Prvi glas

„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa Ana Raić opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je Vedran Pavlek, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?Jesu li sve te isplate išle u gotovini?Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima USKOK povezuje Pavleka?Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz Hrvatskog skijaškog saveza nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?

Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke Donalda Trumpa da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goranko Fižulić govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?Ima li država uopće alate da zaštiti građane?

Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili NetanjahuJe li Iran nakon rata jači ili slabiji?Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?

Telegramov kolumnist i urednik Đivo Đurović u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?Što je Trump htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti Viktora Orbana, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama Irena Frlan Gašparović.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu Maroje Mrduljaš, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "Betonski spavači", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje Poljuda - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283: Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral Robert Hranj.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila? Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost? Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?Zašto kupujemo oružje bez strategije?Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Meteorolog Bojan Lipovčak objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov glavni politički komentator Jasmin Klarić analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata, Milanović i Plenković moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik Ivo Josipović u Telegramovom podcastu.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?Je li bila ispravna odluka predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke?Je li ministar Anušić od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?Zašto Iran odbacuje američki plan?Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?Što žele Saudijska Arabija i arapske države?Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica Vedrana Pribičević koja komentirajući iransku krizu, Trumpovu igru iscrpljivanja, tzv. 'Netanyahuovu' inflaciju i Plenkovićev deseti paket mjera.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem i našim vojnim analitičarem Goranom Redžepovićem, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon Vladimira Putina.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:Želi li Izrael kaos u Iranu?Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?Zašto Rusija profitira od rata?Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?

Bivši ministar gospodarstva iz Vlade Ivice Račana (2000.-2003.) i komentator Telegrama Goranko Fižulić ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.Pitanja koja smo postavili u EP270:Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti? Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine? Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina? Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva? Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Saborski zastupnik Nino Raspudić u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.Pitanja koja smo postavili u EP270:Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je Trump upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu? *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Miran Pavić, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator Jasmin Klarić, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. Dario Zurovec nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?Zašto izjava Darija Zurovca o tome da "vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir" miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?Je li Dario Hrebak propustio — kako premijer Plenković voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" Thompsonov efekt?Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja Boške Ban?Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama Dora Kršul za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom Jelenom Pavić Valentić podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića.PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak Zoran Kusovac analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming završetka sukoba?Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?Jesu li jasni ciljevi Donalda Trumpa i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?Hoće li izraelski premijer Netanyahu biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara Merza Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?Što znači Xi Jinpingov poziv na deamerikanizaciju Europe?Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini?

U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije Alija Hameneija?Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?

U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot Goran Ređepović koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?Ima li Trump plan za izlaz iz rata?

Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?– Postoji li rizik regionalne eskalacije?– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.

"Pretpostavljam da je Plenković dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da Dabru neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor Neven Budak koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?Zašto premijer Plenković pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?

Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?Jesu li novi izbori opcij?Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?

“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?

Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju?

Premijer Andrej Plenković nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. Dario Hrebak (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil Josip Dabro (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak Maro Alavanja.Pitanja koja smo otvorili u EP251:Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?Tko u ovoj krizi stvarno profitira?Jesu li novi izbori realna opcija?Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni?

U deset Plenkovićevih godina javno zdravstvo sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to Nataša Škaričić, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:Koliko je sporno što je Zvonimir Ante Korda, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?Kako je moguće da Tomislav Madžar, bivši savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac?Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?

Josip Dabro, zastupnik vladajuće, Plenkovićeve većine pjeva Anti Paveliću i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas Jasmin Klarić.PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?

“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?Vraća li se Angela Merkel u politiku?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?

Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku Doru Kršul.NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?Zašto je Alen Ružić dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto?

Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje Ive Boban Valečić, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i Thompsona u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova anketa oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna Plenkovićev ministar. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245: Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke? Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša s Istanbulskom konvencijom?Može li Iva Rinčić ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku?

Smjenu ministra Marina Piletića premijer Andrej Plenković opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 Nataša Božić Šarić, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?Tomislav Ćorić izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, Alen Ružić, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav?

U izvanrednoj epizodi podcasta Prvi glas koordinatorica Možemo! i saborska zastupnica Sandra Benčić kaže kako odlazak Marina Piletića i postavljanje Alena Ružića na mjesto ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi pokazuje kako Plenković nakon deset godina više nema koga postaviti za ministra te kako je to dokaz podkapacitiranost premijera i njegove Vlade. "Plenković je spreman na sve kako bi ostao na vlasti", poručuje Benčić.Pitanja na koja smo postavili u EP243:Zašto je Marin Piletić otišao?Jesu li udarci Ustavnog i Upravnog suda u resoru socijale udarac i za PlenkovićaJe li predizborna koalicija SDP-a i Možemo gotova stvar?Je li HDZ politički pobjednik dočeka rukometaša s obzirom da im rejting raste više od 3 posto?Je li se Tomašević trebao obratiti Ustavnom sudu umjesto zabrane izvođenja Čavoglava?Je li Zoran Milanović prihvatljiv premijerski kandidat za Možemo, ako se odluči kandidirati?Nastavljaju li se pregovori s HDZ-om oko Ustavnog suda i postoji li tu raskol sa SDP-om?

Jeffrey Epstein bio je pedofil i trgovac ljudima, a oko sebe okupljao je svjetsku elitu kojoj je podvodio djevojke, među kojima i maloljetnice. Je li Epstein mogao igrati i ulogu financijskog i kompromat operativca povezanog s ruskim interesima i Putinom? Za Prvi glas govori Đivo Đurović. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP242:Jesu li žrtve ostale u drugom planu?Što zapravo otkrivaju Epstein dosjei?Zašto, unatoč milijunima dokumenata, nema novih kaznenih progona?Je li Epstein glavni financijski operativac kleptokratskog svijeta?Koliko duboko je Donald Trump u toj priči - i može li ga to politički koštati?Ima li realne osnove za sumnje o ruskom kompromatu i obavještajnoj pozadini