Putinu prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje?

Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s Jurajem Bilićem iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate.

Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama Dora Kršul krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?

Andrej Plenković je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s Jasminom Klarićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a?

Putin je shvatio što Trumpova Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim Đivom Đurovićem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD?

Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila Sanja Despot, glavna urednica Faktografa, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?Slušajte Prvi glas i pišite nam na [email protected]

Novinarka Mila Moralić smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako je HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?

Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije Nikola Kapraljević otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod Trumpa?

Plenković je smjenama u državnim tvrtkama poslao prilično jasnu i oštru poruku HDZ-ovoj unutarstranačkoj opoziciji dosad. Što se krije u pozadini, kome Plenković točno šalje poruku i kako će na HDZ utjecati uhićenje Andrija Mikulića. Gost Prvog glasa je novinar, kolumnist i urednik Telegrama Jasmin Klarić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP194:Što znači činjenica da je Andrija Mikulić smijenjen doslovno par sati prije uhićenja?Je li moguće da Plenković nije znao da će Mikulić biti uhićen, kao što tvrdi?Zašto je Plenković baš taj dan počistio uprave Pošte, ACI-ja, HŽ-a i drugih firmi?Tko je meta poruke: Butković, Jandroković, Bačić ili svi zajedno?Koliko su se zapravo zaoštrili odnosi unutar HDZ-a?Može li se u HDZ-u dogoditi scenarij “anything but Plenković”?

Novi EU proračun donosi najveću promjenu sustava fondova u posljednjem desetljeću - milijarde se dijele po potpuno novom modelu, a pokušali smo otkriti što to znači za Hrvatsku i njezine projekte. U ovoj epizodi Prvog glasa gostuje Ana Fresl, konzultantica za EU fondove i dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove EU pri HUP-u.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP193:Zašto je dosad iz prošlog razdoblja potrošeno tek 8,4% sredstava i je li to problem?Koliko novca Hrvatska dobiva u novom proračunu i zašto se sustav dijeljenja mijenja?Što znači pravilo fleksibilnosti i zašto će 25% sredstava biti “pod ključem”?Kako će izgledati jedan veliki centralni fond umjesto desetaka manjih?Hoće li Hrvatska moći konkurirati velikim zemljama u Fondu za konkurentnost?Što čeka male, a što velike zemlje članice u novim pravilima?

Ove nedjelje u 12 sati se u četiri hrvatska grada, Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, održati prosvjed Ujedinjeni protiv fašizma. O motivima, namjerama, očekivanjima i planovima za Prvi glas govori Ivona Grgurinović, docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP192:Kakva su očekivanja od prosvjednog marša?Postoje li planovi za daljnje aktivnosti ili je ovo jednokratni prosvjed?Tko stoji iza organizacije i kako se prosvjed financira?Je li ih podržala neka politička stranka?Očekuju li provokacije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"Simbolika požara koji je poharao Vjesnikov neboder je upravo to - kao društvo zapustili smo prostor, ne samo fizičke zgrade nego prostor općenito, a zapustili smo i ljude", dijagnosticira stanje hrvatskog društva Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. "Kada kombiniraš zapušten prostor i zapuštene ljude, katastrofe koje se događaju nisu slučajni." Jokić upozorava i na alarmantne podatke o mladima i digitalnim tehnologijama. Djecu nam odgajaju algoritmi, digitalna pismenost im je manjkava, sami mladi prepoznaju digitalnu ovisnost kao generacijski problem, no politika, tvrdi, ne želi po tom pitanju poduzeti ništa.

Trumpov “mirovni plan” za Ukrajinu možda izgleda kao diplomatski dokument, ali naš gost, kolumnist Telegrama Đivo Đurović, objašnjava da je riječ o sofisticiranoj zamci koju je Kremlj dizajnirao upravo za - Trumpove slabe točke.Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP190:Kako Putin manipulira Trumpovim slabostima i privatnim interesima?Što se stvarno krije iza plana u 28 točaka – i zašto ga Ukrajina nikako ne može prihvatiti?Jesu li pregovori u Ženevi obrat ili samo igrokaz za Trumpa?Zašto Putin ne bi potpisao nikakvu verziju sporazuma?Kako ovaj plan otvara Pandorinu kutiju za Europu, Balkan i svaku buduću granicu?Što zapravo znači 300 milijardi zamrznutog ruskog novca - i zašto je to možda Trumpova glavna motivacija?

Bačićevi zakon kako se već kolokvijalno naziva set akata među kojima je najsporniji prijedlog Zakona o prostornom uređenju izazvali su snažne reakcije arhitektonske struke. Hrvatski arhitekti u važnom pismu upozoravaju da predloženi zakonski paket uništava prostorne planove i otvara vrata divljoj gradnji, a u Prvom glasu Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata ističe ključne probleme.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP189:Tko bi po zakonskom prijedlogu donosio ključne odluke o planiranju prostora?Zašto država isključuje lokalnu zajednicu iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru?Što za građane znači mogućnost da se površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu graditi neposredno temeljem Zakona, čak i kada je to protivno prostornom planu?Može li omogućavanje gradnje solarne elektrane rezultirati situacijom da se uz vašu kuću, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana bez da budete upoznati s tim kroz prostorni plan te da pritom budete i izvlašteni s vlastitog zemljišta?Kome je u interesu da odluku o smještaju primjerice sunčane elektrane donosi investitor, jednostrano temeljem Zakona, bez mogućnosti sudjelovanja javnosti?Hoće li ukidanje svih važećih prostornih planova, kao i onih koji su trenutno u izradi, u roku od 5 godina izazvati pravni vakuum i prostorni kaos?Zašto se baca više od 17 milijuna eura javnih sredstava ukidanjem planova „nove generacije"?Je li realno u roku od 5 godina ponovno donijeti više od 3.500 prostornih planova u Republici Hrvatskoj?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Motiv je novac”, kaže novinar Telegrama Denis Mahmutović koji je otkrio megaskandal u kojem je zgrada Vjesnika osigurana kao stambena, a ne kao poslovna nekretnina. „Razlika u premiji osiguranja između poslovne i stambene zgrade višestruka je, a potencijalni gubitak za državu mjeri se desecima milijuna eura”, objašnjava Mahmutović koji je na priči o neobičnom osiguranju počeo raditi samo par sati nakon što je vatra devastirala zgradu Vjesnika.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP188:Zašto je Vjesnik, iako je poslovna zgrada, osiguran kao stambena?Koliko je niža premija za stambene zgrade u odnosu na poslovne?Kolika će šteta biti isplaćena?Je li Vjesnik procijenjen kao visokorizična zgrada?Tko je ugovorio policu prije više od dva mjeseca?Koliki je potencijalni gubitak za državu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Nera Valentić i Hrvoje Krešić s N1 televizije ovog su se tjedna vratili sa Zapadne obale. Ovaj dio pod kontrolom palestinske samouprave, za razliku od Gaze, nije zahvaćen destrukcijom i sukobima koji su izbili nakon Hamasovog terorističkog upada u Izrael 2023. godine. O mučnoj atmosferi, nabijenoj napetošću, strahom, diskriminacijom i potmulim nasiljem Krešić i Valentić pričaju u Prvom glasu.Reporteri N1 nakon povratka sa Zapadne obale: Podijeljenost, neizvjesnost i - aparthejdPitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP187:Kako se najjasnije vide podjele na Zapadnoj obali?Radi li se, zapravo, o svojversnom aparthejdu?Koliko se stanje danas razlikuje od onog prije 15-ak godina?Na koji su način izraleski doseljenici privilegirani u odnosu na Palestince?Kako izgleda raditi novinarski posao u takvim uvjetima?Što očekivati od daljnjeg razvoja situacije i koja je budućnost tog teritorija?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Što se u trenucima kada je objavljena najtužnija vijest u modernoj hrvatskoj povijesti - pao je Vukovar - događalo u iza zatvorenih vrata Tuđmanova ureda za Prvi glas otkriva tadašnja Tuđmanova savjetnica za odnose s medijima Vesna Škare Ožbolt. Razgovaramo i o tzv. Manolićevoj komisiji koja je teško optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića i okrivila ih za pad Vukovara.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP186:Kako je predsjednik Franjo Tuđman dočekao vijest o padu Vukovara?Tko je prvi objavio pad grada?Zašto je Manolićeva komisija za pad Vukovara optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Dedakovića i Borkovića?Jesu li priče o izdaji Vukovara dio specijalnog rata obavještajnih službi?Je li Paraga ozbiljno planirao državni udar nakon pada Vukovara?Kako je spriječen pokušaj atentata na Tuđmana?

U današnjoj epizodi donosimo intimnu ispovijest vukovarskog branitelja Stipe Mlinarića Ćipe, pripadnika Turbo voda, interventne jedinice koja je u Vukovaru uništavala tenkove, držala Trpinjsku cestu i spašavala hrvatske i srpske civile u posljednjim satima prije pada Vukovara 18. studenog 1991.Pitanja na koja odgovaramo u EP185:Kako je zapravo izgledala borba Turbo voda na Trpinskoj cesti?Kako je izgledalo spašavanje civila u kućama i podrumima uoči pada Vukovara?Kako je poginuo Blago Zadro i kako su izvlačili tijelo?Zašto je upravo prijateljstvo i zajedništvo branitelja Vukovara bilo ključno za 3 mjeseca obrane grada?Zašto su civili spašeni u posljednjim satima borbe bili najveća pobjeda Turbo voda?Pred sam pad grada, Turbo vod prelazi u svoju posljednju misiju - spašavanje civila po kućama i podrumima, za koju Stipo Mlinarić kaže da je bila najvažnija. “Ušli smo u svaki podrum, i srpski i hrvatski. Rekli smo ljudima: mi smo zadnji hrvatski vojnici, iza nas dolaze četnici.” Mnogi srpske nacionalnosti su odlučili ostati, a neki su pošli s njima. “To je bila naša najveća akcija. Grad se može obnoviti, ali ljudski život ne može.” Tada su, kaže nam naš sugovornik, napravili nešto važnije od svih uništenih tenkova.

Rat koji je prema ruskim procjenama trebao trajati 48 sati ili maksimalno nekoliko tjedana 10. lipnja 2026. postat će duži od Prvog svjetskog rata. “Putin nema apsolutno nikakav plan kako ga završiti, osim da se nastavi beskonačno”, kaže gost današnje epizode Prvog glasa Đivo Đurović koji odgovara na pitanje što Putin uopće može, a što više nikako ne može postići u Ukrajini.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP184:Ima li Putin stvarnu strategiju za završetak rata ili mu odgovara da traje vječno?Zašto osvajanje Pokrovska - ili bilo kojeg grada - ne mijenja ništa bitno?Što su realne vojne i političke mogućnosti Rusije u sljedećih godinu-dvije?Može li Trump ponoviti “veliki zaokret” i pomoći Putinu?Koliko je Zapad spreman financirati Ukrajinu i može li Putin čekati bankrot Kijeva?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Samo dan-dva nakon što je vlast krivnju za desničarske ulične inicidente i prijetnje s “histerične ljevice” krenula prebacivati i na medije, u centru Zagreba fizički je napadnuta ekipa N1 televizije. O poziciji novinara u današnjoj Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, Hrvojem Zovkom.Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP183:Je li napad na novinare u ovakvoj društvenoj atmosferi bio očekivan?Kako vladajuća politika huška na medije?Koliko je HND zabilježio napada na novinare u ovoj godini?Što ako se napadi nastave?Primjenjuje li se zloglasni Lex AP, zašto ne i zbog čega je ipak ispunio svoju svrhu?Zbog čega se u Hrvatskoj stvara atmosfera kao da su tenkovi JNA opet pred hrvatskim gradovima?Zašto je priča o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu najveća uvreda za Domovinski rat?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti Janafa, INA-u smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogli bi kupiti Čermak ili Petrol, a ministar Šušnjar ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak Davor Štern. U Prvom glasu analizira Trumpov poklon Orbanu, spor oko JANAF-a i nove nedoumice hrvatske energetike. Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP182:Zašto je Trump popustio Orbanu i dopustio izuzeće od ruskih sanckija?Što je Orban obećao zauzvrat?Što je srž mađarskih primjedbi na kapacitete i poslovnu politiku JANAF-a?Tko bi mogao biti kupac Lukoilovih pumpi u Hrvatskoj?Koliko su realne najave da će Vlada preko JANAF-a ući u naftni sektor kupujući naftno polje u Kazahstanu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Bila je sjajna“, rekao je Andrej Plenković dan nakon njezina uhićenja. Šest godina kasnije, Gabrijela Žalac završila je u zatvoru . a s njom i priča o tome koliko duboko je hrvatsko pravosuđe spremno šutjeti. U današnjoj epizodi razgovaramo s Andrejem Dimitrijevićem, novinarom Faktografa, i Dragom Hedlom iz Telegrama - dvojcem koji je otkrio afere Softver i Rođendan pišući za Telegram te su time srušili nekad moćnu ministricu koja se ovog tjedna javila na odsluženje zatvorske kazne u Remetinec.Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP181:Kako je Telegram otkrio da je softver vrijedan 2,9 milijuna prodan za 16 milijuna kuna?Zašto je USKOK šutio iako je imao dokaze još 2019.?Kako je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) preuzeo slučaj koji Hrvatska nije htjela dirati?Što je Dimitrijević napisao u dopisu OLAF-u o Žalac?Zašto je Plenković do samog kraja branio ministricu Žalac?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Od Thompsona do zakona ulice - razgovarali smo s Ivanom Roškom, sociologom i povjesničarom, koji tvrdi da je Plenkovićev HDZ razbio Tuđmanovu politiku pomirbe i time otvorio prostor ekstremnoj desnici. Pitali smo ga tko vuče konce, zašto država šuti i može li se uopće zaustaviti ovaj novi kulturni rat.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP180:Kako smo od koncerata sa „Za dom spremni“ došli do maskiranih napada na kulturne događaje?Zašto HDZ više ne kontrolira vlastitu desnicu?Ima li kraja kulturnom ratu?Je li HDZ ubio Tuđmanovu ideju pomirdbe ustaša i partizana?Što slijedi u hrvatskom društvu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Premijer Andrej Plenković nalazi se u jednoj od najnezavidnijih pozicija od preuzimanja HDZ-a dosad i mora igrati između unutarstranačke opozicije i koalicijskih partnera, kaže novinarka i urednica Nataša Božić Šarić koja u prvom glasu govori krizi u HDZ-u, prvom prosvjedu branitelja protiv vladajuće stranke i 'zakonu ulice' koji trese Hrvatsku.Pitanja koja postavljamo u EP 179:Zašto se premijer nije postavio čvršće i zašto je relativizirao incidente u Splitu i Zagrebu?Što se može iščitati iz poruka sa splitske Rive?Je li više HDZ promijenio Plenkovića, nego što je on uspio, kako je dolaskom na vlast najavio, promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku?Ima li snage Plenković vratiti HDZ u centar?Tko se u vladajućoj stranci najžešće priprema za post-Plenkovićevo razdoblje?Kako treba protumačiti poteze i ponašanja Gordana Jandrovića i Ivana Anušića?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Upad više desetaka maskiranih huligana na folklornu priredbu djece i umirovljenika koje se trebala održati u sklopu Dana srpske kulture i dalje je glavna tema u zemlji. O neobičnoj poziciji lokalne politike, licemjerju nacionalne, hrabrosti, sportu i Marku Žaji, za Prvi glas je govorio Denis Mahmutović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP178:Kako je splitska desnica došla od zgražanja tobože prljavom kampanjom za lokalne izbore do opravdavanja ovog napada?Na kome je politička odgovornost i jesu li poduzete mjere dovoljne?Bi li napadači došli spriječiti koncert koji osiguravaju zaštitari Marka Žaje?Ima li problema s koncertima turbo-folkera u Splitu u "mjesecu obilježavanja žrtve Vukovara"?Gdje je, zaboga, nestao Tomislav Šuta?Treba li premijer održati tiskovnu konferenciju o tome što će biti s hrvatskim sportom nakon Žajine smjene?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Bruxelles mijenja pravila igre: Europska unija planira proračun od 2028. do 2034., a Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura s nešto drugačijim pravilima i većom ulogom nacionalnih vlada. Osniva se i novi fond koji je posvađao velike zemlje poput Njemačke s jedne strane i male među kojima je i Hrvatska s druge strane. Irena Frlan Gašparović objašnjava što to znači za Zagreb, poljoprivredu i tko će zapravo odlučivati kako se troši europski novac.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP177:Koliko novca Hrvatskoj donosi novi EU proračun i za što će se trošiti?Zašto se mijenja struktura fondova i tko dobiva više moći?Što gube gradovi poput Zagreba u novom modelu?Hoće li biti manje novca za poljoprivredu i tko pokriva razliku?Tko dobiva, a tko gubi u novom fondu za konkurentnost?Hoće li u Europskom parlamentu proći prijedlog Komisije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U Splitu su se djevojčice u narodnim nošnjama sklanjale pred ruljom koja je urlala “Za dom spremni”. Upad huligana spriječio je održavanje folklorne skupine iz Novog Sada čiji je jedini krimen bio taj što su Srbi. Više nismo u fazi revizionizma - fašizam se slobodno valja ulicama Plenkovićeve Hrvatske. Za Prvi glas govori povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP176:Kako se dogodilo da pedesetak maskiranih huligana zabrani kulturnu manifestaciju u Splitu?Zašto je ovo fašizam u najizvornijem oblikuKoliku odgovornost snosi Plenković za šutnju i relativizaciju?Kakva je odgovornost Katoličke crkve za revizionizam u društvu?Može li se društvo još oduprijeti otvorenom fašizmu?I gdje sve to zapravo vodi?Može li Plenković ovo zaustaviti? I želi li uopće?

U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić o novom sukobu predsjednika i premijera - o tome zašto Zoran Milanović kaže da je “očajna ljubavnica koja pristaje na sve”, kako Andrej Plenković već pet godina blokira imenovanja veleposlanika i zašto Hrvatska sve više izgleda kao - država pod v.d. upravom.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP175:Zašto su odnosi Milanovića i Plenkovića ponovno eksplodirali?Zašto Plenković godinama blokira imenovanje veleposlanikaKako je moguće da Vlada dio kandidata odbija jer su dio sustava Ministarstva vanjskih poslova, a dio jer su izvan sustava?Što znači “v.d. Hrvatska” i koliko je ta praksa opasna za državu?Ima li Ustavni sud ikakav alat da reagira u ovom sukobu?Hoće li Milanović nastaviti šutnju ili pojačati napade na Vladu*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu gdje se na obljetnicu pada nadstrešnice okupilo više od 100.000 ljudi, Aleksandar Vučić je ušao u svojih najkaotičnijih 48 sati otkad je na vlasti - histerija, kontradikcije, lažne isprike i nervozni potezi pokazuju da je režim pred pucanjem, a Ana Lalić Hegediš, predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže za Prvi glas kako Vučičeva “kriminalna kamarila” samo čeka da prođe EXPO i uzme posljednju proviziju prije bijega.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP174:Je li Srbija već ušla u posljednju fazu Vučićeve vladavine?Je li iznenađujuće da su prosvjedi u Novom Sadu prošli mirno, bez provokacija režima?Što zapravo znači Vučićeva nagla “isprika” i poziv na dijalog?Hoće li studenti u svoju aktivnosti uključiti opoziciju?Zašto je EXPO ključan događaj za Vučića?Hoće li se nakon Vučićevog pada u Srbiji dogoditi lustracija?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Zemlja i dalje vrije na svakom koraku", kaže Dragan Popović, povjesničar, aktivist i direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu uoči godišnjice tragedije u Novom Sadu koja je pokrenula val masovnih prosvjeda. Objašnjava kako je zapravo iznenađujuća pat pozicija sukobljenih strana političke krize koja već godinu dana traje u Srbiji. „Nevjerojatno je da uopće imamo pat poziciju u kojoj je s jedne strane vlast koja ima svu moć u svojim rukama i s druge strane veliki broj građana koje predvode studenti." Popović objašnjava kako je pukao najvažniji Vučićev mit - onaj o stabilnoj Srbiji s njim na čelu Pitanja na koja smo htjeli odgovoriti u EP 173:Kakav se ton i odgovor vlasti očekuje na masovnoj komemoraciji stradalima 1. studenog u Novom Sadu?Neki analitičari stanje nazivaju ravnotežom nemoći – nitko ne vidi epilog političke krize u skorom vremenu. Kako izgleda prolazni rezultat u igri iscrpljivanja studenata i vlasti?Na koji način režim pokušava omekšati studente i akademsku zajednicu, a kako ih zastrašuje?Iako su izbori klasičan rasplet političkih kriza, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izbore za nadolazeću godinu, ali nije rekao točno kada. Spekulira li se o mogućem datumu?Koliko su sankcije Naftnoj industriji Srbije naštetile Aleksandru Vučiću?Kakav je rejting vladajuće Srpske napredne stranke?Prema nekim anketama agencija za istraživanje javnog mnijenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Navodno je lista kandidata spremna – ali je tajna. Zašto su studenti diskretni oko imena kandidata?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Gost Telegramovog podcasta Prvi glas je arhitekt Janko Kralj, jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, koji je u eksplozivnom razgovoru razbio mitove o tržištu nekretnina, prozvao državu zbog loših standarda i subvencija koje povećavaju cijene te ponudio rješenje kroz javno-privatno partnerstvo gradnje stanova za mlade.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP172:Je li prosječna cijena stana u Zagrebu od 3800 eura realna?Tko zapravo diže cijene - građevinari, država ili kupci?Zašto država nema pojma koliko iznosi cijena kvadrata?A zašto ne znaju kako izgleda spavaća soba?Kako izgleda pravi model priuštivog stanovanja?Zašto je pravilnik Ministarstva potpuno promašen?I zašto novi zagrebački GUP nije krivac, nego nužna korekcija?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"Kad pogledate ankete posljednjih mjeseci, one za Plenkovića nisu povoljne.Imamo visoku inflaciju, ljude koji se utapaju u siromaštvu, pa onda desnica smišlja nove neprijatelje poput jugoslavena kako bi se o tome pričalo", odgovarala Ivana Kekin premijeru na optužbe da su oni ti koji se bave ideologijom. "Mi samo poštujemo Ustav", kaže govoreći o zabrani Thompsonovog koncerta u Zagrebu.Pitanja koja smo postavili u EP171:Zašto Zagreb dopušta jedan, a zabranjuje drugi Thompsonov koncert?Vodi li zabrana Thompsonovog koncerta u nove zabrane?Kako su negatori zločina u Jasenovcu dospjeli u Sabor?Zašto je afera Beroš najgora Plenkovićeva afera?Čime ljevica planira osvojiti srca i umove birača?Što donosi zakon o digitalnoj zaštiti djece koji predlaže Možemo?Kako klinci u zagrebačkim školama funkcioniraju bez mobitela?🎉 Telegramov Prvi glas dobitnik je SoMo Borac nagrade za najbolji digitalni proizvod godine. Hvala svima što nas pratite! *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U novoj epizodi Prvog glasa s Telegramovim Jasminom Klarićem analiziramo drugu kontraofenzivu ljevice - nakon promjene ulica nazvanih po ljudima povezanima s ustaškim režimom, sada stiže zabrana Thompsonovog koncerta. A dok se Zagreb bavi koncertima, u Saboru se događa najluđa stvar dosad - Domino i Hrvatski suverenisti organiziraju okrugli stol o Jasenovcu na koji dovode povijesne revizioniste koji negiraju zločine u ustaškom logoru.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:Je li zabrana Thompsonovog koncerta politički dobitak ili pogreška?Koliko daleko planira ići ljevica u “kontraofenzivi” na ideološkom terenu?Što stvarno znači HDZ-ov napad na Zagreb s kritikom "woke ideologije"Zašto je saborski okrugli stol o Jasenovcu najopasniji primjer revizionizma dosad?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Inflacija će se prema kraju godine smirivati, prognozira ekonomski analitičar Velimir Šonje. „Međutim, imamo dva zabrinjavajuća efekta koji se tiču cijene energenata. Prvi, prilagođavanje cijena za kućanstva, bio je iznuđen, ali je neizbježan i neće dramatično utjecati na inflaciju. No, novi rast cijena nafte generiran proširenjem američkih sankcija otvara pitanje kako će se dalje razvijati. Vjerojatno će morati doći do korekcije cijena na crpkama, pa će se moći očekivati pritisak", kaže Šonje koji procjenjuje da će se u Hrvatskoj inflacija smiriti prvenstveno zbog cijena hrane koje će reagirati na stanje na svjetskom tržištu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 169:Što je dovelo do eksplozije središnjeg državnog proračuna?Može li sada, kad su prihodi rasli sporije nego je planirano, Vlada povući ručnu na plaće i što ako to ne napravi?Što obično radi politika kad zagusti u javnim financijama? Što će najprije rezati?Koliko će te plaće u idućim godinama nastaviti rasti?Hoće li se inflacija smirivati prema kraju godine ili to neće biti moguće zbog rasta cijena energenta?Zašto premijer sada nakon četiri i pol godine inflacije vidi krivnju u poslodavcima?Bi li inflacija bila manja da su trgovački lanci u domaćim rukama i da Vlada ima politički utjecaj na njih?Jesu li i milijarde iz EU fondova, koje su sigurno podigle inflaciju, učinile hrvatsko gospodarstvo otpornijim i konkurentnijim ako nam produktivnost pada?Podcast Prvi glas, najslušaniji domaći news podcast, dobitnik je nagrade SoMo Borac za najbolji digitalni proizvod. Hvala vam što nas pratite!*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je desetljeća, u vremenima endemske društvene apatije, uvijek bio na glasu kao iznimka. Kao mjesto na kojem studenti, ali i profesori, uporno i žustro ne pristaju na poziciju nebitnih promatrača vlastite i sudbine cijelog društva. Ta slika se upravo pokušava promijeniti.I to na dosta brutalan način - udarom s pozicije najveće fakultetske moći, s pozicije dekana - u akademske sudbine i živote troje studenata koji su bili među nekoliko desetaka sudionika još jednog (mirnog) prosvjeda protiv komercijalizacije studiranja. Oni su pod suspenzijom do okončanja stegovnog postupka, što znači da ne mogu sudjelovati na predavanjima, polagati ispite, niti braniti diplomske radove. Za Prvi glas govore dvoje suspendiranih studenata, Eva Marija Jurešić i Patrik Peica.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP168:U čemu je suština ovog sukoba studenata s vodstvom fakulteta?Kako je izgledao prosvjed zbog kojeg su suspendirani?Je li se sjednica Fakultetskog vijeća koju su prekinuli kasnije mogla održati?Zbog čega je, od nekoliko desetaka prosvjednika, kažnjeno baš njih troje?Koliko suspenzije utječu na njihove akademske i životne planove?Postoji li otpor među zaposlenima na fakultetu ovakvom postupanju vodstva ustanove?Govore li ovakvi potezi nešto i o širem stanju u društvu?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Kako je Vladimir Putin jedim pozivom prema Bijeloj kući srušio čitav američi plan o slanju Tomahawka i povratku cijelog ukrajinskog teritorija? U Prvom glasu Telegramov Đivo Đurović govori o otkazanom sastanku Trumpa i Putina u Budimpešti, američkoj poziciji prema ratu, Putinovim stvarnim ciljevima i sukobu između jastrebova i poduzetnika u američkog administraciji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP167:Je li Putin ponovno izigrao i ponizio Trumpa?Zašto je Rusija odbila i ponudu SAD-a o zamrzavanju sukoba?Koliko Trump razumije svijet u kojem odlučuje o ratu i miru?Tko zapravo vodi američku vanjsku politiku – jastrebovi, dvorjani ili građevinari?Može li američki predsjednik uopće zaustaviti rat u Ukrajini?*Epizoda je snimljena prije nego što je objavljena vijest da SAD uvodi sankcije ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter morala je prošlog tjedna na saborskom Odboru za obranu slušati žestoke kritike nazočnih HDZ-ovaca zbog vojnog roka. Naime, usudila se primjetiti da je projekt nedovoljno dorađen, jer će se dosta detalja regulirati naknadno, nakon usvajanja izmjena Zakona o obrani i da je potencijalno upitan iz perspektive diskriminacije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP166:Koji su najveći problemi s ovakvim povratkom vojnog roka?Što bi bili uvjerljivi razlozi za prigovor savjesti i tko će to procjenjivati? Tko će kontrolirati takve odluke?Postoji li pravo žalbe na odluku o prigovoru savjesti?Koja je razlika između tretiranja prigovora savjesti u medicini i u obrani?Tko će i na koji način određivati, kod usvojenog prigovora savjesti, koji regruti idu u civilnu zaštitu, a koji ostaju kod kuće i rok odrađuju u jedinicama lokalne samouprave?Hoće li se služenje vojnog roka u jedinicama lokalne samouprave pretvoriti u ispijanje kava i kopiranje papira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Šef oporbe Siniša Hajdaš Dončić u Prvom glasu objašnjava zašto misli da smo potratili ogroman novac iz EU fondova i zašto danas živimo lošije nego prije 9 godina kad je Plenković došao na vlast. Nakon promjena imena ustaških ulica u Zagrebu najavljuje ulicu 8. svibnja, datuma kada je oslobođen Zagreb i pobijeđen fašizam, a sa Tomaševićem će razgovarati i o povratku imena Trga maršala Tita.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP165:Je li Plenković zaista promijenio HDZ i Hrvatsku ili je “rast” samo zamaskirao društvene probleme?Što znači razvoj nasuprot rastu – i zašto je nejednakost “rak-rana” Hrvatske?Presušuju li EU fondovi i kako izbjeći “beton bez industrije” i uvoznu ovisnost?Tko je kriv za inflaciju: Vlada, oligopoli ili “povećanje plaća”?Kako do priuštivog stanovanja – državna/javna stanogradnja ili subvencije?Zašto će SDP inzistirati na izboru 3 ustavna suca?Hoće li SDP i Možemo vratiti Trg maršala Tita?Može li SDP s Možemo složiti većinu - i hoće li Hajdaš Dončić biti premijer?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Nakon druge pobjede Donalda Trumpa zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. Dražen Prelec, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?Kako će atentat na Charlija Kirka formirati javnu i političku scenu?Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

'Mogu što hoću' slogan je Plenkovićevih 9 godina na vlasti. Živimo u doba kleptoautokracije i raširenog otuđivanja javnih resursa od strane političara koji su u poziciji vlasti ili pri vlasti. U zemlji je demokracija de facto suspendirana, a u isto vrijeme se njeguje kult ličnosti neupitnog vođe. Tako izgleda Hrvatska nakon devet godina koje je oblikovao Andrej Plenković, zaključuju Telegramovi novinari u velikoj analizi premijerove vladavine.Kako se promijenila Hrvatska od 19. listopada 2016., kada je Plenković prvi put ušao u Banske dvore, koji su mu najveći grijesi, kako bira svoje ljude, žasto smo propustili šansu da se Hrvatska modernizira, gdje su sve podignuta premijerova Potemkinova sela, živimo li, kako ponavlja iz Vlade, bolje nego ikada, te što se kroz devet godina promijenilo u njegovom načinu vladanja seciraju u podcast specijalu Irena Frljan Gašparović i Jasmin Klarić.Pitanja na koja odgovaramo u epizodi 163:Koja je najgora afera Plenkovićeve devetogodišnje vladavine?Koje su prilike za modernizaciju zemlje propuštene?Od Martine Dalić do Vilija Beroša - kako su i zašto otišli, te kako su spašavani posrnuli Plenkovićevi ministri?Neki su ekonomski pokazatelji bolji, no što kada se hvali rezultatima premijer izostavlja iz šire slike?Na čiji račun zapravo živimo i što će se dogoditi kad presuši europska blagajna?Zašto premijer njeguje v.d. Hrvatsku?Koje je sve institucije zarobio i što još može anestezirati?Kako je premijer suspendirao demokraciju?Što se Plenkoviću može ubrojiti u plus?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.