Prvi glas

U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama Dora Kršul za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom Jelenom Pavić Valentić podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića.PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak Zoran Kusovac analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming završetka sukoba?Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?Jesu li jasni ciljevi Donalda Trumpa i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?Hoće li izraelski premijer Netanyahu biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara Merza Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?Što znači Xi Jinpingov poziv na deamerikanizaciju Europe?Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini?

U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije Alija Hameneija?Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?

U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot Goran Ređepović koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?Ima li Trump plan za izlaz iz rata?

Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?– Postoji li rizik regionalne eskalacije?– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.

"Pretpostavljam da je Plenković dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da Dabru neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor Neven Budak koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?Zašto premijer Plenković pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?

Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?Jesu li novi izbori opcij?Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?

“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?

Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju?

Premijer Andrej Plenković nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. Dario Hrebak (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil Josip Dabro (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak Maro Alavanja.Pitanja koja smo otvorili u EP251:Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?Tko u ovoj krizi stvarno profitira?Jesu li novi izbori realna opcija?Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni?

U deset Plenkovićevih godina javno zdravstvo sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to Nataša Škaričić, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:Koliko je sporno što je Zvonimir Ante Korda, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?Kako je moguće da Tomislav Madžar, bivši savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac?Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?

Josip Dabro, zastupnik vladajuće, Plenkovićeve većine pjeva Anti Paveliću i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas Jasmin Klarić.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?

“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?Vraća li se Angela Merkel u politiku?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?

Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku Doru Kršul.NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?Zašto je Alen Ružić dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto?

Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje Ive Boban Valečić, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i Thompsona u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova anketa oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna Plenkovićev ministar. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245: Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke? Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša s Istanbulskom konvencijom?Može li Iva Rinčić ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku?

Smjenu ministra Marina Piletića premijer Andrej Plenković opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 Nataša Božić Šarić, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?Tomislav Ćorić izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, Alen Ružić, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav?

U izvanrednoj epizodi podcasta Prvi glas koordinatorica Možemo! i saborska zastupnica Sandra Benčić kaže kako odlazak Marina Piletića i postavljanje Alena Ružića na mjesto ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokazuje kako Plenković nakon deset godina više nema koga postaviti za ministra te kako je to dokaz podkapacitiranost premijera i njegove Vlade. "Plenković je spreman na sve kako bi ostao na vlasti", poručuje Benčić.Pitanja na koja smo postavili u EP243:Zašto je Marin Piletić otišao?Jesu li udarci Ustavnog i Upravnog suda u resoru socijale udarac i za PlenkovićaJe li predizborna koalicija SDP-a i Možemo gotova stvar?Je li HDZ politički pobjednik dočeka rukometaša s obzirom da im rejting raste više od 3 posto?Je li se Tomašević trebao obratiti Ustavnom sudu umjesto zabrane izvođenja Čavoglava?Je li Zoran Milanović prihvatljiv premijerski kandidat za Možemo, ako se odluči kandidirati?Nastavljaju li se pregovori s HDZ-om oko Ustavnog suda i postoji li tu raskol sa SDP-om?

Jeffrey Epstein bio je pedofil i trgovac ljudima, a oko sebe okupljao je svjetsku elitu kojoj je podvodio djevojke, među kojima i maloljetnice. Je li Epstein mogao igrati i ulogu financijskog i kompromat operativca povezanog s ruskim interesima i Putinom? Za Prvi glas govori Đivo Đurović. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP242:Jesu li žrtve ostale u drugom planu?Što zapravo otkrivaju Epstein dosjei?Zašto, unatoč milijunima dokumenata, nema novih kaznenih progona?Je li Epstein glavni financijski operativac kleptokratskog svijeta?Koliko duboko je Donald Trump u toj priči - i može li ga to politički koštati?Ima li realne osnove za sumnje o ruskom kompromatu i obavještajnoj pozadini

Teorije zavjera ne shvaćaju se dovoljno ozbiljno, tvrdi Nebojša Blanuša, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji kaže da su one ozbiljan fenomen kojim se trebamo baviti. "Umjesto da patologiziramo pojedince ili skupine, da kažemo ti ljudi su ludi, mi bismo trebali isčitavati teorije zavjera kao određene simptome širih društvenih problema", objašnjava Blanuša. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP241:Koje su najčešće i najdestruktivnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru? Što hrani teoriju o "velikoj zamjeni stanovništva"?Zašto smatrate da je potrebno proučavati ne samo netočne teorije zavjera, već i one koje su točne i opravdane?Ako je točno da se iz teorija zavjera može vidjeti gdje leži demokratski deficit, gdje postoji društvena nepravda i tlo za potencijalne sukobe i nasilje, što nam pokazuju najpopularnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru?Istraživanja pokazuju da dvije trećine hrvatskih građana pretvorbu i privatizaciju doživljavaju kao "rezultat sprege mafije i državnih struktura". Je li to opravdana ili neopravdana teorija zavjere, ili je možda simptom masovnog doživljaja politički proizvedene ekonomske nepravde?Druga skupina teorija odnosi se na vanjske i unutarnje neprijatelje Hrvatske, osobito teoriju. Tko su, prema ovim teorijama, najopasniji neprijatelji Hrvatske?Osim teorije o velikoj zamjeni stanovništva, u Hrvatskoj rastu i teorije o "velikom resetu svijeta" i doživljaj da građanima "neke nepoznate političke snage otimaju domovinu". Što ove teorije govore o stanju hrvatskog društva?Tko su u Hrvatskoj "poduzetnici zavjere" – ljudi koji kapitaliziraju na teorijama zavjere stvaranjem sadržaja koji pojačava sumnje u problematične događaje?

Polemike o Vladinom otimanju organizacije dočeka rukometaša u Zagrebu - kako bi na njemu mogao nastupiti Marko Perković Thompson - se ne stišavaju. Vedran Đulabić, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu govori za Prvi glas o pravnim aspektima ovog sukoba državne i lokalne vlasti. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP240:Je li Vlada i na koji način prekršila Ustav?Može li lokalna samouprava ograničavati državnu vlast?Može li Vlada, na isti način, organizirati koncert Thompsonu u Puli, gdje ga je grad više puta odbio?Što je Vlada trebala napraviti ako je bila nezadovoljna odlukom grada da na dočeku rukometaša ne može nastupiti Thompson?Treba li Ustavni sud na tužbu zbog postupanja Vlade odgovoriti u roku od 30 dana?Koliko je Hrvatska blizu autokraciji?

"Plenković je dočekom rukometaša povukao briljantan potez kakav dugo nije viđen u hrvatskoj politici. Potpuno je ovladao desnicom pa sada više nema nikoga na desnici tko Plenkoviću može išta suvislo i uvjerljivo prigovoriti", kaže za Prvi glas sociolog i politički analitičar Dragan Bagić. Bagić analiza stanje u političkim strankama i društvu nakon rukometnog dočeka, prijelomnog događaja ovog Plenkovićevog mandata. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP239:Je li doček rukometaša prijelomni politički događaj ovog Plenkovićevog mandata?Je li Plenković ovim potezom zatvorio prostor na desnici i zašto je to ključno pred izbore?Hoće li HDZ izgubiti centar?Je li Thompson neovisan politički igrač ili je pod kontrolom HDZ-a, desnice ili nekog trećeg?Zašto reakcije lijevo-liberalnih aktera pomažu Plenkoviću?Je li Tomislav Tomašević mogao spriječiti ovaj scenarij i gdje je pogriješio?Jesmo li ušli u fazu opasne identitetske polarizacije društva?Hoće li HDZ skrenuti u radikalnu desnicu?

Politički analitičar i umirovljeni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac ocjenjuje da je premijer Andrej Plenković u Vladinoj organizaciji dočeka rukometaša kratkoročno politički profitirao, no smatra da će zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević dugoročno ojačati svoju poziciju u Zagrebu. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP238:Tko dugoročno dobiva u ovom političkom obračunu: Plenković ili Tomašević?Je li premijer Andrej Plenković zapravo procijenio da je "Thompsonova Hrvatska" jača?Po kojim se elementima može uočiti da je Plenković orkestrirao cijeli događaj?Stoji li tvrdnja zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića da je očito da HDZ kontrolira Thompsona, budući da na Trgu nije izvedena pjesma "Čavoglave" niti je bilo uzvika ZDS?Mogu li potezi i izjave biti kontraproduktivni za HDZ tako što će dodatno mobilizirati birače koji se protive HDZ-ovom stilu vladanja?

Plenkovićevo organiziranje dočeka rukometaša i dovođenja Marka Perkovića Thompsona na Trg bana Jelačića mimo odluke vlasti Grada Zagreba najradikalniji je potez u njegovoj dosadašnjoj političkoj karijeri. U Telegramovom podcastu Marko Vučetić, profesorom filozofije i teologije i bivši saborski zastupnik govori o Plenkovićevom potezu, Tomaševiću, institucijama, Ustavu i političkom poretku. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:Je li Plenković ovim potezom dodatno radikalizirao svoju politiku?Što znači činjenica da je Vlada preuzela organizaciju dočeka mimo odluke Grada Zagreba?Zašto premijer nije osobno došao na Trg?Što Marko Vučetić podrazumijeva pod državnim terorizmom?Kakvu političku ulogu u ovoj situaciji dobiva Tomislav Tomašević?

Doček rukometaša zbog Marka Perkovića Thompsona pretvorio se u nezapamćen sukob Vlade i Grada Zagreba. Suprotno odluci gradskih tijela, Plenkovićeva administracija odlučila je održati doček na kojem će pjevati Thompson i tako otvorio vrata novoj rundi kulturnog rata. U izvandrednoj epizodi Prvog glasa o Tomaševiću, Plenkoviću, Thompsonu, NDH i kulturnom ratu govori Telegramov novinar, kolumnist i urednik Jasmin Klarić.ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP237:Je li Vladina odluka o preuzimanju dočeka otvoreni udar na Grad Zagreb?Ulazi li Andrej Plenković svjesno u novu fazu kulturnog rata?Je li Thompson samo povod, a pravi cilj mobilizacija desnice?Tko snosi odgovornost ako nasilje eskalira s riječi na ulicu?Gura li HDZ u mainstream ono što je nekad bilo rubno i ekstremno?

Primirje koje traje dva dana, pregovori bez rezultata i rat koji traje već četiri godine. U Telegramovu podcastu Prvi glas gostuje Davor Boban, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti koji govori o stvarnoj snazi Rusije, Putinovim ciljevima i iluziji da su aktualni pregovori korak prema miru.ISPUNIUTE ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP235:Je li Putinovo kratko primirje stvarni ustupak ili diplomatska predstava?Ima li Rusija realne šanse ostvariti ciljeve s kojima je krenula u rat?Je li Rusija danas jača ili slabija nego prije deset godina?Kakvu ulogu u svemu ima Donald Trump i američka politika?Što Rusiju čeka nakon rata - i tko dolazi poslije Putina?

Još jedna ministarska promjena, četvrti resor za Tomislava Ćorića, zajednička odbijenica Donaldu Trumpu od Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića - posljednji dani su nabijeni politikom. Za Prvi glas smo o svemu tome razgovarali s iskusnim političkim reporterom N1 televizije, Hrvojem Krešićem. ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP234:Koji je motiv Andreja Plenkovića da u Vladu vraća nekad ekstremno nepopularnog Tomislava Ćorića?Sam premijer je najavio da Vlada uspostavlja praksu vraćanja starih ministara. Tko bi mogao biti sljedeći?Koliko je premijer doista zaslužan za lansiranje Borisa Vujčića u Europsku centralnu, a Marka Primorca u Europsku investicijsku banku?Kako to da su se o nečemu ipak konzultirali i uspjeli dogovoriti Plenković i Milanović?Zbog čega je premijer toliko osjetljiv na pitanja oko izbora u Ustavnom i Vrhovnom sud

U današnjoj epizodi Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić govori o pozadini Ćorićeva povratka u Vladu i političkoj računici koja stoji iza Plenkovićeve odluke.ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP233:Zašto Plenković vraća ministra kojeg su građani smatrali uvjerljivo najgorim?Postoji li Ćorićeva odgovornost za visoku inflaciju?Tko je kriv za inflaciju, Vlada ili HNB?Je li Plenkoviću važnija lojalnost od političkog rejtinga?Može li Ćorić biti dobar ministar financija?

U novoj epizodi Prvog glasa gost je Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Nove TV iz Washingtona, koji iz prve ruke objašnjava zašto ovaj put spin Bijele kuće oko ubojstva ICE-a nije prošao i zašto se Trump povlači nakon snimki, ali i anketa.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP232:Zašto Trump mijenja ton nakon brutalnih akcija ICE-a?Koliko je imigracijska politika postala politički uteg?Postoji li otpor unutar Republikanske stranke ili je riječ o strahu?Kako se institucije koriste za normalizaciju sile?Zašto je “stvaranje kaosa pa glumljenje smirivanja” postao Trumpov obrazac?

Brutalna likvidacija američkog državljanina pred kamerama u Minneapolisu otvorila je, snažnije nego ikad dosad, pitanje klizi li Amerika pod Donaldom Trumpom u fašizam. Telegramov Đivo Đurović za Prvi glas govori o ubojstvu Alexa Prettija, ulozi i povijesti ICE-a i migracija te tezi da Trump gradi fašizam 21. stoljeća.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP230:Je li ubojstvo Alexa Pretija izolirani incident ili dio obrasca?Je li Amerika potonula u fašizam?Je li ICE prerastao u paravojsku?Postoje li još institucije koje mogu zaustaviti eskalaciju?Zašto je teror prvo usmjeren na migrante, a zatim na sve ostale?

Donald Trump u Davosu govorio je o Grenlandu, pomalo reterirajući kazao je kako neće koristiti silu. Sve su jasniji obrisi novog svjetskog poretka koji se stvara pred našim očima. Redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti Telegramov kolumnist Tvrtko Jakovina za Prvi glas govori o svim postulatima tog novog poretka.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP230:Je li Trump svojim istupom u Davosu o Grenlandu reterirao=?Je li liberalni poredak nakon 1945. bio samo povijesna anomalija?Jesu li velike sile uvijek mogle raditi što hoće?Je li Europa ikad stvarno bila sigurna ili se samo uljuljkala u američku zaštitu?Postoji li mjesto za srednje sile i male zemlje u svijetu Amerike, Kine i Rusije?

Trebala je to biti priča o velikom uspjehu Europske unije, koja je s Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja Južne Amerike, sklopila najveći svjetski trgovinski sporazum. No, Europski parlament je rekao “ne može” i cijelu stvar poslao na odlučivanje na Sud EU. O svemu tome i ulozi Hrvatske u cijeloj priči za Prvi glas je govorila naša novinarka Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP229:Što je sporno u sporazumu s Mercosurom?Može li on doista uništiti europsku poljoprivredu i narušiti sigurnost građana?Proizvodi li se doista u, recimo, Urugvaju - baranjski kulen?Čiji interes brane hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?Je li EP ovom odlukom pokazao da postaje značajniji faktor u EU politici?Je li Vlada uopće napravila analizu efekata sporazuma na Hrvatsku?

“Ako je EMFA bila prilika, tu priliku smo propustili”, rečenica je koja na prvu ne mora zvučati pretjerano dramatično. No, EMFA je kratica za Europski akt o slobodi medija, a prvo lice množine iz rečenice se odnosi na Hrvatsku. O Europskoma aktu o slobodi medija, stanju medijskog krajolika kod nas i šire, za Prvi glas govori Iva Nenadić, docentica za medije i odnose s javnošću na Sveučilištu u Dubrovniku. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP228:Što točno pokušava regulirati Europski akt o slobodi medija?Zbog čega tradicionalni mediji gube publiku i zašto je to loša vijest za demokraciju?Koji su problemi s hrvatskom provedbom ovog akta?Što pokazuje nezainteresiranost javnih medija u Hrvatskoj za rasprave o EMFA-i?Koliko su utemeljene optužbe da je EMFA pokušaj - cenzure?

Zašto Thompson ne prolazi u Europi - i zašto to ovog puta nema veze s pjesmom, nego s njim samim? Povjesničar Hrvoje Klasić govori za Prvi glas o Thompsonu, ustaštvu i pjesmi Ako ne znaš što je bilo zabranjenoj na rukometnom prvenstvu u Švedskoj.Zašto je Thompsonova pjesma maknuta s rukometnog prvenstva u Švedskoj?Je li zabranjena pjesma ili izvođač?Kako Europa gleda na “Za dom spremni” i ustaško nasljeđe?Zašto se dio hrvatske politike danas natječe u desničarenju?Kako mlađe generacije doživljavaju Thompsona i ratne simbole?

Kad vjera počne zvučati kao ratni plan, a politički angažman kao borba za resurse, onda više ne govorimo o duhovnosti nego o moći. Dalibor Milas, doktor pastoralne teologije i socijalne etike za Prvi glas govori o planu katoličkih fundamentalista - Željke Markić, Vice Batarela, molitelja i ostalih koji su se ovih dana okupili u Zagrebu i najavili da katolicima treba nova "beskompromisna politika".Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP225:Postoji li politika bez kompromisa?Je li tzv. beskompromisna politika katolika moralni okvir ili politički program?Gdje je granica između vjere u javnom prostoru i vjerskog fundamentalizma?Tko danas u Hrvatskoj govori u ime katolika – glasna manjina ili tiha većina?Imaju li konzervativni katolički pokreti stvarne političke ambicije?Zašto se, kako kaže Milas, “na kraju sve svodi na novac”?Jezik opsade

U današnjoj epizodi Prvog glasa sa Telegramovim Đivom Đurovićem donosimo pet najintrigantnijih ljudi iz sjene koji žele odlučivati o budućnosti Ukrajine - od Trumpove privatne diplomacije, preko ruskog novca i američkih tajnih službi do Vatikana i europskih slabih točaka.Pitanja na koja tražimo odgovore u EP224:Tko je Steve Witkoff i zašto Trump vodi paralelnu diplomaciju?Je li mir u Ukrajini zapravo paravan za veliki biznis?Kako Kremlj koristi ljude poput Kirila Dmitrijeva?Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe postao važan igrač?Koliko Orbán stvarno može razbijati Europu?Ima li Papa još uvijek političku težinu u svijetu sile?

Hrvatskim školama već godinama hara epidemija opravdanih izostanaka. Učenici propuštaju daleko više nastavnih sati nego prije desetak godina, a taj rast se poklopio s davanjem mogućnosti roditeljima da opravdaju do tri dana izostanka svog djeteta, bez liječničke potvrde. Resorni ministar Radovan Fuchs je najavljivao da će pokušati novim pravilnikom stati na kraj tom problemu, no sudeći po verziji Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u javnoj raspravi - od toga neće biti ništa. O epidemiji izostanaka, ulozi roditelja, te nedostatku odgovornosti i kapaciteta za osmišljavanje politika u obrazovanju za Prvi glas je govorila naša novinarka Dora Kršul. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:Koji su razmjeri i uzroci epidemije izostanka u osnovnim i srednjim školama?Kako je Fuchs namjeravao smanjiti izostanke?Zbog čega je odustao od tih pokušaja?Gdje je korijen ovog i još mnogih drugih problema u školstvu?Je li prijetnja socijalnom službom u slučaju bojkota nastave - razmjerna?Po čemu smo dosad mogli zapamtiti državnu tajnicu zaduženu za prosvjetu, Zrinku Mužinić Bikić?

Andrej Plenković i Zoran Milanović ponovno su u jeku žestokog sukoba, ali ovaj put ne lete samo uvrede. Šef HDZ-a Vrhovni i Ustavni sud tretira kao žetone u političkoj trgovini koja miriše na otvorenu sabotažu institucija. Jasmin Klarić za Prvi glas objašnjava kontekst.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:Zašto je tvrda kohabitacija 2.0 praktički osuđena na stalni sukob do idućih izbora?Je li Plenkovićevo vezivanje Vrhovnog suda uz izbor Ustavnih sudaca rubno protuustavno ili “samo” bezobrazno?Kako je HDZ normalizirao političko pregovaranje tako da danas izgleda kao pijaca institucija?Što nam afera Agrokor i priča o istražnom povjerenstvu govori o tome kako vlast kontrolira procese?Zašto je kontrola nad Ustavnim sudom “glavni čip” i što slijedi s Bačićevim zakonima i mogućim referendumom?Hoće li Rafali, vojska i vanjska politika postati nova stalna fronta Milanović–Plenković?

Ako Donald Trump silom ili političkom ucjenom preuzme Grenland, NATO prestaje postojati. To nije metafora, nego izravna posljedica napada jedne članice Saveza na drugu. U novoj epizodi Prvog glasa Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova govori o Trumpovoj prijetnji Danskoj, raspadu transatlantskog savezništva i povratku svijeta u logiku sile.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP222:Je li Grenland sigurnosno pitanje ili Trumpova povijesna ambicija?Znači li američko preuzimanje Grenlanda formalni kraj NATO-a?Zašto Europa više ne može računati na SAD?Što znači “Koalicija voljnih” i pričuvni NATO?Gdje je Hrvatska u svijetu koji se raspada?

Masovni prosvjedi u Iranu krenuli zbog loše ekonomske situacije prerasli su u otvoreni bunt protiv teokratskog režima. Vlast je odgovorila represijom, ubijeno je više od 500 ljudi. Gledamo li kraj režima, hoće li Amerika intervenirati i koji je najrealniji scenarij za Iran pitamo Mirka Dautovića, predavača međunarodnih odnosa i povijesti na Sveučilištu Webster u Taškentu u Uzbekistanu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:Je li ovo početak kraja iranskog režima?Zašto je preferencijski tečaj rijala bio okidač masovnih prosvjeda?Koliko je režim spreman ići daleko u represiji?Hoće li Amerika intervenirati?Hoće li se Trump dogovoriti s dijelovima iranskog režima?Ima li Iran ikakve stvarne saveznike u ovom trenutku?

Konačno ste osigurali karte za Svjetsko prvenstvo u nogometu ovog ljeta, a kad ste već online lajkali ste i nečiju objavu u kojoj se dobro sprda namjera Donalda Trumpa da uzme Grenland. Možda odlazak za Vatrenima u SAD ipak nije dobra ideja? O tome i o opasnostima za privatne podatke građana u digitalnom svijetu za Prvi glas je govorio izvršni direktor udruge Politiscope, Duje Prkut.Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP220:Koja su tijela u Hrvatskoj ključna za zaštitu osobnih podataka građana i obavljaju li dobar posao?Što bi sve SAD mogle tražiti od turista koji dolaze na Svjetsko prvenstvo ovog ljeta?Hoće li trebati predati i korisnička imena na društvenim mrežama za traženje seksualnih partnera, poput Tindera ili Grindra?Postoji li mogućnost da se zbog kritike američke politike na društvenim mrežama zabrani ulazak u tu zemlju?Što građani mogu napraviti u svakodnevnom životu za zaštitu osobnih podataka?

Dok oporba i dio medija danima proizvode sliku Zagreba u kolapsu zbog snijega, prava politička drama odvija se daleko od ralica i tramvajskih tračnica - u institucijama države. U novoj epizodi Prvog Jasmin Klarić, urednik, novinar i kolumnist Telegrama govori o tome kako se snijeg koristi kao dimna zavjesa i zašto je otvorena trgovina sudovima kakvu nudi Plenković puno opasnija od lošeg vremena.Pretplati se na Telegram uz 50% popusta!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP219:Je li Zagreb doista bio u kaosu zbog snijega ili je riječ o politički napuhanom narativu?Zašto se snijeg i zagađenje zraka koriste kao oružje protiv gradske vlasti?Što znači Plenkovićeva ponuda: Vrhovni sud u zamjenu za Ustavni sud?Je li riječ o najotvorenijem udaru na demokratske institucije dosad?Što SDP realno može - i smije - napraviti u ovoj situaciji?

Amerika je otela predsjednika druge države - i time otvorila novu, opasnu fazu globalne politike u kojoj sila, a ne pravo, određuje pravila igre. U novoj epizodi Prvog glasa Želimir Brala, bivši veleposlanik u Portugalu i bivši ministar-savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Brazilu govori o američkoj otmici Nicolása Madura, pravim motivima intervencije i posljedicama koje će se godinama osjećati u Latinskoj Americi – i šire.Je li cilj američke intervencije doista bio udar na narko kartele ili isključivo nafta?Zašto je Maduro uklonjen, ali je njegov režim ostao?Je li Venezuela presedan za nove američke intervencije?Tko bi mogao biti sljedeći – Kolumbija, Meksiko, Grenland?Kako će reagirati Brazil i ostatak Latinske Amerike?Što ovakva situacija u Južnoj Americi znači za Kinu?

Amerika je u dva i pol sata srušila režim u Venezueli. Nicolas Maduro je otet, Venezuela ostala bez predsjednika, a Donald Trump poručio da SAD “privremeno upravlja državom”. Brza pobjeda, ali opasna igra čije se posljedice tek otvaraju. Što slijedi, što će biti ako Trump nastavi po ovom modelu pa recimo prisvoji Grenland? Za Prvi glas o stvarnim motivima Washingtona i Trumpovoj vanjskoj politici govori Đivo Đurović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP218:Je li odlazak Madura dobra vijest za Venezuelu?Tko stvarno preuzima vlast nakon njegove otmice?Je li “Maduro out, Chevron in” dobar opis cijele operacije?Što znači ovaj presedan međunarodnog prava?Hoće li Trump nastaviti djelovati po ovom modelu?Što bi značilo da Amerika zauzme Grenland?Gura li Trump svijet prema novoj, opasnoj podjeli zona utjecaja?

Američka vojka u par sati je zarobila predsjednika Venezuele Nicolasa Madura i odvela ga u pritvor u New Yorku gdje će mu i suditi. U novoj epizodi Prvog glasa bivši veleposlanik Božo Kovačević analizira posljedice ove američke vojno-obavještajne operacije za svijet i poruku koju je Donald Trump time poslao svijetu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP216:Je li Venezuela srušena zbog droge ili zbog nafte i zašto je odgovor priličn očit?Što znači Trumpova najava da će Amerika upravljati Venezuelom?Što ova operacija znači za Peking i Moskvu?Je li ovo dokaz da više ne živimo u liberalnom međunarodnom poruku?Što novi svjetski poredak znači za male države?

U 2026. čeka nas globalno jedna od najnestabilnijih godina u posljednjem desetljeću. U ovoj epizodi Prvog glasa Telegramov kolumnist Đivo Đurović analizira važne izbore koji nas čekaju u 2026. - u Mađarskoj, Srbiji, Izraelu i Americi.U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:Hoće li Viktor Orban izgubiti vlast i što to znači za Mađarsku, regiju i Europu?Ima li Srbija kapacitet za stvarnu političku promjenu i život bez Aleksandra Vučića?Vodi li Benjamin Netanyahu bitku za politički poraz ili osobni opstanakMogu li američki midtermsi ozbiljno ograničiti Donalda Trumpa?

U novoj epizodi Prvog glasa razgovara povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina govori o tome kako pjevač Marko Perković Thompson već godinama uspijeva nametnuti teme cijeloj zemlji - i tko od zapravo profitira od najnovijeg Thompsonovog napada na Tomaševića.Je li Thompson krenuo u obračun s Tomaševićem iz interesa ili po nečijem nalogu?Zašto koncert postaje politički događaj godine?Tko stvarno profitira od radikalne desničarske retorike?Je li Zagreb samo povod, a Hrvatska stvarna meta?Gdje je granica između demokracije i totalitarne logike većine?

U novoj epizodi Prvog glasa razgovaramo s bivšim ministrom gospodarstva i Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem o svjetskoj ekonomiji u 2025. godini. Zašto carine Donald Trumpa nisu polučile katastrofalne rezultate što su mnogi predviđali i živi li svjetsko gospodarstvo na AI balonu?Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP213:Jesu li Trumpove carine bile ekonomska realnost ili čista predstava?Postoji li AI balon i koliko je pucanje blizu?Zašto američki rast danas u najvećoj mjeri ovisi o umjetnoj inteligenciji?Hoće li AI pojesti više poslova nego što će ih stvoriti?Što čeka Europu, a što svijet ako regulacije nema?