Prvi glas

„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa Ana Raić opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je Vedran Pavlek, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?Jesu li sve te isplate išle u gotovini?Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima USKOK povezuje Pavleka?Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz Hrvatskog skijaškog saveza nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?

Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke Donalda Trumpa da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goranko Fižulić govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?Ima li država uopće alate da zaštiti građane?

Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili NetanjahuJe li Iran nakon rata jači ili slabiji?Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?

Telegramov kolumnist i urednik Đivo Đurović u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?Što je Trump htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti Viktora Orbana, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu Maroje Mrduljaš, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "Betonski spavači", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje Poljuda - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283: Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral Robert Hranj.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila? Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost? Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?Zašto kupujemo oružje bez strategije?Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Meteorolog Bojan Lipovčak objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov glavni politički komentator Jasmin Klarić analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata, Milanović i Plenković moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik Ivo Josipović u Telegramovom podcastu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?Je li bila ispravna odluka predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke?Je li ministar Anušić od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?Zašto Iran odbacuje američki plan?Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?Što žele Saudijska Arabija i arapske države?Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica Vedrana Pribičević koja komentirajući iransku krizu, Trumpovu igru iscrpljivanja, tzv. 'Netanyahuovu' inflaciju i Plenkovićev deseti paket mjera.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem i našim vojnim analitičarem Goranom Redžepovićem, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon Vladimira Putina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:Želi li Izrael kaos u Iranu?Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?Zašto Rusija profitira od rata?Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?

Bivši ministar gospodarstva iz Vlade Ivice Račana (2000.-2003.) i komentator Telegrama Goranko Fižulić ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.Pitanja koja smo postavili u EP270:Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti? Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine? Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina? Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva? Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Saborski zastupnik Nino Raspudić u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.Pitanja koja smo postavili u EP270:Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je Trump upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.