
Agelast podcast
386 episodes — Page 2 of 8

Ep 319„Vakcine konstantno prave rezultate” | Dr Dragoslav Popović, stručnjak za imunizaciju u UNICEF-u
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNa zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, uoči 80 godina Ujedinjenih nacija, tokom obraćanja predsednik SAD Donald Tramp je izjavio kako tajlenol, američka verzija onoga što mi znamo pod imenom paracetamol, jedan od najsigurnijih lekova u farmaceutskoj industriji — izaziva autizam. Ova izjava izazvala je burne reakcije širom sveta, kako među opštom populacijom, tako i među stručnom zajednicom. Ova teza došla je od njegovog ministra zdravlja, Roberta Kenedija juniora, što nas dovodi, ponovo, do teme imunizacije, to jest, vakcinacije, pitanja javnog zdravlja, našeg odnosa prema tom istom javnom zdravlju, ali i procesu donošenja informisanih odluka u životu. Kako i zašto su nastale sumnje, ne samo u vakcine, već u ceokupan zdravstveni i naučni sistem, kako rada tako i razmišljanja, tema je nove epizode. A gost u novoj epizodi je Dragoslav Popović, konsultant koji poseduje skoro 30 godina iskustva u međunarodnom javnom zdravstvu. Iz ove oblasti, Dragoslav je realizovao projekte u 33 različite zemlje. Do sada je sarađivao sa brojnim organizacijama kao što su UNICEF, UNDP, WHO, WB, GAVI Alliance ali i sa privatnim sektorom. Karijeru je započeo u UNICEF-u, kao nacionalni savetnik za zdravlje i ishranu, zatim regionalni savetnik za imunizaciju, a trenutno radi na poziciji međunarodnog zdravstvenog konsultanta. Jedan je od osnivača CHANGE pharmaceuticals, koji je fokusiran na promovisanje inovacija u zdravstvu i transparentnosti u javnim nabavkama. Predsednik je Udruženja za javno zdravlje Srbije. Dragoslav je magistrirao na Univerzitetu u Sarajevu, završio Master studije iz javnog zdravlja na Univerzitetu u Beogradu, kao i postdiplomske studije o upravljanju na Univerzitetu iz Mastrihta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 318„Smrt nije romantična“ | Stefan Đorđević, reditelj | Agelast 312
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsStefan Đorđević je reditelj i fotograf koji je svojim debitantskim dugometražnim ostvarenjem „Vetre, pričaj sa mnom", na kojem je bio reditelj i scenarista, osvojio kritiku i publiku na brojnim festivalima, od premijere u Roterdamu, pa sve do nagrade „Srce Sarajeva", za najbolji igrani film na Sarajevo film festivalu ove godine. Razgovor smo snimili uoči njegove beogradske premijere na Festivalu autorskog filma i iskoristili smo priliku da govorimo, ne samo o hrabrim i inovativnim odlukama koje u formi, stilu i narativu odlikuju ovo ostvarenje, već i o upuštanju u jednu intimnu ispovest čiji se pripovedački i umetnički ton pretapaju iz dokumentarnog i testimonijalnog u igranu umetničku formu koja lično uzdiže na univerzalni plan priče o ljubavi, smrti i suočavanju sa gubitkom. Stefan je, između ostalog, široj javnosti možda poznat i kao jedan od glavnih glumaca (zajedno sa Markom Todorovićem — Todom), u filmu Nikole Ležaića, „Tilva roš", koji je 2010. godine ugledao svetlost dana i uneo talas svežeg vazduha u domaćoj kinematografiji, kako tematskim celinama, tako i svojim autentičnim izrazom, a koji je, pak, inspirisan amaterskim dokumentarnim materijalom „Crap", koji su Toda i Stefan snimali u tom periodu. Pred ovih ostvarenja, sa Stefanom smo razgovarali i o brojnim drugim temama, od njegovog stvaralaštva (pored već pomenutih filmova), preko odrastanja i života u Boru; jednom od najpoznatijih rudarskih centara na prostoru bivše Jugoslavije, pa sve do skejt kulture, supkulture, kao i brojnih drugih tema.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 317„Pseudonauka i teorije zavere idu ruku pod ruku” | prof. dr Aleksandar Palavestra | Agelast 311
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsGost u novoj epizodi je prof. dr Aleksandar Palavestra, profesor na Filozofskom fakultetu u Belgradu, gde je držao kurseve arheologije, antropologije i heraldike. Jedan od kurseva koje je uveo je bio i kurs arheologije i pseudoarheologije, što nas i dovodi do tema koje pokrivamo ove nedelje. Naime, arheologija, zajedno sa istorijom spada u kategoriju naučnih disciplina koje su najpodložnije instrumentalizaciji u kreiranju nacionalnih mitova, koji zajedno sa istorijom utiču na istorijski revizionizam, ali služe i kao predložak daleko radikalnijim idejama što nam je istorija pokazala, onoliko puta. Mehanizmi kojima se dešavaju ovi procesi su pseudonaučni, što znači, da bismo razumeli kako promene u društvu funckionišu, moramo da razumemo način na koji funkcionišu pseudonaučni procesi i kako se oni, tačno, razlikuju od naučnih procesa. Koje su njihove opasnosti, zamke i kako da ih prepoznamo, posebno u vreme razvoja tržišta pažnje na društvenim mrežama koje nemaju nijedan mehanizam kontrole kvaliteta onoga što konzumiramo. Jedan od najuvreženijih nacionalnih mitova na ovom podneblju (ali koji nije ekskluzivno naša stvar) u direktnoj je vezi sa idejom o autohotnom narodu ovih prostora koja seže do neolita, tačnije do kulture Vinče, a koji se u dobroj meri oslanja na ideju o takozvanom „vinčanskom pismu", potom prevodima istog tog pisma i svemu onome što proizilazi iz toga. Dakle, u novoj epizodi, šta je nauka, šta je pseudonauka i da li je u kulturi naroda Vinče postojalo pismo ili ne.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 316Čovek je izmenio 70% kopnenih površina za svoje potrebe – kakve su posledice? | Ana Vuković Vimić
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs7. jul ove godine ni po čemu ne bi bio posebno značajan datum da se nije desila velika oluja koja je napravila značajnu materijalnu štetu, ali više od toga, odnela je Ćacilend. To je, verovatno, prva asocijacija za mnoge. Ono što je neobično u vezi sa ovom olujom je to da je ona bila — prašinska. Ali, šta je prašinska oluja, kako nastaje i zašto je važno razumeti ovaj fenomen? Kakve veze ona ima sa klimatskim promenama, kakve veze ima sa nesavesnim delovanjem čoveka i koliko dalekosežne posledice mogu da budu? I zašto su baš ovakve oluje počele da se pojavljuju na našem podneblju? Istog dana, pored snimaka Ćacilenda koji leti, pojavili su se i snimci sa pogledom na Dunav, ali se Dunav ne vidi — od čestica prašine. Ubrzo potom primetili smo i fenomen takozvanih „prašinskih đavola", to jest „dust devils", a u pitanju su vrtlozi vazduha koji su veoma neobični za naše podneblje. Ovaj fenomen je vrlo jasan i nedvosmislen simptom koji ukazuje na to da je počeo proces takozvane dezertifikacije zemljišta ili kako bismo mi rekli — pustošenje, kao posledica klimatskih promena, ali i nesavesnog tretiranja obradivih površina. Sa sobom nosi i potencijal za zarazu poznatiju kao „valley fever", (groznica doline), a ukoliko ne budemo uradili nešto u vezi sa time, ovaj problem će biti sve veći, opasniji i učestaliji. Naravno, država sredstva za prognozu, mapiranje i rano upozoravanje ne izdvaja, iako kadrova imamo, ali to je samo mali deo problema sa kojim se suočavamo. O fenomenu prašinskih oluja, ali i mnogo više od toga, razgovarali smo sa našom novom gošćom, prof. dr Anom Vuković Vimić, meteorološkinjom i kilmatološkinjom, redovnom profesorkom na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, jednom od vodećih svetskih stručnjakinja u oblasti prašinskih oluja i potpredsednicom globalnog naučnog tela koje se bavi unapređivanjem upozorenja na prašinske oluje u okviru Svetske meteorološke organizacije pri Ujedinjenim nacijama.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 315„Kada se vlast promeni, sudstvo će biti najveći problem” | KRIK | Agelast 309
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU novoj epizodi gosti su nam Stevan Dojčinović i Bojana Jovanović. Oboje su već gostovali, ali pojedinačno, kada su govorili o rezultatima istraživanja u slučajevima veze države, mafije i fudbalskih navijača, pre svega u serijalu tekstova koje danas znamo kao „Narcos Balkan", po uzoru na seriju sličnog imena. Ovonedeljno gostovanje je nešto drugačije, jer je povod lep, ali važnost razgovora time nije nimalo umanjena. KRIK - Mreža za istraživanje kriminala i korupcije je, naime, nedavno proslavio 10 godina postojanja i to je bio odličan povod da ih pozovemo i podsetimo se svih velikih slučajeva koje smo, možda, ne baš zaboravili, ali svakako smetnuli, stavili po strani, prenebregnuli ili nešto drugo, jer uvek imamo novi, akutni problem sa kojim moramo da se suočavamo. Ali kada ih vidite i čujete, ovako, na jednom mestu i podsetite se šta smo sve kao društvo preživeli samo poslednjih 10 godina, alarmantnost okolnosti postaje neizbežna. Samo jedan podatak biće dovoljan da oslikamo veličinu problema; kada su Bojana i Stevan počeli da se bave ovim poslom, bavili su se tada nepoznatim (široj javnosti), kriminalcem, Darkom Šarićem. Sledeće godine biće punih 18 godina kako se i dalje bave njime. A to je samo jedna od mnogih stavki sa kojima ovo društvo i dalje nije izašlo na krajInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 314„Vaspitače najviše boli što njihov rad nije priznat” | Predškolsko obrazovanje | Agelast 308
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsKada smo odlučivali o tradicionalnoj septembarskoj epizodi posvećenoj obrazovanju shvatili smo da naš obrazovni sistem radi u vanrednom stanju već punih pet godina. Pored svojih hroničnih (i aktunih problema), ono se nalazi u ozbiljnoj krizi sve ovo vreme. Prvo su to bile dve godine kovida, potom smo imali majske tragedije, a nakon toga proteste u 2024. i sada u novoj školskoj 2025. godini. Zbog toga smo rešili da napravimo u toj septembarskoj epizodi jedan okrugli sto u kojem ćemo okupiti ljude iz svih sfera obrazovanja, prvi put. A to su visoko obrazovanje, srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje. Ali bilo nam je savršeno jasno da smo nepravedno ispustili predškolsko obrazovanje i vaspitanje, kao i period vrtića pre toga. U epizodi puštenoj u septembru zagrebali smo samo površinu onoga što je spektar problema u predškolskom obrazovanju i vaspitanju, pa smo rešili da posvetimo celu epizodu upravo ovoj temi. Zato su sa nama gošće u novoj epizodi:1. Maja Baucal, vaspitačica u predškolskoj ustanovi u Vrbasu sa preko 30 godina radnog iskustva i deo kolektiva koji je prvi put u istoriji ušao u potpunu obustavu rada, na mestima gde su nakon nezakonitog rada na određeno vreme koji je trajao i do 13 godina, radnice dobijale otkaze.2. dr Dragana Purešević, docentkinja na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju, Katedra za predškolsku pedagogiju.3. dr Marija Malović, asistentkinja sa doktoratom na Pedagoškom fakultetu u Jagodini, Univerziteta u Kragujevcu, sa diplomom doktora nauka stečenom na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju, Katedra za predškolsku pedagogiju.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 313„Nema pravednog društva koje ima loše obrazovanje“ | Hrvoje Klasić, istoričar | Agelast 307
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsGost u ovonedeljnoj epizodi je istoričar Hrvoje Klasić, profesor na odseku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Oštar je kritičar pokušaja istorijskog revizionizma na prostoru bivše Jugoslavije, što ga je učinilo čestom metom napada nacionalista. Najviše se bavi pitanjima savremene istorije na ovim prostorima, kao i pitanjima Jugoslavije nakon Drugog svetskog rata. U vezi sa time snimio je i više dokumentarnih serijala, a na proputovanju tokom snimanja novog projekta, proveo je nekoliko dana u Beogradu, što je bio odličan povod da se sretnemo i snimimo epizodu podkasta. Pored njegovog akademskog i javnog angažovanja, Hrvoje pre svega ima vrlo važna formativna iskustva koja su ga u dobroj meri odredila i važna su za razumevanje njegove pozicije u društvu danas, kao i za određivanje njegovih svetonazora, a o kojima je u javnosti govorio vrlo malo ili nikako. U ovoj epizodi probali smo da napravimo balans upravo između njegove lične priče i javnog angažovanja.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 312„Prava ekspanzija roka u Jugoslaviji se desila sa Bijelim Dugmetom” Sejo Sekson, Zabranjeno pušenje
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU novoj epizodi gost nam je legendarni Sejo Sekson! Osnivač benda „Zabranjeno pušenje” i možda još legendarnije radijske i tv emisije „Top lista naderalista”!Povod za gostovanje je predstojeći koncert u MTS Dvorani, 31. oktobra, pod nazivom „Neuštekani”. Prošle godine su obeležili neverovatnih 40 godina od izlaska kultnog albuma „Das Ist Walter”, a projektom „Neuštekani”, prema rečima Seje Saksona, želi da „ispravi nepravdu i izvede uživo pesme od kojih su mnoge, prvi put, ugledale svetla pozornice”. Nudi Zabranjeno pušenje u unplugged verziji, na akustičnim instrumentima, kao priču i dirljivu emociju. Razgovor je, naravno, bio mnogo više od toga, jer pored činjenice da je po vokaciji, između ostalog, i istoričar, Sejo duboko promišlja brojne istorijske, lične i životne trenutke koji su bili i više nego dovoljni da vam stigne skoro pa maratonska epizoda od punih četiri sata razgovora.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 311„U Srbiji se godišnje opere i do dve milijarde evra“ | Ognjen Radonjić i Ivan Ostojić | Agelast 305
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU nedelju je tačno 25 godina od 5. oktobra 2000. godine.Već godinama slušamo bajke o Srbiji kao balkanskom ekonomskom tigru, pozivajući se na azijske tigrove koji su napravili istorijski ekonomski napredak u 20. veku. Sa druge strane oko sebe posmatramo dramatičan porast siromaštva, pad obrazovanja, urušavanje i zarobljavanje institucija, medijski mrak, cenzuru, represiju, korupciju i opšte bezakonje i temeljno urušavanje kvaliteta života i poraz elementarnog ljudskog dostojanstva. Postavlja se pitanje: koliko je tačno loša situacija, šta sve ne znamo i šta će nas sačekati unutar institucija jednog dana kada se one budu otvorile? Nakon 5. oktobra, pre tačno 25 godina, kada su to i desilo, bili smo zaprepašćeni stanjem koje smo zatekli unutra, bez obzira na sva loša očekivanja i predikcije. Od prazne kase do urušenih institucija. Postavlja se pitanje, a mnogi stručnjaci i pretpostavljaju da će nas nakon ovog režima sačekati gora situacija nego tog čuvenog 6. oktobra — koliko je stanje zaista loše? Ovo je bila dovoljno velika motivacija da potražim goste koji bi mogli da govore na ovu temu.Šta možemo da učinimo, šta možemo da očekujemo, kakvo je zaista stanje stvari i koliki i kakav posao nas čeka da se vratimo na pravi kolosek kao društvu su samo neke od tema na koje smo probali da damo odgovore u razgovoru sa Ognjenom Radonjićem, redovnim profesorom ekonomije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i Ivanom Ostojićem, izvršnim direktorom u globalnoj ekonomskoj firmi. Ognjen je, između ostalog, član Instituta za sociološka istraživanja, World Economics Association, redovni je član Naučnog društva ekonomista Srbije i član je Srpske akademije ekonomskih nauka. Ivan je, sa druge strane, neko ko ima ogromno iskustvo i izuzetan uspeh u poslovanju. Bio je partner u konsultanstkoj firmi McKinsey & Company, gde je bio suosnivač i vodio je Globalni tehnološki savet i praksu za inovacije i izgradnju novih biznisa. Oblasti njegove ekspertize uključuju razvoj strategija, inovacije biznis modela i tehnološke inovacije duž celog lanca vrednosti, od istraživanja do komercijalizacije.Njih dvojica autori su knjige, „Mit o balkanskom tigru" iz 2025. godine.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 310Petar Strugar: „Konji pamte prvi kontakt sa čovekom” | Agelast | 304
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNaš novi gost je glumac Petar Strugar i, verovali ili ne, kada smo se dogovarali za ovo gostovanje plan je bio da stavimo akcenat van njegove glumačke karijere. Prvo smo razgovarali telefonom, a ubrzo potom je usledio i poziv da mu se pridružim u konjičkom klubu „Stribor”, u naselju Trešnja, iza Avale, gde se nedavno preselio i živi u montažnom objektu dok ne izgradi sebi nešto trajnije. U potpunosti posvećen konjima i konjičkom sportu, pokazuje se, ovo je samo jedna stvar u nizu koje su ga pratile u životu. Od odbojke, preko ronjenja na dah i spearfishinga, pa sve do ljubavi prema konjima i snovima koje je počeo da ostvaruje polako i ne bez muke još u vreme kada se preselio u Beograd i počeo snimanje na projektu „Montevideo” koji se desio, eto, pre punih 16 godina, u šta je teško poverovati.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 309„Najugroženije pravo u Srbiji je pravo na pravično suđenje” | Sofija Mandić | Agelast 303
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU novoj epizodi, gošća je Sofija Mandić, pravnica, članica Republičke izborne komisije u stalnom sastavu, upisana u Registar posrednika u mirnom rešavanju sporova Ministarstva pravde i dugogodišnja aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja (CEPRIS), a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku, Nacionalnom demokratskom institutu i kao volonterka pri advokatskoj kancelariji i Povereniku za zaštitu ravnopravnosti. Autorka, koautorka i urednica je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi.U jeku protesta videli smo da se dešavaju, takozvani, odušci sistema. Videli smo da pravosuđe pokazuje da se unutar njega nešto dešava i da je naverovatniji izlaz iz ove situacije saradnja građanskog pritiska na ulicama zajedno sa podrškom unutar institucija. Ali, kako to zapravo funkcioniše? Koja je razlika između vladavine prava i pravne države? Kako se biraju sudije i tužioci? Kako izgledaju te komisije iznutra, šta ih preporučuje za pozicije i koliko su okolnosti, zapravo, ne samo netransparentne, već duboko kontrolisane i šta treba da se desi ne bi li se ti odušci sistema povećali. Prema rečima naše sagovornice: „Kvalitet naših života više zavisi od našeg sudije, nego od odnosa sa Hrvatima, Albanicima ili Amerikancima.”Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 308„Stan je čovekov porodični identitet i ne može biti tretiran kao potrošna roba” | Milenija Marušić
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU novoj epizodi Agelast podkasta gošća nam je Milenija Marušić, jugoslovenska i srpska arhitektica, stručna savetnica u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije u Beogradu. Autorka je mnogobrojnih građevina i arhitektonsko-urbanističkih kompleksa, a sve ih je ostvarila u saradnji sa svojim mužem, arhitektom i profesorom Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, Darkom Marušićem. U višedecenijskoj karijeri, autorski i bračni par Marušić specijalizovali su se u oblasti stambene arhitekture, gde su i postigli najviše rezultate i osvojili mnogobrojne prestižne nagrade i priznanja. Autorskom timu Darko i Milenija Marušić su dodeljene brojne nagrade: Velike nagrade Saveza Arhitekata Srbije za celokuno stvaralaštvo, nagrade ULUPUDS-a za životno delo 2018, nagrade iz fonda Đorđa Tabakovića za izuzetan stvaralački i pregalački doprinos u oblasti arhitekture 2018. godine, a za naselje Cerak Vinogradi nagrađeni su i Oktobarskom nagradom grada Beograda 1981. godine. Gtovo svi objekti koje su projektivali su u nekom statusu zaštite kulturnog dobra Republike Srbije. Naselje Cerak Vinogradi uvršteno je u stalnu kolekciju muzeja MOMA iz Njujorka 2019. godine (SAD), a Milenija je dobitnica i nagrade Jelisaveta Načić, ženskog arhitektonskog društva. Povod za njeno gostovanje je konkurs koji je raspisala njena fondacija „MDMF" (Milenija i Darko Marušić fondacija), 2024. godine za realizovano delo iz oblasti stambene arhitekture, sa prostora bivše Jugoslavije, koje odražava kontekst, humanizam, ambijentalnost, jedinstvo prostora i etički pristup. U vezi sa time, kada smo govorili o fondaciji koju je osnovala i principima na kojima počiva, ne samo fondacija, već i konkurs koji je raspisan, otvorili smo teme i pitanja arhitekture uopšte, urbanizma, odnosa prema životnom prostoru i kako ono utiče na kvalitet našeg svakodnevnog života kao pojedinaca i porodica, ali u okvirima naših lokalnih zajednica i celih društava. Arhitektura stambenog prostora počinje mnogo pre nego što zakoračimo u njega, a moderni predatorski investitorski poslovi naše životne prostore tretiraju, prema rečima Milenije Marušić, kao kutije šibica. U njenom rečniku zabranjeno je koristiti reč — nekretnina.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 307„Posle 13 godina rada dobile su otkaz zbog štrajka" | Otpuštanje nastavnika | Agelast 301
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNova sezona Agelast podkasta počinje ove nedelje i, kao i svake godine, početkom septembra donosimo vam epizodu posvećenu obrazovanju. Razmišljajući o ovogodišnjoj epizodi shvatili smo da nam je obrazovanje u vanrednom stanju već punih pet godina. Prvo smo prošli kroz kovid, potom kroz tragedije 3. i 4. maja, a onda su prošle godine u novembru počeli protesti koji i dalje traju. Na već duboko uništeno obrazovanje hroničnim i sistemskim problemima poslednjih trideset godina dodajemo i ove, ako tako uopšte možemo da kažemo, akutne probleme. Zato je ideja bila da probamo da objedinimo, prvi put, celokupnu sferu obrazovanja na jednom mestu i da vidimo sa čime se tačno suočavamo i kakvo je stanje stvari. Zato smo pozvali goste koji će pokriti sistem od predškolskih ustanova, preko osnovnih i srednjih škola, pa sve do visokog obrazovanja. U vezi sa time, gosti su nam:1. Milica Marković, socijalna radnica i predstavnica zajednice zaposlenih u predškolskim ustanovama "Predškolski krug"2. Goran Roglić, dekan Hemijskog fakulteta u Beogradu3. Dejan Ilić, urednik, izdavač i kolumnista koji se dugi niz godina bavi temama obrazovanja.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 306YUGO FLORIDA: „Kada mi je otac preminuo, imao sam potrebu da nešto prenesem na papir”, SFF by Plazma
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNakon skoro punih 6 godina, stigli smo do jubilarne 300. epizode! Ovo je ujedno i poslednja epizoda sa ovogodišnjeg @SarajevoFilmFestival u kojoj vam predstavljamo razgovor sa autorima jednog od najiščekivanijih ostvarenja ove godine, film „Yugo Florida". Inspirisan ličnim iskustvima reditelja Vladimira Tagića, ova priča donosi intiman pogled na odnos oca i sina, suočavanje sa promenama, gubitkom i bezizlaznošću. Sina glumi Andrija Kuzmanović koji je ujedno dobitnik i nagrade Srce Sarajeva za najboljeg glumca ove godine, a produkciju filma potpisuje Marija Stojanović ispred Sense produkcije koji stoje iza nekih od najznačajnijih filmskih ostvarenja u poslednjih nekoliko godina.Plazma je partner ovogodišnjeg izdanja Agelast x SFF specijala.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 305„Kroz film sam pokušao konstruirati identitet Rijeke kao grada u kojem bih volio živjeti” SFF Plazma
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU novoj epizodi @SarajevoFilmFestival razgovaramo sa Igorom Bezinovićem, autorom dokumentarnog filma „Fiume o morte!", u prevodu „Rijeka ili smrt!", koji govori o jednom vrlo značajnom istorijskog trenutku grada Rijeke, a to je period okupacije početkom dvadesetog veka kada je na njenom čelu stajao Gabrijele D'Anuncio, italijanski pesnik i vrlo ekscentrična ličnost, ali ako pitate stanovnike Rijeke i one koji su bili pod uticajem njegove okupacije, govorimo o diktaturi i protofašitičkom pokretu. Koji narativ je tačan? Koliko se razlikuju perspektive u odnosu na ideološku poziciju posmatrača i šta to znači za kreiranje identiteta, razumevanja istorije, ali i odgovora na pitanje razvoja fašizma danas, samo su neka od pitanja koja postavlja, ali na koja pokušava i da odgovori ovaj film.Plazma je partner ovogodišnjeg izdanja Agelast x SFF specijala.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 304„Biti provokativan zarad provokacije ne znači ništa.” | SFF specijal by Plazma
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNa severu Južne Koreje živi Youjin Han, žena koja vodi agenciju za provodadžisanje sa samo jednim ciljem: da spaja isključivo žene iz Severne Koreje sa muškarcima iz Južne Koreje. U ovoj, naizgled jednostavnoj premisi, kriju se slojevi koji razotkrivaju koliko je teško prilagođavanje na novi život u sistemu radikalno drugačijem od bilo čega što su poznavale do tada, ali daje i snažnu sliku užasa od kojih su bežale rizikujući sve u životu. Autor filma, Morten Traavik, proveo je pet godina u okolini demilitarizovane zone prateći sudbine nekoliko parova koje je spojila junakinja filma. Ovaj norveški reditelj je, inače, poznat po brojnim projektima u vezi sa Severnom Korejom od kojih je verovatno najpoznatiji dokumentarni film "The Liberation Day", o čuvenom koncertu grupe Laibach u Pjongjangu. U vezi sa time, gosti u našoj novoj epizodi su upravo reditelj Morten Traavik i osnivač grupe Laibach, Ivan Jani Novak.Plazma je partner ovogodišnjeg izdanja Agelast x SFF specijala.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 303„Paradoks je što korumpiranom sustavu moramo dati poverenje da bi postao nekorumpiran” SFF by Plazma
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU novoj epizodi specijala u saradnji sa @SarajevoFilmFestival , gosti su nam Nebojša Slijepčević kojeg ste već mogli da vidite prethodne godine kada je gostovao povodom svog filma koji je pokupio sva značajne međunarodne nagrade, od Kana do evropskog oskara, „Čovjek koji nije mogao šutjeti”, ali ovoga puta zajedno sa jednim od najznačajnijih pisaca na našim prostorima, Kristianom Novakom. Razlog zašto baš njih dvojica je u početak realizacije neverovatne saradnje, a to je ekranizacija prvog Novakovog romana „Črna mati zemla”.Plazma je partner ovogodišnjeg izdanja Agelast x SFF specijala.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 302„Ovakav film ne možeš raditi sa ljudima koji ne dijele isti svetonazor” | SFF specijal by Plazma
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU drugoj epizodi specijala u saradnji sa @SarajevoFilmFestival donosimo vam razgovor o filmu "Paviljon", koji je imao svoju svetsku premijeru prvog dana i zvanično je otvorio ovogodišnje izdanje, a koji pod jednim kišobranom okuplja doajene jugoslovenske kinematografije. Rađen je po noveli koju je pisao legendarni Viktor Ivančić, režirao ju je Dino Mustafić, a u goste su nam, pored reditelja došli i predstavnici ove neverovatne glumačke postave — Rade Šerbedžija i Jasna Diklić.Plazma je partner ovogodišnjeg izdanja Agelast x SFF specijala.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 301„Suština glume je da budeš dobar koliko i amater” | SFF specijal by Plazma | Agelast | 295
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsOvogodišnja saradnja sa Sarajevo Film Festivalom je počela i to sa dobitnikom počasne festivalske nagrade Srce Sarajeva — Stelanom Skarsgardom! U pitanju nije baš podkast, više je shortcast. Svoju karijeru je počeo 1968. godine na švedskoj televiziji, a kroz narednih pola veka glumio je u više od 150 različitih naslova koji su mu doneli zapanjujuće veliku i bogatu karijeru. Bio je deo velikih produkcija i filmskih pokreta, od Dogme do Marvelovog univerzuma, a pozornicu i filmske setove je delio sa veličinama od Daniel Day-Lewisa i Juliette Binoche, pa sve do Maryl Streep i Pierce Brosnana.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 300„Kada sam počinjao da pišem pesme nisam želeo da ispunjavam ničije zahteve, pa ni svoje” Dino Šaran
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs U trećoj i poslednjoj epizodi našeg serijala u saradnji sa Mountain Music Fest, pored jednog Agelast Session i jednog intervjua, stiže i razgovor sa frontmenom benda Letu Štuke! Dino Šaran, najzad, glavom i bradom!Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 299„Uzimali smo pesme koje mrzimo i od njih pravili hitove” | Damir Martinović „Let 3" | MMF specijal
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs Iako smo zvanično na prvoj pauzi nakon pet godina, tokom avgusta meseca vam ipak stižu epizode i to specijali. Nakon Agelast Sessiona koji smo uradili sa bendom Nemanja i koji možete pogledati na našem YT kanalu, kojim smo i najavili ovogodišnju saradnju sa Mountain Music Fest, došao je trenutak i za prvu epizodu iz ovog specijala, a u pitanju je razgovor sa legendarnim Damirom Martinovićem — Mrletom , jednim od osnivača i idejni tvorac riječke grupe Let 3 .Onima koji poznaju opus grupe Let 3 bilo kakva najava bi bila potpuno izlišno, ali onima koji se prvi put susreću sa njima ne postoji najava koja bi ih adekvatno predstavlja. Sa Mrletom smo pričali o samim počecima, rođenju legendarne riječke scene, panku, konceptualnim nastupima, od Ptičjeg izreska, preko Strukturnih ptica i Termita, pa sve do Leta 2 i Leta 3, ali i brojnih modernih projekata koji su nastali u poslednjih nekoliko godina. Od predstava, kako za decu, tako i odrasle, muzici za film i balet, ali i o nezaboravnom izletu na Evroviziju sa svojom numerom "ŠČ!".Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 298„Ljudi ne žele da žive u točku nesreće i tu je usmerena građanska neposlušnost” Dr Miodrag Jovanović
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs Gost u novoj epizodi je dr Miodrag Jovanović redovni profesor na Pravnom fakultetu u Beogradu na Katedri za teoriju, sociologiju i filozofiju prava, a tema o kojoj ćemo govoriti je građanska neposlušnost. Zašto?Prošlo je punih osam meseci od početka protesta nakon pada nadstrešnice, 1. novembra 2024. godine, a nakon Vidovdanskog protesta videli smo i eskalaciju sukoba na ulicama. Ovaj trenutak vodio je do aktivacije narodnih zborova koju su okupljali građane na više mesta u Srbiji, čime je efektivno započeta blokada velikog broja značajnih raskrsnica. Ovo je dovelo do daljih sukoba sa policijom, velikog broja uglavnom neselktivnih hapšenja pod izgovorom za najteža krivična dela, takozvanog, „nasilnog rušenja ustavnog poretka”, a videli smo i brojne slučajeve upotrebe prekomerne sile. Ceo ovaj niz događaja doveo je građane do tačke o kojoj se u poslednje vreme govori puno, a to je — građanska neposlušnost. Šta znači građanska neposlušnost? Šta znači kada je građnin neposlušan i šta uopšte znači biti građanin, a potom i kako taj građanin da bude neposlušan? Da li je uvek nezakonita? Da li je ona uvek javan čin? Da li sudije prilikom razmatranja slučaja građanske neposlušnosti u obzir moraju da uzmu kontekst ili su dužni da slepo prate slovo zakona? Koje su opcije i koji su primeri građanske neposlušnosti? Koja je razlika između građanske neposlušnosti i prava na pobunu? Nagli porast hapšenja vrši značajan pritisak na pravosuđe u kojem se u novonastalim okolnostima očekuje da aktivno donose presude, što je značajno drugačije od dosadašnjeg pasivnog rada članova bliskih vlasti. Mnogi od njih odbijaju da učestvuju u tome i kao rezultat imamo masovne oslobađajuće presude za uhapšene tokom protesta. To kreira, takozvani, odušak sistema i postavlja se pitanje — da li rešenje ove situacije možda vidimo upravo u simbiozi aktivnih i samosvesnih građana koji brane ustavnu demokratiju i odgvornog pravosuđa koje se, kako stvari stoje, polako ali sigurno bude i postaju svesni svoje autonomije i moći.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 297„Angažovali su me da dajem otkaze kao stand up komičar” | Srđan Olman | Agelast 291
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs Srđan Olman je stand up komičar, scenarista, glumac, a ima puno iskustva i u radu na televiziji. Njegov novi standup specijal je dostupan na Youtubeu pod naslovom „Šta nas je snašlo", što je, između ostalog, bio i povod ovog gostovanja, ali razgovor je bio mnogo više od toga. Srđanov razvojni put je zaista impresivan i pravo je svedočanstvo, ne samo istrajnosti, već i veri u sebe. Njegov neograničen entuzijazam pokazao se kao njegova najveća prednost i uvek je zadovoljstvo sresti i razgovarati sa ljudima iz čijih životnih iskustava može mnogo da se nauči.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 296„Pre podne sam bio na ratištu, uveče sam pravio pesme” | Jovan Matić | Del Arno bend | Agelast 290
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs Gost ovonedeljne epizode je Jovan Matić, osnivač legendarne rege grupe Del Arno koja uskoro puni 40 godina. Nastali su 1986. godine kada je veoma mali broj ljudi u tadašnjoj Jugoslaviji uopšte slušao rege muziku, a kamoli da su je svirali. Kao veterani i pioniri ovog žanra, odnegovali su niz svetski priznatih umetnika, od Kojota do Tadimana, a danas funkcionišu, u velikoj meri, kao kolektiv kroz koji je prošlo puno ljudi kroz minule decenije. U poslednjih nekoliko godina, sa novom strukturom članova, Del Arno sprema novo izdanje, a Jovan je zaplovio u vode samostalnog izvođača i objavio je album „Intimno", koji se muzički i stilski u poptunosti razlikuje od onoga što je radio u dosadašnjoj karijeri. Pored muzike, Jovan je proveo dugi niz godina kao novinar, izveštavao je sve vreme tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, dok je, paralelno, stvarao i muziku. O dihotomiji ovakvog života, muzici, vremenima i događajima u kojima je učestvovao, ali i bio svedok, u novoj epizodi.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 295„Autoritarni režimi imaju poluge da kontrolišu ljudima životne ishode" | dr Danilo Mandić, Harvard
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsOve nedelje nastavljamo da se bavimo trenutim društvenim okolnostima u Srbiji, ali na nešto drugačiji način. Naš gost je dr Danilo Mandić, predavač sa Harvarda, gde radi kao Associate Senior Lecturer, što bi se na srpskom najbliže prevelo kao docent i to na katedri za sociologiju. Njegova uža oblast su upravo društva i nacije koje prolaze kroz određene vrste društvenih/političkih kriza. Danilo dolazi iz škole mišljenja koje se oslanja na čuvenog sociologa Hozea Huana Linca, koji je napravio ključnu razliku između totalitarnih i autoritarnih režima. Iako mi često kolokvijalno ova dva pojma koristimo kao sinonime, oni se vrlo razlikuju. Totaliterni režimi su, pre svega, antidemokratski (i u istoriji modernih društava vrlo retki), dok se autoritarni, zapravo, pozivaju na demokratiju i demokratske procese koje usput u tolikoj meri zlostavljaju, da o demokratiji u takvim društvima nema govora. To su, takozvani, hibridni sistemi. Ova ideja se oslanja na pretpostavku da demokratija i demokratski procesi, zapravo, nisu prirodan razvojni put jednog društva, već da je autokratija njeno prirodno stanje, a da je demokratija proces koji zahteva stalno stanje društvene borbe. To znači da težnja ka autokratiji postoji i u najrazvijenijim demokratijama, ali je u njima ekonomski razvoj društva, kao i rođenje nenasilnih društvenih pokreta koja vrše insitutcionalni i vanistitucionalni pritisak dovoljno jak da se lice te autokratske tendencije ne vidi ili vidi u manjoj meri. Sa druge strane imamo društva u krizi gde je mogućnost za njihovo širenje i jačanje, dramatično veće. U modernim pojavnim oblicima, posebno nakon Hladnog rata, veliki broj takozvanih „novih demokratija" su u suštini društva koja su se nalazila ili se i dalje nalaze na raskrsnici na kojoj je upravo te demokratske procese veoma teško ustanoviti. I tu se nalazi ključna tačka ove epizode; ono što smo probali da uradimo jeste da pogled sa naših trenutnih okolnosti pomerimo unazad i probamo da vidimo širu sliku. Kako istorijski razvoj autoritarnih režima, tako i njihove različite pojavne oblike, od prve polovine 19. veka do danas. Koliko god nama naše iskustvo delovalo jedinstveno, ono to nije. Veliki broj društava u krizi, širom sveta, prolazila su ili prolaze kroz procese koji imaju puno dodirnih tačaka sa nama. Koji elementi ovog režima su univerzalni za sva ova društva širom sveta? Koji elementi su jedinstveni? Koji su principi i na koji način nastaju ovakvi autoritarni režimi? Koje prakse su se pokazale kao dobre, a koje su se pokazale kao loše?Napomena: ova epizoda je snimljena svega nekoliko dana pre 28. juna, a samim tim i pre početka eskalacije protesta u Srbiji.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/r...

Ep 294„Kako mi pristajemo ne ovakve izbore je pitanje na koje kao društvo moramo da odgovorimo” | CRTA
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNedavno smo, kao što većina vas zna, imali prve lokalne izbore od početka studentskih protesta u Srbiji. Izbori su održani u Kosjeriću i Zaječaru, a sam izborni dan, kao period uoči izbornog dana su prošli sa velikim brojem neregularnosti, kako na samim izbornim mestima, tako i u brojnim postupcima uoči izbora. Do kraja godine nas čeka još lokalnih izbora, pre svega u Mionici i Negotinu i iskustva iz ovih slučajeva trebalo bi da nam budu referentna tačka onoga što možemo da očekujemo u budućnosti. Na samom terenu, članovi organizacije CRTA bili su prisutni na svim glasačkim mestima u Kojseriću i Zaječaru kao zvanični posmatrači, a njihovo izveštavanje preliminarnih rezultata je dočekano sa dosta emocija. Ali kada kažemo da su na glasačkim mestima uočene nepravilnosti, šta to tačno znači? Kada kažemo da su izbori pokradeni, šta to tačno znači? Na koje načine se izbori, zapravo, kradu? Koje su mogućnosti, opcije, kako se to uočava, na koji način se sprečava i na kraju, na koji način se to tačno dokazuje. U ovom razgovoru razjasnili smo neke očigledne, ali i manje očigledne stvari kada je manipulacija izbornim rezultatima u pitanju, ali i kada je manipulacija građanima u pitanju. Proces je daleko kompleksniji i dugotrajniji nego što deluje na prvi pogled, a naši gosti, Vukosava Crnjanski, osnivačica organizacije CRTA i Raša Nedeljkov, programski direktor ove organizacije, imaju ogromno iskustvo upravo u ovim stvarima. Kako je izgledao njihov razvojni put, kako je oformljena CRTA, koliko ljudi radi za njih, na koji način vrše svoja istraživanja, kojom metodologijom dolaze do rezultata, kako izgleda posmatranje izbora, na koji način se ono sprovodi i kako, na kraju, da znamo koliko su njihovi rezultati relevantni su samo neke od tema koje smo pokrivali u ovom razgovoru. CRTA je oduvek doživljavala napade sa različitih strana, ali pritisci koje trpe od početka ove godine predstavljaju presedan, ruku na srce ne samo za njih, ali su oni nekako bili pod najvećim udarom i to je bio više nego dovoljan razlog da ih dovedemo i da izdvojimo vreme da čujemo i njihov glas.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 293„Ne postoje dva ista požara, adrenalin radi i posle 20 godina” | Vlatko Ristić, Marko Jović
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNajzad je došao trenutak da ova epizoda, koja je prvobitno bila planirana za kraj aprila, ugleda svetlost dana!Gosti u našoj novoj epizodi su, najzad, članovi vatrogasne služe. Iako je vatrogasna služba u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova koju znamo najviše zbog policije koja je, u suštini, represivna služba, vatrogasci su spasioci i time se priroda njihovog posla značajno razlikuje od policije. Nijedno društvo nije kompletno bez spasilačkih službi, ali vrlo retko, ako ikada, imamo priliku da otvorimo prozor sa pogledom na život i svakodnevicu iz njihovog ugla. Šta čini vatrogasnu službu? Kada i kako je nastala? Kako se postaje vatrogasac, koji uslovi moraju da se ispune, kako fizički tako i psihološki? Sa kakvim rizicima se vatrogasci suočavaju? Koje su razlike između požara na zatvorenom, požara u podrumima ili na velikim visinama? A kakvo je iskustvo gašenja požara na otvorenom, kao što su šumski požari? Kako izgleda suočavanje sa hemijskim akcidentima ili, možda jednim od najtežih aspekata, tehničkim intervencijama. Ne zaboravimo, vatrogasna služba spašava ljude iz teških saobraćajnih nezgoda, takođe. Da li postoje međunarodne saradnje? Pripadnici naše vatrogasne službe su pomagali i tokom teških zemljotresa koji su pogodili Tursku u februaru 2023. godine, ali su i pripadnici vatrogasnih službi drugih zemalja dolazili nama u pomoć tokom poplava 2014. godine. O svemu ovome, ali i mnogo više od toga, razgovarali smo sa Vlatkom Ristićem, šefom smene u Vatrogasno-spasilačkoj brigadi Beograd i vođom specijalističkog tima za spasavanje iz ruševina, kao i sa Markom Jovićem, komandirom odeljenja i vatrogasacem-spasiocem iz Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 292„Zašto Srbija ćuti o svemu što se dešava u Gazi?” | doc. dr Stevan Nedeljković i Boško Jakšić | 287
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU vremenu kada se pogled međunarodne javnosti sve intenzivnije okreće ka Gazi, suočavamo se sa kompleksnom stvarnošću koja prevazilazi dnevne vesti. Da li u pojasu Gaze imamo posla sa genocidom? Slike stradalih i izgladnjivanja, izolacija stanovništva i brojne druge nesagledive posledice su nešto čemu svedočimo svakoga dana na društvenim mrežama, a opet — situacija se ne menja. Šta je potrebno da se desi za prekid sukoba? Koja je uloga SAD u svemu ovome? A Saveta bezbednosti UN? Koja je uloga međunarodnih odnosa? Zašto izostaje ozbiljnija podrška ostalih zemalja na Bliskom istoku? O svemu ovome, ali i mnogim drugim temama, probali smo da razgovaramo u novoj epizodi sa Boškom Jakšićem, novinar sa višedecenijskim iskustvom u međunarodnim odnosima, pre svega na Bliskom istoku, kao i profesorom Fakulteta političkih nauka, na odeljenju za međunarodne studije, Stevanom Nedeljkovićem.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 291„Borba za autonomiju univerziteta je borba za opstanak društva” | prof. dr Aleksandar Baucal | 286
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsŠta se trenutno dešava sa visokim obrazovanjem u Srbiji? Šta se to razmatra u vladi što može da ima opasne posledice po naš opšti interes, sve nas, uključujući i one koji glasaju za stranku na vlasti? Zašto je važna autonomija Univerziteta? Zašto nema univerziteta bez integracije nastave i nauke i kakva je to uredba donešena preko noći koja je to ugrozila. Zašto se priča o dovođenju stranih fakulteta? Šta znači kada stranka osvoji vlast na izborima i dobije upravljanje nad obrazovanjem i da li to znači da oni mogu da koriste obrazovni sistem samo za svoje dnevnopolitičke interese bez ograničenja i odgovornosti, ili pak postoje neke granice? Šta znače integrisani univerziteti? Šta znači vaučerizacija? O ovim, ali i mnogim drugim temama razgovarali smo sa Aleksandrom Baucalom, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Beogradu, stručnjakom za psihologiju obrazovanja, razvojnu psihologiju, a bio je uključen i u reformu obrazovanja u Srbiji. Bio je član Veća za reformu obrazovanja, Nacionalnog foruma za obrazovanje za sve i Centralne komisije za razvoj novog školskog programa zasnovanog na obrazovnim ishodima.Kupite karte za koncert Zostera u Luci Beograd 6. juna: https://tickets.rs/event/zoster_19076Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 290„Istinu tražim kroz ono što radim sada, ne onome što je bilo” | Mario Knezović "Zoster" | Agelast
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj epizodi gost je Mario Knezović, osnivač i frontmen grupe „Zoster" iz Mostara. Povod je bio, svakako, predstojeći koncert Zostera u Beogradu, 6. juna u Luci Beograd. Dugo smo čekali priliku za razgovor sa Mariom, jer nema puno bendova kao što su oni. Evolucija njihovog zvuka, od ranih 2000-ih, do danas, a da nisu izgubili svoj glas je fascinantna. Od regea sa prvog albuma, preko alt rock i synth elemenata, pa sve do elektronski dominantnog zvuka, kao što je na poslednjem albumu, „Najgori". Nekako su uspeli da prođu kroz sve te stilove, a da usput ne izgube publiku i da sačuvaju svoj autentični glas. Njihovi tekstovi su tek priča za sebe. Unutrašnji sukobi, pripovedački elementi, kreiranje fikcionalnih likova koji se protežu kroz izdanja, a sve sa ciljem da se prenese jasna poruka koja se nikada nije izgubila iz vida, stavlja ih, svakako, u grupu malobrojnih izvođača sa ovih prostora. A tu je i priča o novom albumu koji vas uskoro očekuje.Kupite karte za koncert Zostera u Luci Beograd 6. juna: https://tickets.rs/event/zoster_19076Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 289„Sto dana sam živeo u šatoru u pustinji Atakama” | Radomir Nestorović, Avanturneja | Agelast 284
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Najzad je došao i taj trenutak. Poslednjih nekoliko godina, od kako smo snimili epizodu sa Srđanom Dinčićem, Jelenom Radanović i Radomirom Nestorovićem @StandupSrbija , publika je želela da vidi Rašu „Avanturneja", u solo podkastu. Na žalost ili na sreću, Radomir je ubrzo nakon te epizode doneo prilično veliku životnu odluku i rešio da se upusti u avanturu koja će mu potpuno promeniti život. Bez jasnog plana, bez mnogo novca i bez poznavanja španskog jezika, rešio je da ode u Južnu Ameriku sa planom da je obiđe celu, proba da napravi tamo standup karijeru na španskom koji ne poznaje (osim vežbanja na duolingu) i, možda, da ostane da živi. Život je, naravno, imao svoje planove. Šta mu se sve desilo saznajte u razgovoru koji smo, najzad, uspeli da snimimo u njegovoj vrlo kratkoj poseti Srbiji, a u trenutku kada slušate ovu epizodu, Raša je uveliko nazad Južnoj Americi, to jest, u Atakama pustinji. I da, za vas koji ste gledali prethodnu epizodu sa njime, doneo je i klaker!Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 288Kako ruske škole postaju centri ratne propagande? | Pavel Talakin, učitelj i reditelj | Agelast 283
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ove nedelje donosimo vam jedan vrlo ekskluzivan razgovor!Naš gost je Pavel Talankin, poznatiji kao Paša, učitelj, pedagog i koordinator u školi u Karabašu, malom rudarskom gradu u Rusiji koji broji svega desetak hiljada stanovnika i nalazi se Čeljabinskoj oblasti, skoro dve hiljade kilometara daleko od Moskve. Njegov život i odrastanje u ovom malom gradu nije ni po čemu bilo drugačije od njegovih sugrađana sve do trenutka kada je počela invazija na Ukrajinu. Prema rečima Oto fon Bizmarka kojeg je citirao i sam Putin kada je počeo sa mobilizacijom populacije tokom rata u Ukrajini: „Ratove ne dobijaju generali, već nastavnici", što je značilo da nastavnici u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju imaju ključnu ulogu u kreiranju, ne samo istorijskog revizionizma, već i normalizaciji samog rata, indoktrinaciji celokupnih generacija i pripremanja tla za postizanje svojih ideoloških ciljeva, što jeste vrlo jasan znak života u diktaturi. U skladu sa time, donešena je odluka Ministarstva prosvete u Rusiji kojom sve škole sada imaju nove udžbenike, sa izmenjenim lekcijama u svim školama i taj proces je bilo obavezno snimati. Kako nastavnike koji predaju te lekcije, tako i učenike koji ih uče i ponavljaju. Paša je bio zadužen za arhiviranje i snimanje tog procesa u školama i zato je ovo jedini postojeći snimak kako kreiranje ove propagande izgleda iznutra. Od tog materijala nastao je dokumentarni film „Mr Nobody Against Putin", zbog kojeg Paša sada živi u bekstvu, na nepoznatoj lokaciji negde u Evropi i pitanje je kada će i da li će ikada više moći da se vrati u Rusiju.Tako smo došli i do druge stavke. Ovo je prvi put da smo uradili jedan ovakav intervju, zahvaljujući saradnji sa Beldocs festivalom gde će publika imati priliku i da vidi ovaj film (25. i 26. maja u Beogradu), i otputovali smo na lokaciju da se upoznamo sa Pashom i uradimo intervju sa njime.A treća stavka je činjenica da je ovo naš prvi podkast sa simultanim (tačnije, konsekutivnim), prevodom, s obzirom na to da Pasha ne govori engleski, a da ja ne govorim ruski. Zaista se nadamo da smo uspeli da ga izvedemo koliko-toliko dobro i da ćemo na taj način doneti dodatnu vrednost, barem kada je širina publike u pitanju. Razgovor se vodi na engleskom i ruskom, a titlovi su na srpskom jeziku. Time, ne samo da pokrivamo domaću publiku, već i vrlo važno rusko govorno područje, ali i sve one koje zanima da čuju nešto više o ovoj temi širom sveta time što je sve prevedeno i na engleski konskutivnim prevodom.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare:

Ep 287Hristina Popović: „Ovaj show je posledica dugogodišnje terapije” | Agelast 282
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gošća u novoj epizodi je glumica, Hristina Popović. Pre svega draga prijateljica, poslednji put je bila kod nas u gostima pre skoro 4 godine. Puno se toga promenilo u međuvremenu, a ona ima premijeru svog autobigrafskog comedy nastupa „Dobro sam ispala, šta mi fali", koji preispituje brojna pitanja, od porodične dinamike do neurodivergencije. Razgovor o ovom projektu i procesu njegovog nastajanja je, zapravo, pozivnica za mnogo širi spektar tema, naravno, u dobrom duhu i sa vrlo zdravom dozom humora. Nadamo se da ćete uživati u ovoj epizodi, barem delimično koliko smo i mi, snimajući.Kupite karte za Hristininu predstavu: https://tickets.rs/event/hristina_popovic_dobro_sam_ispala_sta_mi_fali__20293Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 286„Organizovano nasilje u praistoriji je koren priče o modernom ratovanju” | Andrej Starović | Agelast
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost u novoj epizodi je Andrej Starović, arheolog, kustos Narodnog muzeja u Beogradu, učenik legendarnog Dragoslava Srejovića i stručnjak za neolitske kulture.U prethodnoj epizodi koja je snimljena pre više od tri godine, bavili smo se temom migracija (prouzrokovanih klimatskim promenama), koje su dovele do mešanja stanovništva na lokalitetu Lepenskog vira i, posledično, kako su razmenom veština i znanja kreirali osnov za razvoj kulture Starčeva, a potom i Vinče. Ta epizoda bila je jedna od prvih epizoda našeg podkasta koja je pokazala da nauka ima publiku i da ta publika nije mala.Ova epizoda je svojevrsni nastavak ovog razgovora, jer se takođe bavi neolitom, ali ovoga puta LBK kulturom (Linearbandkeramik), Kultura linearnotrakaste keramike, koja je postojala na prostoru Zapadne Evrope i koegzistirala je sa kulturom južnoevropske populacije, to jest starčevačke i vinčanske kulture. Na nekoliko lokaliteta, poput Ašparn-Šlec, Klajnhaderzdorf, Talhajm ili Šenek-Kilijanštaten, pronađene su masovne grobnice koje bacaju novo svetlo na celokupnu kulturu neolita i menjanju paradigmu dosadašnjeg razumevanja ne samo njihovih života, već kako su najraniji oblici organizovanog nasilja uticali na kreiranje temelja savremenog života na prostoru Evrope. Kako arheolozi inače vole da kažu — sve što živimo danas, kreiralo se u neolitu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 285Kakve posledice trpe profesori zbog podrške studentima? | Štrajk prosvetara | Agelast 280
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U septembru 2024. godine počeo je dugo najavljivani štrajk prosvetnih radnika koji, kao ni prethodni štrajkovi do tada, nije odjeknuo u javnosti dovoljno jako, a u percepciji šireg dela populacije cela stvar se svodila kao i uvek na povećanje plata do republičkog proseka. U novembru nas je dočekao pad nadstrešnice koji je pokrenuo talas protesta koji je vrlo brzo eskalirao u studentske proteste koji traju punih pet meseci. Tako su u decembru sindikati pozvali veliki broj prosvenih radnika na jednodnevnu obustavu rada. Brojne škole su rešile da se taj jednodnevna obustava rada produži. Ubrzo nakon toga desilo se preuranjeno završavanje polugodišta u školama, a onda i ceo niz odluka reprezentativnih sindikata koji su u saradnji sa vlašću tu obustavu efektivno ugušili. Mnoge stvari su se desile od tog trenutka. Prosvetni radnici su, rizikujući, ne samo svoje poslove i primanja, ušli u obustavu nastave, ali nažalost u tome su ostali vrlo usamljeni. Nijedan drugi javni sektor im se nije pridružio (osim advokata u jednom trenutku). Od trenutka kada je ova epizoda dogovorena, pa do trenutka kada je snimljena, toliko se stvari izdešavalo da ih je teško i nabrojati. Od vraćanja u škole, do novog ministra prosvete, preko uredbe o visokom obrazovanju, pa sve do napada na univerzitetske centre. A sada se govori i o padu godine na fakultetu, a posledice toga su dalekosežne.Kakvo je stanje u školama sada? Šta će se desiti sa školskom godinom? Koje su nam opcije na stolu, kao i brojna druga pitanja pokušali smo da otvorimo u ovom razgovoru sa našim gostima, a to su Gordana Danilović iz užičke gimnazije, Ana Dimitrijević ispred Foruma beogradskih gimnazija i Dejanom Ilićem, izdavačem, urednikom i kolumnistom Peščanika.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 284„Spavao sam u grotlu Etne i shvatio da je vulkan moj dom” | Dragan Milovanović Kene | Agelast 278
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Dragan Milovanović — Kene je jedan od osnivača Istraživačkog centra Petnica. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih organizovao je i držao predavanja iz geologije zajedno sa entuzijastima i ljubiteljima prirodnih nauka, uključujući geologiju u srednjim školama u Valjevu. Spavali su na slami u učionicama, a hrana se pripremala prema lokalnim receptima. Tada je postavljen kamen temeljac za ovu jedinstvenu naučnu instituciju. Vremenom je preuzela veoma važnu ulogu u obrazovanju mladih ljudi u Srbiji, kao i u bivšoj Jugoslaviji. Takođe je bio redovan profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, iz oblasti petrologije, petrografije, petrogeneze, kao i drugih srodnih predmeta. U suštini, Kene je jedan od naših najznačajnijih geologa, sa velikom međunarodnom reputacijom, a istovremeno je i prvi geolog u našem podkastu. Obišao je ceo svet u potrazi za odgovorima na neka od najznačajnih pitanja iz ove oblasti. Od Uskršnjih ostrva, do spavanja u grotlima vulkana, poput Etne, njegov život ispunjen je naučnim avanturama. Veliki deo svojih iskustava je snimao, tako da ima i svoju video produkciju, a ostvario se i kao pisac knjiga za decu. Povod njegovog gostovanja u ovoj epizodi je objavljivanje kapitalnog dela „Od Velikog praska do stene”, u kojem je pokušao da obuhvati i opiše procese koji su doveli do nastanka naše planete i kako je, prema njegovim rečima, nastao kamen iz kojeg smo nastali i kojem se, neminovno, vraćamo.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 283Goran Vinčić Vinča: „Komičari u Kazahstanu, Americi i ovde dele iste borbe” | Agelast 277
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u našoj novoj epizodi je stand up komičar Goran Vinčić — Vinča. Za one koji prate stand up scenu Goran je vrlo poznato lice. Izrazito talentovan komičar koji od prvog dana sa vrlo jasnim ciljem i ambicijom vredno radi na ostvarenju onoga što je zamislio. Primera radi, u prošloj godini je, samo putujući od nastupa do nastupa prevalio oko 100.000km. Uopšte nisam siguran kako je to moguće, ali izgleda da jeste. Sa više od 200 nastupa godišnje u svojih deset godina karijere sabrao je iskustva koja ga izdvajaju od većine. Već neko vreme uspešno puni velike prostore sa više hiljada mesta, a njegov prvi specijal „Dežurni krivac" (koji je dostupan svima na youtubeu), je postao regionalni fenomen. Kod nas je došao u okviru promocije svog nastupa u Hali sportova 16. aprila gde će obeležiti deset godina karijere svojim setom „Reci mi da se šališ", a istovremeno će to biti i snimanje njegovog novog specijala. Mi smo, sa druge strane, iskoristili priliku da sa ovim gostovanjem bolje upoznamo Vinču, ali i da se malo opustimo, jer nam se čini da nam je to, ipak, svima potrebno ovih dana.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 282Buč Kesidi: „Najveća vrednost naših pesama je što se nove generacije pronalaze u njima” | Agelast
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj epizodi gosti su nam Zoran Zarubica i Luka Racić, daleko poznatiji kao dvojac „Buč Kesidi”. Povod je, naravno, njihov novi album „Moderne veze”, ali je to isto tako bio i dobar izgovor da sednemo i porazgovaramo, ne samo o njihovom fenomenu koji je svakako osvežio regionalnu muzičku scenu, već i o njihovoj viziji i razvojnom putu onoga što je Buč Kesidi danas. Kako izgleda razvojni put jednog umetničkog projekta od ideje do realizacije i šta to podrazumeva. Kakva su odricanja, koji su kompromisi i šta je sve potrebno imati u vidu da bi jedan ovakv projekat, ne samo ugledao svetlost dana, već i postigao tako veliki uspeh. Od pančevačkog alternativnog benda do rasprodatih velikih prostora poput Tašmajdana, Spensa ili Šalate u Zagrebu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 281Kako izgleda život u jurti i preživljavanje u prirodi? Bushcraft: Jovan Bjelanović, Kosta Marinković
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Jurta je tradicionalni, prenosivi šator koji je postao simbol nomadskog života na prostranim stepe Azije. Obično je napravljena od drvenog okvira prekrivenog vunenim platnom, a središnji deo se lako uklapa i sklapa, omogućavajući nomadima da se brzo kreću. Unutra, jurta je topla zimi i hladna leti, zahvaljujući svojoj specifičnoj gradnji i načinu izolacije. Njen oblik omogućava izuzetnu otpornost na oluje i vetrove. Danas je jurta postala popularna i među avanturistima, pa se koristi kao ekološki prihvatljiv smeštaj u mnogim delovima sveta, a naš novi gost, Jovan Bjelanović u jurti živi već pet godina i to na Tari. Sam pravi svoje oruđe, kuje gvožđe, ručno izrađuje kanue, ali sam pravi lukove i strele, takođe. Zajedno sa Kostom Marinkovićem, našim drugim gostom, planinskim vodičem, spasiocem i strastvenim ljubiteljem prirode, organizuju obuke preživljavanja u prirodi, korišćenje alata i oživljavaju zaboravljene veštine, sve one koje su bile neophodne u vreme kada su ljudi živeli pre modernizacije društva.Ove veštine se na engleskom jeziku zovu „bushcraft", a pošto za njih ne postoji adekvatan prevod na srpskom jeziku, oni su osmislili prevod — grmarenje. Grmarenje je veština preživljavanja i snalaženja u divljini koristeći prirodne resurse i minimalnu opremu. To uključuje stvari poput izrade skloništa, paljenja vatre, lova i ribolova, kao i orijentacije u prirodi. Osnovni cilj je razviti sposobnost da preživiš u divljini, koristeći samo ono što ti priroda nudi, bez previše zavisnosti od moderne tehnologije. U grmarenju se naglašava poštovanje prirode i održivost, učeći ljude kako da žive u skladu sa okruženjem.Kako izgleda takav jedan život danas, zašto je oživljavanje i očuvanje ovih veština važno, koje su prednosti i koji su razlozi povratka u prirodu i da li je to nešto što može danas da uradi svako od nas, u novoj epizodi.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 280Koliko razumemo ljudski mozak i realnost? | Dr Igor Salom | Kvantna fizika | Agelast 274
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ako bismo postavili zadatak grupi inženjera da naprave robota koji će, ako se udari ili padne reći: „Jao!" ili ispoljiti bilo koji drugi vid bolne reakcije to, u suštini, ne bi bilo teško. Dovoljno dobar i stručan tim ljudi bi sa dovoljnim sredstvima ovaj zadatak rešio vrlo jednostavno.Ali ukoliko bismo postavili zadatak da se napravi robot koji će, ako se udari ili padne osetiti bol, šta bismo onda uradili i odakle bismo, uopšte, počeli? Nemamo, kao ljudska rasa, nikakvu metodologiju da napravimo takav eksperiment. Na njega se, potom, nadovezuje sledeći problem: čak i da zamislimo da je neko napravio robota koji navodno oseća bol, kako bismo mogli to pouzdano da znamo? Nemamo nikakav način da izmerimo verodostojnost i tačnost takve izjave. Ovaj problem se zove „other minds problem", to jest, problem drugih umova". Filozofski posmatrano, mi možemo isključivo da posmatramo ponašanja drugih ljudi, ali ne možemo sa sigurnošću da kažemo da ti drugi ljudi imaju svest. Iz ovoga proizilaze mnoge škole razumevanja problema svesti. Od teorije komputacionalizma, pa sve do teorija simulacije ili čak da svest ne postoji ili da sve na ovome svetu ima svest, što se naziva panpsihizam. Naravno, između ovih ekstrema, postoji i ceo spektar razmišljanja o ovom problemu. U krajnjem ishodu, nauka, religija i umetnost se sustiču u istoj ravni pokušavajući da razumeju ovaj problem.Šta onda uopšte znači imati svest? Šta je svest? Odakle dolazi? Gde se nalazi, ukoliko tako nešto uopšte ima „mesto". Na koji način se formira? Na koje sve probleme nailazimo u pokušajima da uopšte razumemo ovakav, kako filizof Dejvid Čalmers kaže „hard problem".Od istorije civilizacije do danas, ljudi pokušavaju da razumeju problem svesti. On se do početka devedesetih zvao „body-mind problem", to jest, „problem tela i uma", sve do Dejvida Čalmersa koji je u svom radu iz 1995. godine, naslovljen „Suočavanje sa problemom svesti", ovo pitanje podelio na takozvane „lake probleme" i „teške probleme". Od Leukipa i Demokrita, preko Dekarta, pa sve do filozofa i naučnika današnjice kao što su Džon Serl, Daniel Denet, i Rodžer Penrouz, pitanje problema svesti preokupira najznačajnije umove sveta, a najzanimljiviji deo napretka ove grane filozofije je da se, možda, odgovor na ovo pitanje nalazi u odgovoru na problem merenja u kvantnoj fizici.Šta ovo znači i šta su sve problemi sa kojima se suočavaju filozofi širom sveta u pokušaju da odgovore na ova pitanja, u novoj epizodi sa našim gostom, dr Igorom Salomom sa Instituta za Fiziku u Beogradu koji radi u Grupi za gravitaciju, čestice i polja. Takođe, u okviru mentorske nastave za IV razred Matematičke gimnazije Igor drži kurs iz kvantne teorije informacija i opšte teorije relativiteta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/a...

Ep 279Branko Rosić: „Pank me je uveo u svet ljudi koji su zauvek promenili moj život” | Agelast | 273
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost ove nedelje je novinar i pisac, Branko Rosić, svedok i učesnik brojnih velikih kulturnih i supkulturnih promena, kako u Beogradu, tako i Srbiji i Jugoslaviji, od osamdesetih godina do danas. Kao tinejdžer započeo je svoje putovanje u svetu kulture, prvenstveno kroz fudbal i muziku, da bi se vrlo brzo obreo u trenutku kada se rađala pank scena u Beogradu. Od bendova Urbana Gerila, gde su karijere između ostalog počeli i Cane Partibrejker kao i pisac Vladimir Arsenijević, da bi potom bio na začetku novog talasa sa bendom Berliner strasse i ekipom okupljenom oko beogradskog SKC-a, kao i brojnih drugih kulturnih centara. U drugoj polovini dvehiljaditih, objavio je i svoj prvi roman, a od tada redovno objavljuje, od „Za sutra najavljuju konačno razvedravanje", do romana „Dolazak matadora". Trenutno je na poziciji zamenika glavnog i odgovornog urednika magazina Nedeljnik Vreme.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 278Kako su dvonožni hod i veliki mozak uticali na porođaj i preživljavanje | Dr Sofija Stefanović | 272
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Tridesetih godina prošlog veka u neolitskim naseljima na arheološkom lokalitetu Starčevo, u blizini Pančeva, pronađeni su brojni artefakti čija je funkcija bila nepoznata sve do 2019. godine. Spekulisalo se šta mogu da budu: od alata za obradu drveta, preko alata za obradu kože, pa sve do ritualnih predmeta, jer su bili široko rasprostranjeni tokom neolitskog perioda. Tek dolaskom naše ovonedeljne gošče, prof. dr Sofije Stefanović, pokrenut je projekat BIRTH koji je podržao Evropski istraživački savet sa skoro dva miliona evra, u kojem je angažovan tim stručnjaka sa njome na čelu, nakon kojeg su, bez svake sumnje, dokazali da su u pitanju neolitske kašičice koje su korišćene da bi se pravile kašice za bebe. Prema njenim rečima: „Čovek može da vidi samo ono na šta mu je um pripremljen." Naša istorija je ispunjena nasiljem, ratovima, revolucijama i prevratima, ali se niko u akademskoj zajednici u tom kontekstu nije bavio materinstvom, porođajem i odgojem potomstva kao jednim od ključnih mehanizama za razumevanje opstanka vrste kroz istoriju, to jest, sve do dr Sofije Stefanović. Zašto je ova tema značajna? U evoluciji su nas dve karakteristike odredile kao vrstu: dvonožni hod i veliki mozak. Ali u evoluciji svaka promena ide uz određenu cenu, a u našem slučaju u pitanju je sužavanje i produžavanje karlice, čime se sužava i porođajni kanal, a veliki mozak pomera period rođenja u najraniju fazu, kada je dete potpuno bespomoćno i osetljivo. Ovi elementi predstavljali su veliki rizik za preživljavanje i prema rečima naše gošće: „Provukli smo se kroz iglene uši evolucije." Ovi faktori morali su da utiču na dinamiku društvenog uređenja ljudskih naseobina. Pripitomljavanje stoke, razvoj zemljoradnje, period dojenja, uzgoj deteta, broj trudnoća, a time i brojnost populacije jedne vrste. Sve su ovo teme koje je u svetu pokrenula naša ovonedeljna gošća — kako je praistorija materinstva uticala na razvoj savremenog čoveka. Prema njenim rečima: „Sve što živimo danas, već se desilo u neolitu i bronzanom dobu." Prof. dr Sofija Stefanović je redovna profesorka na katedi za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Angažovana je, takođe, na Institutu Biosens na Univerzitetu u Novom Sadu gde rukvodi projektom BIRTH, kao prvi naučnik iz Srbije čije istraživanje je podržao Evropski istraživački savet. Na Odeljenju za arheologiju, angažovana je na predmetima u oblasti bioarheologije i fizičke antropologije, a takođe, u nastavni plan uvela je i brojne nove bioarheološke predmete na svim nivoima studija. Jedan je od osnivača Laboratorije za bioarheologiju 2008. godine a od 2015. do 2017. godine i njen upravnik. Odlukom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 2015. godine, Laboratorija za bioarheologiju akreditovana je kao Centar izuzetnih vrednosti za bioarheološka istraživanja.Instagram:Galeb Nikačevi...

Ep 277Studentski protesti | Blokada SKC-a | Slavko Timotijević, bivši urednik i direktor SKC-a | 271
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Kada su se desili čuveni studentski protesti 1968. godine koji su rodili veliki talas društvenih promena u celom svetu, u Jugoslaviji su kao 17. tačku zahteva studenti imali oslobađanje zgrade koja je krajem 19. veka bila balska dvorana i oficirski dom, a 1903. godine je bila zborno mesto odakle je počeo Majski prevrat. Nakon II Svetskog rata zgrada je pripala Upravi državne bezbednosti, poznatijoj kao UDBA, da bi upravo te 1968. godine nakon revolucije zgrada pripala studentima i postala ono po čemu je znamo i danas, Studentski kulturni centar, čuveni beogradski SKC. Nakon tri godine renoviranja, na Dan studenata 4. aprila 1971. godine zgrada je zvanično počela sa radom i bila je centralno mesto razvoja savremene kuluture i umetnosti. Od Aprilskih susreta, to je mesto na kojem su karijere lansirali umetnici poput Marine Abramović, Raše Todosijevića, Zorana Popovića, Gergelja Urkoma, Neše Paripovića i Ere Milivojevića, poznatijih kao tvrdo jezgro konceptualne, likovne i savremene umetnosti. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih bila je centralna tačka rođenja panka i novog talasa u Beogradu i rasadnik kulture u svojim najrazličitijim pojavnim oblicima. U podrumu ove zgrade svoje karijere su počinjali bendovi od Idola, Šarla Akrobate, pa sve do EKV-a. Nažalost, početkom rata i dolaskom SPS-a na vlast, devedesetih godina ova institucija je izgubila svoju moć i svoju funkciju i prestala je, kao i mnoge institucije kulture da bude sila osovina omladinskih pokreta i mesto za razvoj umetnosti i kulture u našoj zemlji. Nakon 5. oktobra, SKC je oslobođen, pa je u tom talasu osnovan i radio koji je, opet, bio mesto na kojem se rodio kontrakulturni pokret i bio je dom mnogim današnjim umetnicima, od rep scene, poput Bad Copy, Prti Bee Gee, pa sve do zvezda elektronske muzike iz kasnih devedesetih kao što je Marko Nastić. Ni ova faza nije potrajala dugo. Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, 2003. godine stvari su krenule nizbrdo, da bi oduzimanjem frekvencije i poznih 2000-ih ugašen radio, a sav program ove institucije zaustavljen. SKC je nakon toga prestao da bude centralno mesto omladinske zajednice i kulture sve do danas, to jest, sve do 12. februara ove godine kada su studenti, prvi put od 1968. godine ponovo osvojili zgradu. Tokom studentskih protesta i blokade koja traje već tri meseca širom Srbije, prva institucija kulture u koju su ušli je upravo beogradski SKC, koji je i dalje pod blokadom, a mi smo rešili da u ovoj epizodi ugostimo čoveka koji je bio akter i svedok svih faza ove institucije u kojoj je bio jedan od urednika programa od osnivanja 1971. godine, a potom i njen direktor nakon oslobođenja ove zgrade 5. oktobra, Slavka Timotijevića. O istorijatu SKC-a, njegovom značaju i brojnim događajima koji su obeležili njegovu istoriju, u ovoj epizodi.Instagram:Galeb Nikače...

Ep 276„Ceo život je putovanje u detinjstvo” | Peca Popović, novinar i muzički kritičar | Agelast 270
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost ovonedeljne epizode je Petar Peca Popović, pisac, urednik i publicista, ali nijedna titula jednostavno ne bi bila pošten niti kompletan opis njegovog lika i dela. Doslovno jedan dobar deo kulturnog nasleđa koji živimo na prostoru bivše Jugoslavije ne bi postojao da nije bilo njega da umeša prste u sudbinu brojnih značajnih događaja. Od prvog ugovora koji je potpisao tada nepoznati muzičar Đorđe Balašević, preko Bore Đorđevića, pa sve do organizacije čuvenog koncerta kod Hajdučke česme 1977. godine. Obeležio je period dolaska Zdravka Čolića u Srbiju i njegovih početaka u Korni grupi, a EKV su se okupljali kod njega u kući pitajući ga za mišljenje o demo snimcima svog albuma. Uređivao je časopis „Džuboks”, radio je kao urednih licencnih izdanja u PGP-RTS, a listati njegove zasluge ovde bi bilo nezahvalno, ali sva sreća, imamo snimljeno više od tri sata razgovora. Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 275„Novinarstvo je postalo globalno potplaćena profesija” | Marko Miletić, gl. i odg. urednik Mašine
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš novi gost je Marko Miletić, glavni i odgovorni urednik portala Mašina.U vreme kada je poverenje u medije, posebno tradicionalne medije, najniže u istoriji i kada je reputacija medijskih radnika srozana, postavlja se pitanje, ne samo ko želi da se bavi vestima, već kako i na koji način da to urade. Kreiranje poverenja, izbegavanje poslovnih modela koje favorizuju društvene mreže i algoritmi stavlja vesti u vrlo nezavidnu poziciju. Pitanje javnog interesa ne bi smelo da podleže komercijalnim vrednostima tržišta, jer onda ne bi bilo javni interes. Ali postavlja se pitanje — kako? Mašina portal je nedavno proslavila 10 godina postojanja, a povod za njihovo gostovanje je, pored razgovora o medijima i budućnosti medija i fantastičan posao koji su uradili i rade tokom tri meseca studentskih protesta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 274„U filmskoj montaži u Holivudu nema mnogo kreativne slobode” | „SHOGUN” | Maria Gonzales | 268
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gošća u našoj novoj epizodi je Maria Goznales, tv i filmska montažerka iz Los Anđelesa i dobitnica prestižne nagrade Emmy u septembru 2024. godine za najbolju montažu i to ni manje ni više nego za seriju „Shogun”. Za one koji ne znaju, u pitanju je istorijska drama smeštena u Japan početkom 17. veka, ali posvećenost svakoj pojedinosti u procesu pravljenja ove serije čini je pravom retkošću u moru današnje hiperprodukcije. Sam broj Emmy nagrada koji je serija osvojila svedoči o tome — čak 18! Maria Gonzales je, pored ove serije radila i na brojnim drugim holivudskim projektima, poput „Man in Black”, potom „Old Man”, sa Džefom Bridžisom, a bila je i u timu montažera koji su dobili oskara za najbolju montažu za film „The Bourne Ultimatum”. U Beogradu je boravila vrlo kratko tokom novogodišnjih praznika i imali smo sreće da smo uspeli brzinski da se ukačimo pred njen let nazad u Los Anđeles. Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 273„Zabaviti društvo za stolom nije isto što i zasmejati publiku u sali” | STAND UP | Agelast 267
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs „Plavi ponedeljak” je naziv za treći ponedeljak u januaru, koji je britanska kompanija „Sky Travel" uvela 2005. godine, smatrajući ga najdepresivnijim danom u godini. Zasnovan je na „jednačini” koja uzima u obzir vremenske uslove (primenjujući se samo na severnu hemisferu), postprazničnu depresiju i lošu finansijsku situaciju, kao i druge parametre. U pitanju je pseudonaučna ideja koju su brojne korporacije vrlo brzo iskoristile u komercijalne svrhe time brzo postala deo popularne kulture širom sveta. U vezi sa time i mi smo rešili da se poigramo sa konceptom, pa da pred sam kraj januara ugostimo neke od dragih stand up komičara iz organizacije Standuprs. Ovoga puta sa nama su Neša Bridžis i Nikola Radojlović. Nenad Danilović, poznatiji kao Neša Bridžis je prvi put kod nas, a u široj javnosti se proslavio skečevima koji spadaju među najstarije viralne klipove kod nas još početkom 2000-ih godina. Njegov nastup i komedija su vremenom evoluirali i 7. februara slavi punih 15 godina standup karijere u Domu sindikata pod nazivom „Standup bez stajanja — 15 godina." A sa njiime je tu i Nikola Radojlović koji je kod nas bio pre tri godine, a u međuvremenu je objavio dva standup specijala, postao je standardni deo postave Ivana Ivanovića i bavi se brojnim drugim projektima. I naravno, u goste nikada nije došao praznih ruku. Prošli put nam je doneo domaći med, a ovoga puta domaću ljutenicu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 272U Rimu je najveće jato čvoraka na svetu | 10 miliona ptica | dr Asja Jelić, fizičarka | Agelast 266
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Prošle godine u nekom trenutku saznao sam za veliku konferenciju fizičara koja se održavala u Nišu. Kada sam pogledao spisak gostiju, to jest, tema koje pokrivali, jedna mi je bila posebno zanimljiva: murmuracija čvoraka. Tada sam saznao, naravno, da je murmuracija reč koja opisuje okupljanja čvoraka u izuzetno velika jata. U pitanju je, zapravo, najveće okupljanje čvoraka na svetu koje se svake godine dešava u Rimu na početku zime. Nauka ne zna zašto se to dešava (nije zbog parenja, nije ni zbog predatora, kao ni drugih uobičajenih razloga za okupljanja različitih vrsta u jata), ali rezultat su jata koja broje i do 10 miliona jedinki koje tokom tih nekoliko zimskih meseci iz nepoznatog razloga svakoga dana pred zalazak sunca poleću i lete velikom brzinom u veličanstvenim formacijama koje ne razumemo. Taj ples, ispostaviće se, fascinira ljude već hiljadama godina. Fizičari i matematičari širom sveta pokušavaju da razumeju njihova kretanja, njihovu komunikaciju tokom leta i pokušavaju da naprave različite modele predviđanja njihovog kretanja u oblasti statističke fizike, ne samo zbog brojnih oblika praktične primene, od medicine do regulisanja gužvi i kretanja ljudi u urbanim zonama i na masovnim okupljanjima, već zbog razumevanja zakona prirode koji su nam još uvek nepoznati. Od rojenja insekata, preko jata riba, pa sve do mikroskopskih formacija, od bakterija i načina na koji nam zarastaju rane na telu, pa sve do samih čvoraka o kojima govorimo. U vezi sa ovom temom je tu i naša nova gošća, dr Asja Jelić iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku u Trstu i naučnica u oblasti statističke fizike koja je provela nekoliko godina proučavajući upravo jata čvoraka u Rimu, ali i baveći se pitanjima nečega što se u nauci zove „active matter", kao i „soft matter", ali i već pomenutim problemima kolektivnog ponašanja.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 271Darko Rundek: „Nakon raspada Haustora sam mislio da je došao kraj mojoj karijeri” | Agelast | 265
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u novoj epizodi je Darko Rundek! Krajem 2024. godine, Darko Rundek je boravio u Srbiji gde je napravio deset koncerata, od kojih je pet bilo u Beogradu, a mi smo iskoristili priliku i u jednoj od pauza snimili smo ovu epizodu. Rundek je širom bivše države najviše poznat kao muzičar, kako sa grupom Haustor koja je bila predvodnica novog talasa, tako i sa svojim solo projektima; od Cargo orkestra do Ekipe. Ali poznat je još i kao glumac, pesnik i pozorišni reditelj. Razumevanje njegove poetike i scenskog nastupa bilo bi nepotpuno bez uzimanja u obzir njegovog angažmana u svetu pozorišta, prevashodno sa Kugla glumištem u Zagrebu koje je tokom sedamdesetih godina preispitivalo granice dramske forme, od razbijanja katarze, preko teatra kao socijalne institucije, pa sve do „totalnog teatra", koji se preklapao sa stvarnim životom. Sa druge strane, u drugoj polovini svoje profesionalne karijere, nakon selidbe u Pariz, okrenuo se u velikoj meri ekološkim temama i zaštiti životne sredine koje predstavljaju fokus njegovog rada, od borbe za zaštitu vrela reke Une do organizovanja samoodrživih komuna. U svemu ovome, životni put je podelio i sa svojom suprugom Sandom Hržić, takođe pozorišnom rediteljkom, glumicom i ekološkom aktivistkinjom koja nam se u jednom trenutku ovog razgovora pridružila, tako da ćete u ovoj epizodi imati njih dvoje u paru.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 270Dragan Mićanović: „Kakvog Zorana Đinđića mogu prikazati?” | „Sablja” | Agelast | 264
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Razmišljajući o tome šta je u kulturi obeležilo ovu godinu, najsnažniji utisak ostavile su mi serija „Sablja" i kratki film Nebojše Slijepčevića „Čovek koji nije mogao šutjeti", a u oba ostvarenja, Dragan Mićanović je odigrao veoma važne uloge. U seriji „Sablja", glumio je Zorana Đinđića, a u kratkom filmu koji je osvojio Zlatnu palmu u Kanu, kao i evropskog oskara, glumio je Tomu Buzova, vojnika JNA koji je stradao u poznatom zločinu u Štrpcima, zajedno sa ostalim putnicima u vozu koje su izdvojile paravojne formacije tokom rata devedesetih godina. I jedan i drugi format imali su ograničenja u kojima nije ostalo mnogo prostora za razvijanje likova i karaktera koje je glumio Dragan Mićanović i time je postizanje pravog efekta bilo još teže. Te uloge su, naravno, bile sjajan povod za razgovor, ali njegova karijera, prevashodno kao pozorišnog glumca i nekoga kome su Molijer i Šekspir obeležili veliki deo karijere i, naravno, to nismo mogli da prenebregnemo ni u ovom razgovoru. O ovim ulogama, životu, pozorištu i mnogim drugim temama, u ovoj, prvoj epizodi u 2025. godini.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/