
Agelast podcast
361 episodes — Page 2 of 8

Ep 294„Kako mi pristajemo ne ovakve izbore je pitanje na koje kao društvo moramo da odgovorimo” | CRTA
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNedavno smo, kao što većina vas zna, imali prve lokalne izbore od početka studentskih protesta u Srbiji. Izbori su održani u Kosjeriću i Zaječaru, a sam izborni dan, kao period uoči izbornog dana su prošli sa velikim brojem neregularnosti, kako na samim izbornim mestima, tako i u brojnim postupcima uoči izbora. Do kraja godine nas čeka još lokalnih izbora, pre svega u Mionici i Negotinu i iskustva iz ovih slučajeva trebalo bi da nam budu referentna tačka onoga što možemo da očekujemo u budućnosti. Na samom terenu, članovi organizacije CRTA bili su prisutni na svim glasačkim mestima u Kojseriću i Zaječaru kao zvanični posmatrači, a njihovo izveštavanje preliminarnih rezultata je dočekano sa dosta emocija. Ali kada kažemo da su na glasačkim mestima uočene nepravilnosti, šta to tačno znači? Kada kažemo da su izbori pokradeni, šta to tačno znači? Na koje načine se izbori, zapravo, kradu? Koje su mogućnosti, opcije, kako se to uočava, na koji način se sprečava i na kraju, na koji način se to tačno dokazuje. U ovom razgovoru razjasnili smo neke očigledne, ali i manje očigledne stvari kada je manipulacija izbornim rezultatima u pitanju, ali i kada je manipulacija građanima u pitanju. Proces je daleko kompleksniji i dugotrajniji nego što deluje na prvi pogled, a naši gosti, Vukosava Crnjanski, osnivačica organizacije CRTA i Raša Nedeljkov, programski direktor ove organizacije, imaju ogromno iskustvo upravo u ovim stvarima. Kako je izgledao njihov razvojni put, kako je oformljena CRTA, koliko ljudi radi za njih, na koji način vrše svoja istraživanja, kojom metodologijom dolaze do rezultata, kako izgleda posmatranje izbora, na koji način se ono sprovodi i kako, na kraju, da znamo koliko su njihovi rezultati relevantni su samo neke od tema koje smo pokrivali u ovom razgovoru. CRTA je oduvek doživljavala napade sa različitih strana, ali pritisci koje trpe od početka ove godine predstavljaju presedan, ruku na srce ne samo za njih, ali su oni nekako bili pod najvećim udarom i to je bio više nego dovoljan razlog da ih dovedemo i da izdvojimo vreme da čujemo i njihov glas.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 293„Ne postoje dva ista požara, adrenalin radi i posle 20 godina” | Vlatko Ristić, Marko Jović
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsNajzad je došao trenutak da ova epizoda, koja je prvobitno bila planirana za kraj aprila, ugleda svetlost dana!Gosti u našoj novoj epizodi su, najzad, članovi vatrogasne služe. Iako je vatrogasna služba u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova koju znamo najviše zbog policije koja je, u suštini, represivna služba, vatrogasci su spasioci i time se priroda njihovog posla značajno razlikuje od policije. Nijedno društvo nije kompletno bez spasilačkih službi, ali vrlo retko, ako ikada, imamo priliku da otvorimo prozor sa pogledom na život i svakodnevicu iz njihovog ugla. Šta čini vatrogasnu službu? Kada i kako je nastala? Kako se postaje vatrogasac, koji uslovi moraju da se ispune, kako fizički tako i psihološki? Sa kakvim rizicima se vatrogasci suočavaju? Koje su razlike između požara na zatvorenom, požara u podrumima ili na velikim visinama? A kakvo je iskustvo gašenja požara na otvorenom, kao što su šumski požari? Kako izgleda suočavanje sa hemijskim akcidentima ili, možda jednim od najtežih aspekata, tehničkim intervencijama. Ne zaboravimo, vatrogasna služba spašava ljude iz teških saobraćajnih nezgoda, takođe. Da li postoje međunarodne saradnje? Pripadnici naše vatrogasne službe su pomagali i tokom teških zemljotresa koji su pogodili Tursku u februaru 2023. godine, ali su i pripadnici vatrogasnih službi drugih zemalja dolazili nama u pomoć tokom poplava 2014. godine. O svemu ovome, ali i mnogo više od toga, razgovarali smo sa Vlatkom Ristićem, šefom smene u Vatrogasno-spasilačkoj brigadi Beograd i vođom specijalističkog tima za spasavanje iz ruševina, kao i sa Markom Jovićem, komandirom odeljenja i vatrogasacem-spasiocem iz Vatrogasno-spasilačke brigade Beograd.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 292„Zašto Srbija ćuti o svemu što se dešava u Gazi?” | doc. dr Stevan Nedeljković i Boško Jakšić | 287
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsU vremenu kada se pogled međunarodne javnosti sve intenzivnije okreće ka Gazi, suočavamo se sa kompleksnom stvarnošću koja prevazilazi dnevne vesti. Da li u pojasu Gaze imamo posla sa genocidom? Slike stradalih i izgladnjivanja, izolacija stanovništva i brojne druge nesagledive posledice su nešto čemu svedočimo svakoga dana na društvenim mrežama, a opet — situacija se ne menja. Šta je potrebno da se desi za prekid sukoba? Koja je uloga SAD u svemu ovome? A Saveta bezbednosti UN? Koja je uloga međunarodnih odnosa? Zašto izostaje ozbiljnija podrška ostalih zemalja na Bliskom istoku? O svemu ovome, ali i mnogim drugim temama, probali smo da razgovaramo u novoj epizodi sa Boškom Jakšićem, novinar sa višedecenijskim iskustvom u međunarodnim odnosima, pre svega na Bliskom istoku, kao i profesorom Fakulteta političkih nauka, na odeljenju za međunarodne studije, Stevanom Nedeljkovićem.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 291„Borba za autonomiju univerziteta je borba za opstanak društva” | prof. dr Aleksandar Baucal | 286
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsŠta se trenutno dešava sa visokim obrazovanjem u Srbiji? Šta se to razmatra u vladi što može da ima opasne posledice po naš opšti interes, sve nas, uključujući i one koji glasaju za stranku na vlasti? Zašto je važna autonomija Univerziteta? Zašto nema univerziteta bez integracije nastave i nauke i kakva je to uredba donešena preko noći koja je to ugrozila. Zašto se priča o dovođenju stranih fakulteta? Šta znači kada stranka osvoji vlast na izborima i dobije upravljanje nad obrazovanjem i da li to znači da oni mogu da koriste obrazovni sistem samo za svoje dnevnopolitičke interese bez ograničenja i odgovornosti, ili pak postoje neke granice? Šta znače integrisani univerziteti? Šta znači vaučerizacija? O ovim, ali i mnogim drugim temama razgovarali smo sa Aleksandrom Baucalom, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu u Beogradu, stručnjakom za psihologiju obrazovanja, razvojnu psihologiju, a bio je uključen i u reformu obrazovanja u Srbiji. Bio je član Veća za reformu obrazovanja, Nacionalnog foruma za obrazovanje za sve i Centralne komisije za razvoj novog školskog programa zasnovanog na obrazovnim ishodima.Kupite karte za koncert Zostera u Luci Beograd 6. juna: https://tickets.rs/event/zoster_19076Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 290„Istinu tražim kroz ono što radim sada, ne onome što je bilo” | Mario Knezović "Zoster" | Agelast
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj epizodi gost je Mario Knezović, osnivač i frontmen grupe „Zoster" iz Mostara. Povod je bio, svakako, predstojeći koncert Zostera u Beogradu, 6. juna u Luci Beograd. Dugo smo čekali priliku za razgovor sa Mariom, jer nema puno bendova kao što su oni. Evolucija njihovog zvuka, od ranih 2000-ih, do danas, a da nisu izgubili svoj glas je fascinantna. Od regea sa prvog albuma, preko alt rock i synth elemenata, pa sve do elektronski dominantnog zvuka, kao što je na poslednjem albumu, „Najgori". Nekako su uspeli da prođu kroz sve te stilove, a da usput ne izgube publiku i da sačuvaju svoj autentični glas. Njihovi tekstovi su tek priča za sebe. Unutrašnji sukobi, pripovedački elementi, kreiranje fikcionalnih likova koji se protežu kroz izdanja, a sve sa ciljem da se prenese jasna poruka koja se nikada nije izgubila iz vida, stavlja ih, svakako, u grupu malobrojnih izvođača sa ovih prostora. A tu je i priča o novom albumu koji vas uskoro očekuje.Kupite karte za koncert Zostera u Luci Beograd 6. juna: https://tickets.rs/event/zoster_19076Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 289„Sto dana sam živeo u šatoru u pustinji Atakama” | Radomir Nestorović, Avanturneja | Agelast 284
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Najzad je došao i taj trenutak. Poslednjih nekoliko godina, od kako smo snimili epizodu sa Srđanom Dinčićem, Jelenom Radanović i Radomirom Nestorovićem @StandupSrbija , publika je želela da vidi Rašu „Avanturneja", u solo podkastu. Na žalost ili na sreću, Radomir je ubrzo nakon te epizode doneo prilično veliku životnu odluku i rešio da se upusti u avanturu koja će mu potpuno promeniti život. Bez jasnog plana, bez mnogo novca i bez poznavanja španskog jezika, rešio je da ode u Južnu Ameriku sa planom da je obiđe celu, proba da napravi tamo standup karijeru na španskom koji ne poznaje (osim vežbanja na duolingu) i, možda, da ostane da živi. Život je, naravno, imao svoje planove. Šta mu se sve desilo saznajte u razgovoru koji smo, najzad, uspeli da snimimo u njegovoj vrlo kratkoj poseti Srbiji, a u trenutku kada slušate ovu epizodu, Raša je uveliko nazad Južnoj Americi, to jest, u Atakama pustinji. I da, za vas koji ste gledali prethodnu epizodu sa njime, doneo je i klaker!Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 288Kako ruske škole postaju centri ratne propagande? | Pavel Talakin, učitelj i reditelj | Agelast 283
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ove nedelje donosimo vam jedan vrlo ekskluzivan razgovor!Naš gost je Pavel Talankin, poznatiji kao Paša, učitelj, pedagog i koordinator u školi u Karabašu, malom rudarskom gradu u Rusiji koji broji svega desetak hiljada stanovnika i nalazi se Čeljabinskoj oblasti, skoro dve hiljade kilometara daleko od Moskve. Njegov život i odrastanje u ovom malom gradu nije ni po čemu bilo drugačije od njegovih sugrađana sve do trenutka kada je počela invazija na Ukrajinu. Prema rečima Oto fon Bizmarka kojeg je citirao i sam Putin kada je počeo sa mobilizacijom populacije tokom rata u Ukrajini: „Ratove ne dobijaju generali, već nastavnici", što je značilo da nastavnici u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju imaju ključnu ulogu u kreiranju, ne samo istorijskog revizionizma, već i normalizaciji samog rata, indoktrinaciji celokupnih generacija i pripremanja tla za postizanje svojih ideoloških ciljeva, što jeste vrlo jasan znak života u diktaturi. U skladu sa time, donešena je odluka Ministarstva prosvete u Rusiji kojom sve škole sada imaju nove udžbenike, sa izmenjenim lekcijama u svim školama i taj proces je bilo obavezno snimati. Kako nastavnike koji predaju te lekcije, tako i učenike koji ih uče i ponavljaju. Paša je bio zadužen za arhiviranje i snimanje tog procesa u školama i zato je ovo jedini postojeći snimak kako kreiranje ove propagande izgleda iznutra. Od tog materijala nastao je dokumentarni film „Mr Nobody Against Putin", zbog kojeg Paša sada živi u bekstvu, na nepoznatoj lokaciji negde u Evropi i pitanje je kada će i da li će ikada više moći da se vrati u Rusiju.Tako smo došli i do druge stavke. Ovo je prvi put da smo uradili jedan ovakav intervju, zahvaljujući saradnji sa Beldocs festivalom gde će publika imati priliku i da vidi ovaj film (25. i 26. maja u Beogradu), i otputovali smo na lokaciju da se upoznamo sa Pashom i uradimo intervju sa njime.A treća stavka je činjenica da je ovo naš prvi podkast sa simultanim (tačnije, konsekutivnim), prevodom, s obzirom na to da Pasha ne govori engleski, a da ja ne govorim ruski. Zaista se nadamo da smo uspeli da ga izvedemo koliko-toliko dobro i da ćemo na taj način doneti dodatnu vrednost, barem kada je širina publike u pitanju. Razgovor se vodi na engleskom i ruskom, a titlovi su na srpskom jeziku. Time, ne samo da pokrivamo domaću publiku, već i vrlo važno rusko govorno područje, ali i sve one koje zanima da čuju nešto više o ovoj temi širom sveta time što je sve prevedeno i na engleski konskutivnim prevodom.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare:

Ep 287Hristina Popović: „Ovaj show je posledica dugogodišnje terapije” | Agelast 282
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gošća u novoj epizodi je glumica, Hristina Popović. Pre svega draga prijateljica, poslednji put je bila kod nas u gostima pre skoro 4 godine. Puno se toga promenilo u međuvremenu, a ona ima premijeru svog autobigrafskog comedy nastupa „Dobro sam ispala, šta mi fali", koji preispituje brojna pitanja, od porodične dinamike do neurodivergencije. Razgovor o ovom projektu i procesu njegovog nastajanja je, zapravo, pozivnica za mnogo širi spektar tema, naravno, u dobrom duhu i sa vrlo zdravom dozom humora. Nadamo se da ćete uživati u ovoj epizodi, barem delimično koliko smo i mi, snimajući.Kupite karte za Hristininu predstavu: https://tickets.rs/event/hristina_popovic_dobro_sam_ispala_sta_mi_fali__20293Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 286„Organizovano nasilje u praistoriji je koren priče o modernom ratovanju” | Andrej Starović | Agelast
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost u novoj epizodi je Andrej Starović, arheolog, kustos Narodnog muzeja u Beogradu, učenik legendarnog Dragoslava Srejovića i stručnjak za neolitske kulture.U prethodnoj epizodi koja je snimljena pre više od tri godine, bavili smo se temom migracija (prouzrokovanih klimatskim promenama), koje su dovele do mešanja stanovništva na lokalitetu Lepenskog vira i, posledično, kako su razmenom veština i znanja kreirali osnov za razvoj kulture Starčeva, a potom i Vinče. Ta epizoda bila je jedna od prvih epizoda našeg podkasta koja je pokazala da nauka ima publiku i da ta publika nije mala.Ova epizoda je svojevrsni nastavak ovog razgovora, jer se takođe bavi neolitom, ali ovoga puta LBK kulturom (Linearbandkeramik), Kultura linearnotrakaste keramike, koja je postojala na prostoru Zapadne Evrope i koegzistirala je sa kulturom južnoevropske populacije, to jest starčevačke i vinčanske kulture. Na nekoliko lokaliteta, poput Ašparn-Šlec, Klajnhaderzdorf, Talhajm ili Šenek-Kilijanštaten, pronađene su masovne grobnice koje bacaju novo svetlo na celokupnu kulturu neolita i menjanju paradigmu dosadašnjeg razumevanja ne samo njihovih života, već kako su najraniji oblici organizovanog nasilja uticali na kreiranje temelja savremenog života na prostoru Evrope. Kako arheolozi inače vole da kažu — sve što živimo danas, kreiralo se u neolitu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 285Kakve posledice trpe profesori zbog podrške studentima? | Štrajk prosvetara | Agelast 280
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U septembru 2024. godine počeo je dugo najavljivani štrajk prosvetnih radnika koji, kao ni prethodni štrajkovi do tada, nije odjeknuo u javnosti dovoljno jako, a u percepciji šireg dela populacije cela stvar se svodila kao i uvek na povećanje plata do republičkog proseka. U novembru nas je dočekao pad nadstrešnice koji je pokrenuo talas protesta koji je vrlo brzo eskalirao u studentske proteste koji traju punih pet meseci. Tako su u decembru sindikati pozvali veliki broj prosvenih radnika na jednodnevnu obustavu rada. Brojne škole su rešile da se taj jednodnevna obustava rada produži. Ubrzo nakon toga desilo se preuranjeno završavanje polugodišta u školama, a onda i ceo niz odluka reprezentativnih sindikata koji su u saradnji sa vlašću tu obustavu efektivno ugušili. Mnoge stvari su se desile od tog trenutka. Prosvetni radnici su, rizikujući, ne samo svoje poslove i primanja, ušli u obustavu nastave, ali nažalost u tome su ostali vrlo usamljeni. Nijedan drugi javni sektor im se nije pridružio (osim advokata u jednom trenutku). Od trenutka kada je ova epizoda dogovorena, pa do trenutka kada je snimljena, toliko se stvari izdešavalo da ih je teško i nabrojati. Od vraćanja u škole, do novog ministra prosvete, preko uredbe o visokom obrazovanju, pa sve do napada na univerzitetske centre. A sada se govori i o padu godine na fakultetu, a posledice toga su dalekosežne.Kakvo je stanje u školama sada? Šta će se desiti sa školskom godinom? Koje su nam opcije na stolu, kao i brojna druga pitanja pokušali smo da otvorimo u ovom razgovoru sa našim gostima, a to su Gordana Danilović iz užičke gimnazije, Ana Dimitrijević ispred Foruma beogradskih gimnazija i Dejanom Ilićem, izdavačem, urednikom i kolumnistom Peščanika.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 284„Spavao sam u grotlu Etne i shvatio da je vulkan moj dom” | Dragan Milovanović Kene | Agelast 278
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Dragan Milovanović — Kene je jedan od osnivača Istraživačkog centra Petnica. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih organizovao je i držao predavanja iz geologije zajedno sa entuzijastima i ljubiteljima prirodnih nauka, uključujući geologiju u srednjim školama u Valjevu. Spavali su na slami u učionicama, a hrana se pripremala prema lokalnim receptima. Tada je postavljen kamen temeljac za ovu jedinstvenu naučnu instituciju. Vremenom je preuzela veoma važnu ulogu u obrazovanju mladih ljudi u Srbiji, kao i u bivšoj Jugoslaviji. Takođe je bio redovan profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, iz oblasti petrologije, petrografije, petrogeneze, kao i drugih srodnih predmeta. U suštini, Kene je jedan od naših najznačajnijih geologa, sa velikom međunarodnom reputacijom, a istovremeno je i prvi geolog u našem podkastu. Obišao je ceo svet u potrazi za odgovorima na neka od najznačajnih pitanja iz ove oblasti. Od Uskršnjih ostrva, do spavanja u grotlima vulkana, poput Etne, njegov život ispunjen je naučnim avanturama. Veliki deo svojih iskustava je snimao, tako da ima i svoju video produkciju, a ostvario se i kao pisac knjiga za decu. Povod njegovog gostovanja u ovoj epizodi je objavljivanje kapitalnog dela „Od Velikog praska do stene”, u kojem je pokušao da obuhvati i opiše procese koji su doveli do nastanka naše planete i kako je, prema njegovim rečima, nastao kamen iz kojeg smo nastali i kojem se, neminovno, vraćamo.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 283Goran Vinčić Vinča: „Komičari u Kazahstanu, Americi i ovde dele iste borbe” | Agelast 277
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u našoj novoj epizodi je stand up komičar Goran Vinčić — Vinča. Za one koji prate stand up scenu Goran je vrlo poznato lice. Izrazito talentovan komičar koji od prvog dana sa vrlo jasnim ciljem i ambicijom vredno radi na ostvarenju onoga što je zamislio. Primera radi, u prošloj godini je, samo putujući od nastupa do nastupa prevalio oko 100.000km. Uopšte nisam siguran kako je to moguće, ali izgleda da jeste. Sa više od 200 nastupa godišnje u svojih deset godina karijere sabrao je iskustva koja ga izdvajaju od većine. Već neko vreme uspešno puni velike prostore sa više hiljada mesta, a njegov prvi specijal „Dežurni krivac" (koji je dostupan svima na youtubeu), je postao regionalni fenomen. Kod nas je došao u okviru promocije svog nastupa u Hali sportova 16. aprila gde će obeležiti deset godina karijere svojim setom „Reci mi da se šališ", a istovremeno će to biti i snimanje njegovog novog specijala. Mi smo, sa druge strane, iskoristili priliku da sa ovim gostovanjem bolje upoznamo Vinču, ali i da se malo opustimo, jer nam se čini da nam je to, ipak, svima potrebno ovih dana.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 282Buč Kesidi: „Najveća vrednost naših pesama je što se nove generacije pronalaze u njima” | Agelast
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj epizodi gosti su nam Zoran Zarubica i Luka Racić, daleko poznatiji kao dvojac „Buč Kesidi”. Povod je, naravno, njihov novi album „Moderne veze”, ali je to isto tako bio i dobar izgovor da sednemo i porazgovaramo, ne samo o njihovom fenomenu koji je svakako osvežio regionalnu muzičku scenu, već i o njihovoj viziji i razvojnom putu onoga što je Buč Kesidi danas. Kako izgleda razvojni put jednog umetničkog projekta od ideje do realizacije i šta to podrazumeva. Kakva su odricanja, koji su kompromisi i šta je sve potrebno imati u vidu da bi jedan ovakv projekat, ne samo ugledao svetlost dana, već i postigao tako veliki uspeh. Od pančevačkog alternativnog benda do rasprodatih velikih prostora poput Tašmajdana, Spensa ili Šalate u Zagrebu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 281Kako izgleda život u jurti i preživljavanje u prirodi? Bushcraft: Jovan Bjelanović, Kosta Marinković
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Jurta je tradicionalni, prenosivi šator koji je postao simbol nomadskog života na prostranim stepe Azije. Obično je napravljena od drvenog okvira prekrivenog vunenim platnom, a središnji deo se lako uklapa i sklapa, omogućavajući nomadima da se brzo kreću. Unutra, jurta je topla zimi i hladna leti, zahvaljujući svojoj specifičnoj gradnji i načinu izolacije. Njen oblik omogućava izuzetnu otpornost na oluje i vetrove. Danas je jurta postala popularna i među avanturistima, pa se koristi kao ekološki prihvatljiv smeštaj u mnogim delovima sveta, a naš novi gost, Jovan Bjelanović u jurti živi već pet godina i to na Tari. Sam pravi svoje oruđe, kuje gvožđe, ručno izrađuje kanue, ali sam pravi lukove i strele, takođe. Zajedno sa Kostom Marinkovićem, našim drugim gostom, planinskim vodičem, spasiocem i strastvenim ljubiteljem prirode, organizuju obuke preživljavanja u prirodi, korišćenje alata i oživljavaju zaboravljene veštine, sve one koje su bile neophodne u vreme kada su ljudi živeli pre modernizacije društva.Ove veštine se na engleskom jeziku zovu „bushcraft", a pošto za njih ne postoji adekvatan prevod na srpskom jeziku, oni su osmislili prevod — grmarenje. Grmarenje je veština preživljavanja i snalaženja u divljini koristeći prirodne resurse i minimalnu opremu. To uključuje stvari poput izrade skloništa, paljenja vatre, lova i ribolova, kao i orijentacije u prirodi. Osnovni cilj je razviti sposobnost da preživiš u divljini, koristeći samo ono što ti priroda nudi, bez previše zavisnosti od moderne tehnologije. U grmarenju se naglašava poštovanje prirode i održivost, učeći ljude kako da žive u skladu sa okruženjem.Kako izgleda takav jedan život danas, zašto je oživljavanje i očuvanje ovih veština važno, koje su prednosti i koji su razlozi povratka u prirodu i da li je to nešto što može danas da uradi svako od nas, u novoj epizodi.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 280Koliko razumemo ljudski mozak i realnost? | Dr Igor Salom | Kvantna fizika | Agelast 274
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ako bismo postavili zadatak grupi inženjera da naprave robota koji će, ako se udari ili padne reći: „Jao!" ili ispoljiti bilo koji drugi vid bolne reakcije to, u suštini, ne bi bilo teško. Dovoljno dobar i stručan tim ljudi bi sa dovoljnim sredstvima ovaj zadatak rešio vrlo jednostavno.Ali ukoliko bismo postavili zadatak da se napravi robot koji će, ako se udari ili padne osetiti bol, šta bismo onda uradili i odakle bismo, uopšte, počeli? Nemamo, kao ljudska rasa, nikakvu metodologiju da napravimo takav eksperiment. Na njega se, potom, nadovezuje sledeći problem: čak i da zamislimo da je neko napravio robota koji navodno oseća bol, kako bismo mogli to pouzdano da znamo? Nemamo nikakav način da izmerimo verodostojnost i tačnost takve izjave. Ovaj problem se zove „other minds problem", to jest, problem drugih umova". Filozofski posmatrano, mi možemo isključivo da posmatramo ponašanja drugih ljudi, ali ne možemo sa sigurnošću da kažemo da ti drugi ljudi imaju svest. Iz ovoga proizilaze mnoge škole razumevanja problema svesti. Od teorije komputacionalizma, pa sve do teorija simulacije ili čak da svest ne postoji ili da sve na ovome svetu ima svest, što se naziva panpsihizam. Naravno, između ovih ekstrema, postoji i ceo spektar razmišljanja o ovom problemu. U krajnjem ishodu, nauka, religija i umetnost se sustiču u istoj ravni pokušavajući da razumeju ovaj problem.Šta onda uopšte znači imati svest? Šta je svest? Odakle dolazi? Gde se nalazi, ukoliko tako nešto uopšte ima „mesto". Na koji način se formira? Na koje sve probleme nailazimo u pokušajima da uopšte razumemo ovakav, kako filizof Dejvid Čalmers kaže „hard problem".Od istorije civilizacije do danas, ljudi pokušavaju da razumeju problem svesti. On se do početka devedesetih zvao „body-mind problem", to jest, „problem tela i uma", sve do Dejvida Čalmersa koji je u svom radu iz 1995. godine, naslovljen „Suočavanje sa problemom svesti", ovo pitanje podelio na takozvane „lake probleme" i „teške probleme". Od Leukipa i Demokrita, preko Dekarta, pa sve do filozofa i naučnika današnjice kao što su Džon Serl, Daniel Denet, i Rodžer Penrouz, pitanje problema svesti preokupira najznačajnije umove sveta, a najzanimljiviji deo napretka ove grane filozofije je da se, možda, odgovor na ovo pitanje nalazi u odgovoru na problem merenja u kvantnoj fizici.Šta ovo znači i šta su sve problemi sa kojima se suočavaju filozofi širom sveta u pokušaju da odgovore na ova pitanja, u novoj epizodi sa našim gostom, dr Igorom Salomom sa Instituta za Fiziku u Beogradu koji radi u Grupi za gravitaciju, čestice i polja. Takođe, u okviru mentorske nastave za IV razred Matematičke gimnazije Igor drži kurs iz kvantne teorije informacija i opšte teorije relativiteta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/a...

Ep 279Branko Rosić: „Pank me je uveo u svet ljudi koji su zauvek promenili moj život” | Agelast | 273
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost ove nedelje je novinar i pisac, Branko Rosić, svedok i učesnik brojnih velikih kulturnih i supkulturnih promena, kako u Beogradu, tako i Srbiji i Jugoslaviji, od osamdesetih godina do danas. Kao tinejdžer započeo je svoje putovanje u svetu kulture, prvenstveno kroz fudbal i muziku, da bi se vrlo brzo obreo u trenutku kada se rađala pank scena u Beogradu. Od bendova Urbana Gerila, gde su karijere između ostalog počeli i Cane Partibrejker kao i pisac Vladimir Arsenijević, da bi potom bio na začetku novog talasa sa bendom Berliner strasse i ekipom okupljenom oko beogradskog SKC-a, kao i brojnih drugih kulturnih centara. U drugoj polovini dvehiljaditih, objavio je i svoj prvi roman, a od tada redovno objavljuje, od „Za sutra najavljuju konačno razvedravanje", do romana „Dolazak matadora". Trenutno je na poziciji zamenika glavnog i odgovornog urednika magazina Nedeljnik Vreme.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 278Kako su dvonožni hod i veliki mozak uticali na porođaj i preživljavanje | Dr Sofija Stefanović | 272
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Tridesetih godina prošlog veka u neolitskim naseljima na arheološkom lokalitetu Starčevo, u blizini Pančeva, pronađeni su brojni artefakti čija je funkcija bila nepoznata sve do 2019. godine. Spekulisalo se šta mogu da budu: od alata za obradu drveta, preko alata za obradu kože, pa sve do ritualnih predmeta, jer su bili široko rasprostranjeni tokom neolitskog perioda. Tek dolaskom naše ovonedeljne gošče, prof. dr Sofije Stefanović, pokrenut je projekat BIRTH koji je podržao Evropski istraživački savet sa skoro dva miliona evra, u kojem je angažovan tim stručnjaka sa njome na čelu, nakon kojeg su, bez svake sumnje, dokazali da su u pitanju neolitske kašičice koje su korišćene da bi se pravile kašice za bebe. Prema njenim rečima: „Čovek može da vidi samo ono na šta mu je um pripremljen." Naša istorija je ispunjena nasiljem, ratovima, revolucijama i prevratima, ali se niko u akademskoj zajednici u tom kontekstu nije bavio materinstvom, porođajem i odgojem potomstva kao jednim od ključnih mehanizama za razumevanje opstanka vrste kroz istoriju, to jest, sve do dr Sofije Stefanović. Zašto je ova tema značajna? U evoluciji su nas dve karakteristike odredile kao vrstu: dvonožni hod i veliki mozak. Ali u evoluciji svaka promena ide uz određenu cenu, a u našem slučaju u pitanju je sužavanje i produžavanje karlice, čime se sužava i porođajni kanal, a veliki mozak pomera period rođenja u najraniju fazu, kada je dete potpuno bespomoćno i osetljivo. Ovi elementi predstavljali su veliki rizik za preživljavanje i prema rečima naše gošće: „Provukli smo se kroz iglene uši evolucije." Ovi faktori morali su da utiču na dinamiku društvenog uređenja ljudskih naseobina. Pripitomljavanje stoke, razvoj zemljoradnje, period dojenja, uzgoj deteta, broj trudnoća, a time i brojnost populacije jedne vrste. Sve su ovo teme koje je u svetu pokrenula naša ovonedeljna gošća — kako je praistorija materinstva uticala na razvoj savremenog čoveka. Prema njenim rečima: „Sve što živimo danas, već se desilo u neolitu i bronzanom dobu." Prof. dr Sofija Stefanović je redovna profesorka na katedi za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Angažovana je, takođe, na Institutu Biosens na Univerzitetu u Novom Sadu gde rukvodi projektom BIRTH, kao prvi naučnik iz Srbije čije istraživanje je podržao Evropski istraživački savet. Na Odeljenju za arheologiju, angažovana je na predmetima u oblasti bioarheologije i fizičke antropologije, a takođe, u nastavni plan uvela je i brojne nove bioarheološke predmete na svim nivoima studija. Jedan je od osnivača Laboratorije za bioarheologiju 2008. godine a od 2015. do 2017. godine i njen upravnik. Odlukom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 2015. godine, Laboratorija za bioarheologiju akreditovana je kao Centar izuzetnih vrednosti za bioarheološka istraživanja.Instagram:Galeb Nikačevi...

Ep 277Studentski protesti | Blokada SKC-a | Slavko Timotijević, bivši urednik i direktor SKC-a | 271
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Kada su se desili čuveni studentski protesti 1968. godine koji su rodili veliki talas društvenih promena u celom svetu, u Jugoslaviji su kao 17. tačku zahteva studenti imali oslobađanje zgrade koja je krajem 19. veka bila balska dvorana i oficirski dom, a 1903. godine je bila zborno mesto odakle je počeo Majski prevrat. Nakon II Svetskog rata zgrada je pripala Upravi državne bezbednosti, poznatijoj kao UDBA, da bi upravo te 1968. godine nakon revolucije zgrada pripala studentima i postala ono po čemu je znamo i danas, Studentski kulturni centar, čuveni beogradski SKC. Nakon tri godine renoviranja, na Dan studenata 4. aprila 1971. godine zgrada je zvanično počela sa radom i bila je centralno mesto razvoja savremene kuluture i umetnosti. Od Aprilskih susreta, to je mesto na kojem su karijere lansirali umetnici poput Marine Abramović, Raše Todosijevića, Zorana Popovića, Gergelja Urkoma, Neše Paripovića i Ere Milivojevića, poznatijih kao tvrdo jezgro konceptualne, likovne i savremene umetnosti. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih bila je centralna tačka rođenja panka i novog talasa u Beogradu i rasadnik kulture u svojim najrazličitijim pojavnim oblicima. U podrumu ove zgrade svoje karijere su počinjali bendovi od Idola, Šarla Akrobate, pa sve do EKV-a. Nažalost, početkom rata i dolaskom SPS-a na vlast, devedesetih godina ova institucija je izgubila svoju moć i svoju funkciju i prestala je, kao i mnoge institucije kulture da bude sila osovina omladinskih pokreta i mesto za razvoj umetnosti i kulture u našoj zemlji. Nakon 5. oktobra, SKC je oslobođen, pa je u tom talasu osnovan i radio koji je, opet, bio mesto na kojem se rodio kontrakulturni pokret i bio je dom mnogim današnjim umetnicima, od rep scene, poput Bad Copy, Prti Bee Gee, pa sve do zvezda elektronske muzike iz kasnih devedesetih kao što je Marko Nastić. Ni ova faza nije potrajala dugo. Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, 2003. godine stvari su krenule nizbrdo, da bi oduzimanjem frekvencije i poznih 2000-ih ugašen radio, a sav program ove institucije zaustavljen. SKC je nakon toga prestao da bude centralno mesto omladinske zajednice i kulture sve do danas, to jest, sve do 12. februara ove godine kada su studenti, prvi put od 1968. godine ponovo osvojili zgradu. Tokom studentskih protesta i blokade koja traje već tri meseca širom Srbije, prva institucija kulture u koju su ušli je upravo beogradski SKC, koji je i dalje pod blokadom, a mi smo rešili da u ovoj epizodi ugostimo čoveka koji je bio akter i svedok svih faza ove institucije u kojoj je bio jedan od urednika programa od osnivanja 1971. godine, a potom i njen direktor nakon oslobođenja ove zgrade 5. oktobra, Slavka Timotijevića. O istorijatu SKC-a, njegovom značaju i brojnim događajima koji su obeležili njegovu istoriju, u ovoj epizodi.Instagram:Galeb Nikače...

Ep 276„Ceo život je putovanje u detinjstvo” | Peca Popović, novinar i muzički kritičar | Agelast 270
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost ovonedeljne epizode je Petar Peca Popović, pisac, urednik i publicista, ali nijedna titula jednostavno ne bi bila pošten niti kompletan opis njegovog lika i dela. Doslovno jedan dobar deo kulturnog nasleđa koji živimo na prostoru bivše Jugoslavije ne bi postojao da nije bilo njega da umeša prste u sudbinu brojnih značajnih događaja. Od prvog ugovora koji je potpisao tada nepoznati muzičar Đorđe Balašević, preko Bore Đorđevića, pa sve do organizacije čuvenog koncerta kod Hajdučke česme 1977. godine. Obeležio je period dolaska Zdravka Čolića u Srbiju i njegovih početaka u Korni grupi, a EKV su se okupljali kod njega u kući pitajući ga za mišljenje o demo snimcima svog albuma. Uređivao je časopis „Džuboks”, radio je kao urednih licencnih izdanja u PGP-RTS, a listati njegove zasluge ovde bi bilo nezahvalno, ali sva sreća, imamo snimljeno više od tri sata razgovora. Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 275„Novinarstvo je postalo globalno potplaćena profesija” | Marko Miletić, gl. i odg. urednik Mašine
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš novi gost je Marko Miletić, glavni i odgovorni urednik portala Mašina.U vreme kada je poverenje u medije, posebno tradicionalne medije, najniže u istoriji i kada je reputacija medijskih radnika srozana, postavlja se pitanje, ne samo ko želi da se bavi vestima, već kako i na koji način da to urade. Kreiranje poverenja, izbegavanje poslovnih modela koje favorizuju društvene mreže i algoritmi stavlja vesti u vrlo nezavidnu poziciju. Pitanje javnog interesa ne bi smelo da podleže komercijalnim vrednostima tržišta, jer onda ne bi bilo javni interes. Ali postavlja se pitanje — kako? Mašina portal je nedavno proslavila 10 godina postojanja, a povod za njihovo gostovanje je, pored razgovora o medijima i budućnosti medija i fantastičan posao koji su uradili i rade tokom tri meseca studentskih protesta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 274„U filmskoj montaži u Holivudu nema mnogo kreativne slobode” | „SHOGUN” | Maria Gonzales | 268
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gošća u našoj novoj epizodi je Maria Goznales, tv i filmska montažerka iz Los Anđelesa i dobitnica prestižne nagrade Emmy u septembru 2024. godine za najbolju montažu i to ni manje ni više nego za seriju „Shogun”. Za one koji ne znaju, u pitanju je istorijska drama smeštena u Japan početkom 17. veka, ali posvećenost svakoj pojedinosti u procesu pravljenja ove serije čini je pravom retkošću u moru današnje hiperprodukcije. Sam broj Emmy nagrada koji je serija osvojila svedoči o tome — čak 18! Maria Gonzales je, pored ove serije radila i na brojnim drugim holivudskim projektima, poput „Man in Black”, potom „Old Man”, sa Džefom Bridžisom, a bila je i u timu montažera koji su dobili oskara za najbolju montažu za film „The Bourne Ultimatum”. U Beogradu je boravila vrlo kratko tokom novogodišnjih praznika i imali smo sreće da smo uspeli brzinski da se ukačimo pred njen let nazad u Los Anđeles. Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 273„Zabaviti društvo za stolom nije isto što i zasmejati publiku u sali” | STAND UP | Agelast 267
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs „Plavi ponedeljak” je naziv za treći ponedeljak u januaru, koji je britanska kompanija „Sky Travel" uvela 2005. godine, smatrajući ga najdepresivnijim danom u godini. Zasnovan je na „jednačini” koja uzima u obzir vremenske uslove (primenjujući se samo na severnu hemisferu), postprazničnu depresiju i lošu finansijsku situaciju, kao i druge parametre. U pitanju je pseudonaučna ideja koju su brojne korporacije vrlo brzo iskoristile u komercijalne svrhe time brzo postala deo popularne kulture širom sveta. U vezi sa time i mi smo rešili da se poigramo sa konceptom, pa da pred sam kraj januara ugostimo neke od dragih stand up komičara iz organizacije Standuprs. Ovoga puta sa nama su Neša Bridžis i Nikola Radojlović. Nenad Danilović, poznatiji kao Neša Bridžis je prvi put kod nas, a u široj javnosti se proslavio skečevima koji spadaju među najstarije viralne klipove kod nas još početkom 2000-ih godina. Njegov nastup i komedija su vremenom evoluirali i 7. februara slavi punih 15 godina standup karijere u Domu sindikata pod nazivom „Standup bez stajanja — 15 godina." A sa njiime je tu i Nikola Radojlović koji je kod nas bio pre tri godine, a u međuvremenu je objavio dva standup specijala, postao je standardni deo postave Ivana Ivanovića i bavi se brojnim drugim projektima. I naravno, u goste nikada nije došao praznih ruku. Prošli put nam je doneo domaći med, a ovoga puta domaću ljutenicu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 272U Rimu je najveće jato čvoraka na svetu | 10 miliona ptica | dr Asja Jelić, fizičarka | Agelast 266
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Prošle godine u nekom trenutku saznao sam za veliku konferenciju fizičara koja se održavala u Nišu. Kada sam pogledao spisak gostiju, to jest, tema koje pokrivali, jedna mi je bila posebno zanimljiva: murmuracija čvoraka. Tada sam saznao, naravno, da je murmuracija reč koja opisuje okupljanja čvoraka u izuzetno velika jata. U pitanju je, zapravo, najveće okupljanje čvoraka na svetu koje se svake godine dešava u Rimu na početku zime. Nauka ne zna zašto se to dešava (nije zbog parenja, nije ni zbog predatora, kao ni drugih uobičajenih razloga za okupljanja različitih vrsta u jata), ali rezultat su jata koja broje i do 10 miliona jedinki koje tokom tih nekoliko zimskih meseci iz nepoznatog razloga svakoga dana pred zalazak sunca poleću i lete velikom brzinom u veličanstvenim formacijama koje ne razumemo. Taj ples, ispostaviće se, fascinira ljude već hiljadama godina. Fizičari i matematičari širom sveta pokušavaju da razumeju njihova kretanja, njihovu komunikaciju tokom leta i pokušavaju da naprave različite modele predviđanja njihovog kretanja u oblasti statističke fizike, ne samo zbog brojnih oblika praktične primene, od medicine do regulisanja gužvi i kretanja ljudi u urbanim zonama i na masovnim okupljanjima, već zbog razumevanja zakona prirode koji su nam još uvek nepoznati. Od rojenja insekata, preko jata riba, pa sve do mikroskopskih formacija, od bakterija i načina na koji nam zarastaju rane na telu, pa sve do samih čvoraka o kojima govorimo. U vezi sa ovom temom je tu i naša nova gošća, dr Asja Jelić iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku u Trstu i naučnica u oblasti statističke fizike koja je provela nekoliko godina proučavajući upravo jata čvoraka u Rimu, ali i baveći se pitanjima nečega što se u nauci zove „active matter", kao i „soft matter", ali i već pomenutim problemima kolektivnog ponašanja.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 271Darko Rundek: „Nakon raspada Haustora sam mislio da je došao kraj mojoj karijeri” | Agelast | 265
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u novoj epizodi je Darko Rundek! Krajem 2024. godine, Darko Rundek je boravio u Srbiji gde je napravio deset koncerata, od kojih je pet bilo u Beogradu, a mi smo iskoristili priliku i u jednoj od pauza snimili smo ovu epizodu. Rundek je širom bivše države najviše poznat kao muzičar, kako sa grupom Haustor koja je bila predvodnica novog talasa, tako i sa svojim solo projektima; od Cargo orkestra do Ekipe. Ali poznat je još i kao glumac, pesnik i pozorišni reditelj. Razumevanje njegove poetike i scenskog nastupa bilo bi nepotpuno bez uzimanja u obzir njegovog angažmana u svetu pozorišta, prevashodno sa Kugla glumištem u Zagrebu koje je tokom sedamdesetih godina preispitivalo granice dramske forme, od razbijanja katarze, preko teatra kao socijalne institucije, pa sve do „totalnog teatra", koji se preklapao sa stvarnim životom. Sa druge strane, u drugoj polovini svoje profesionalne karijere, nakon selidbe u Pariz, okrenuo se u velikoj meri ekološkim temama i zaštiti životne sredine koje predstavljaju fokus njegovog rada, od borbe za zaštitu vrela reke Une do organizovanja samoodrživih komuna. U svemu ovome, životni put je podelio i sa svojom suprugom Sandom Hržić, takođe pozorišnom rediteljkom, glumicom i ekološkom aktivistkinjom koja nam se u jednom trenutku ovog razgovora pridružila, tako da ćete u ovoj epizodi imati njih dvoje u paru.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 270Dragan Mićanović: „Kakvog Zorana Đinđića mogu prikazati?” | „Sablja” | Agelast | 264
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Razmišljajući o tome šta je u kulturi obeležilo ovu godinu, najsnažniji utisak ostavile su mi serija „Sablja" i kratki film Nebojše Slijepčevića „Čovek koji nije mogao šutjeti", a u oba ostvarenja, Dragan Mićanović je odigrao veoma važne uloge. U seriji „Sablja", glumio je Zorana Đinđića, a u kratkom filmu koji je osvojio Zlatnu palmu u Kanu, kao i evropskog oskara, glumio je Tomu Buzova, vojnika JNA koji je stradao u poznatom zločinu u Štrpcima, zajedno sa ostalim putnicima u vozu koje su izdvojile paravojne formacije tokom rata devedesetih godina. I jedan i drugi format imali su ograničenja u kojima nije ostalo mnogo prostora za razvijanje likova i karaktera koje je glumio Dragan Mićanović i time je postizanje pravog efekta bilo još teže. Te uloge su, naravno, bile sjajan povod za razgovor, ali njegova karijera, prevashodno kao pozorišnog glumca i nekoga kome su Molijer i Šekspir obeležili veliki deo karijere i, naravno, to nismo mogli da prenebregnemo ni u ovom razgovoru. O ovim ulogama, životu, pozorištu i mnogim drugim temama, u ovoj, prvoj epizodi u 2025. godini.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 269„Osim podizanja kolektivne svesti, pokrenuli smo talas kolektivne empatije” | Studenti | Agelast 263
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj, poslednjoj epizodi u 2024. godini gosti su nam studenti iz tri univerzitetska centra: Novi Sad, Niš i Beograd koji su demokratski izabrani na svojim plenumima da govore u ime studentskih protesta u našem podkastu. Oni su: Siniša Cvetić, master student Fakulteta dramskih umetnosti u BeograduBane Bogdanović, Akademija umetnosti u Novom SaduAnđela Spasić, Fakultet umetnosti u NišuU ovoj epizodi, razgovarali smo o samim protestima, njihovoj organizaciji, unutrašnjoj strukturi, plenumima, radnim grupama, o solidarnosti, generacijskoj borbi, identitetu, ali i viziji budućnosti zemlje u kojoj odrastaju.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 268„Slepi miš u letu ima i do 1000 otkucaja srca u minuti” | Dr Ivana Budinski | Agelast 262
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Da li ste znali da slepi miševi lete brzinom do 160km na čas? Da po broju vrsta spadaju u najbrojnije sisare na svetu, a da su jedini sisari koji mogu da lete. Da li ste znali da slepi miševi nisu ni slepi, ni miševi? Da li ste znali da su vrlo važni u ekosistemu i da postoje mnoge biljne vrste koje bez njih ne bi postojale? Otkucaji njihovog srca mogu da idu od 1000 otkucaja u minuti, i da se spuste u torpornom stanju do nekoliko otkucaja na sat? Da li ste znali da slepi miševi hiberniraju zimi ili da postoje vrste sa toliko složenim društvenim odnosima da postoje snimci slepih miševa koji se svađaju ili da u slučaju da neko iz kolonije nije jeo svoju hranu dele sa njime? O ovim i mnogim drugim fascinantnim stvarima u novoj epizodi sa našom novom gošćom, dr Ivana Budinski, hiropterološkinjom, to jest, specijalistom sa više od dvadeset godina iskustva u radu sa slepim miševima, kako kod nas tako i u ekspedicijama širom sveta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 267Rođendanski specijal | Daško i Mlađa | Agelast | 261
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Pre tačno 5 godina objavili smo prvu epizodu ovog podkasta i započeli putovanje koje nismo ni sanjali da će nas dovesti tu gde jesmo. I dalje sve deluje kao da nije stvarnost. Ko zna, možda i nije.Te 2019. godine, stvari su izgledale značajno drugačije. To je bio svet pre pandemije, pre ekoloških protesta, a ćerkica još uvek nije napravila prve korake, a sada se polako pripremamo za polazak u školu. Život teče svojim tokom, kako za nas, tako za vas i za sve ostale. Pet godina prođe kao ništa, a opet, kada iskoračiš u nepoznat teren i kada je svaki dan borba da ti ostane glava iznad vode, pet godina je zaista puno. I čovek na njih, nekako, bude ponosan. I to, naravno, ništa ne bi postojalo bez vas. Zato želim da vam se zahvalim, od srca, iskreno. I što bi Daško i Mlađa rekli: „Nek ti je sa srećom i da poživiš još toliko."Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 266Najveći pokušaj celovite reforme obrazovanja u regionu | Boris Jokić | Agelast | 260
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost ove nedelje je Boris Jokić, psiholog u oblasti obrazovnih nauka sa doktoratom sa Kembridža i direktor Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.Široj javnosti, posebno u Hrvatskoj, poznat je kao jedan od glavnih autora i pokretač celovite kurikuralne reforme obrazovanja u Hrvatskoj u periodu od 2014. do 2016. godine koja je dogurala praktično do samog kraja, ali kada je tadašnja vlada želela da unese promene u tu reformu desio se jedan od najmasovnijih protesta u Hrvatskoj. Kako je izgledala ta reforma, kakve je to promene želela vlada da unese u njih, šta je neophodno da se desi jedna celovita reforma obrazovanja, koliko je novca potrebno i šta su sve mogući scenariji, samo su neke od tema ove epizode. Kako da se uvede demokratizacija u škole, kako da se uvede klasna jednakost u škole, posebno u odnosu ruralnih i urbanih sredina? Kako da se razgovara sa decom o teškim temama i kako decu da osposbimo za svet u kojem se živi danas i u kojem ćemo živeti sutra sa velikim društvenim promenama i tehnološkim napretkom koji je uveliko tu.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 265„I dalje čvrsto stojim na strani antifašizma” | Mile Kekin | Agelast | 259
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ovonedeljni gost je Mile Kekin, kantautor, nekadašnji frontmen benda Hladno pivo, a od skoro i pisac. Objavio je svoju prvu zbirku poezije „Soundtrack za život", koja predstavlja, ne samo njegove najbolje pesme kroz bogatu muzičku karijeru, već i priče o tome kako su nastajale, kao i intimne crtice iz života obogaćene fotografijama. Uz to, za prave sladokusce, tu su i originalni rukopisi tih pesama, a ovo, kao i dva koncerta (u Novom Sadu i Beogradu), bili su povod da se sretnemo i razgovaramo, ne samo o zbirci, već i njegovoj solo karijeri, istorijatu Hladnog piva, njegovom političkom angažmanu, kao i kandidaturi za predsednicu njegove supruge (Ivane Kekin), ali i o životu uopšte. Više od trideset godina karijere u jednom razgovoru, koliko je moguće, naravno.Kupite knjigu „Sountrack za život": https://www.profil.hr/proizvod/soundtrack-za-zivot/Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 264Kako su Hitler i nacisti koristili amfetamine? | Farmakomafija: Pavle Zelić, farmaceut i ekspert SZO
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš novi gost je Pavle Zelić, magistar farmacije, pisac, scenarista i autor knjige „Gorka pilula", koja daje istorijski pregled farmaceutske industrije sa fokusom na njenu mračnu stranu, a to su zloupotreba, lažni lekovi, kao i neslavna istorija kreiranja nekih od najpoznatijih ozloglašenih supstanci danas. Od nacista i amfetamina, preko Zarubice i kaptagona, od talidomida (talidomidska tragedija), pa sve do (anti)vakcina i farmacutskog otpada. U ovoj knjizi dobijamo, ne samo pregled, već i dublje razumevanje geneze kreiranja problema. U razgovoru, pokušali smo da odgovorimo, ne samo na ova pitanja, već i na pitanja kako lek dospeva do nas i šta su sve problemi sa kojima se suočavamo u tom lancu proizvodnje i distribucije. Od nestašice lekova, preko prekomerne upotrebe antibiotika, pa sve do kreiranja „superbakterija". Pavle Zelić je farmaceut, ekspert Svetske zdravstvene organizacije, Saveta Evrope, Evropske unije i Srbije u oblastima farmacije i vodi međunarodnu saradnju u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije — ALIMS.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 263Roditelji na Balkanu kulturološki nisu podešeni da slušaju decu | Ana Mirković, psihološkinja | 257
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naša nova gošća je Ana Mirković, psihološkinja, direktorka i osnivačica Instituta za digitalne komunikacije. Bavi se, ne samo problemom komunikacije, već i problemima digitalne pismenosti i njenog uticaja na kvalitet svakodnevnog života i načina na koji osposobljava pojedinca na uspešno učestvovanje u društvu. Pitanje digitalne pismenosti nije samo pitanje naših poslovnih sposobnosti, štaviše, ono je mnogo šire pitanje našeg emocionalnog razvoja, naših intimnih, prijateljskih i poslovnih odnosa, a sa mlađim generacijama, ono je uveliko i pitanje identiteta, vršnjačkih grupa i drugih formi socijalnog kapitala, jer se upotreba društvenih mreža i drugih tehnologija više ne deli na „online" i „offline" život, već su objedinjeni u jedinstvenom identitetu. Stoga je važno razumeti uticaj istih tih mreža, modela ponašanja, online sadržaja i drugih aspekata života na njegov kvalitet, emocionalni razvoj, kao i druge konstituitivne elemente našeg odrastanja. O internetu, porodici, emocijama i drugim velikim i važnim temama, razgovarala je i sa decom i roditeljima kao autorka i voditeljka emisije „Porodična mreža” na RTS u okviru školskog i obrazovnog programa. Magistar je psihologije i doktorand na katedri za strateški menadžment na Univerzitetu za mir Ujedinjenih nacija, sa radom „Istraživanje i analiza povezanosti između koeficijenta digitalne medijske pismenosti i veština koje su osnov savremenog građanskog društva."Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 262„Rokenrol je bio religija mladih” | Nikola Čuturilo | Agelast | 256
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj epizodi gost je Nikola Čuturilo — Čutura, gitarista, tekstopisac i autor brojnih hitova jugoslovenske muzičke scene, posebno u drugoj polovini osamdesetih i tokom devedesetih godina. Povod njegovog gostovanja je novi muzički projekat koji je stvorio zajedno sa Zoranom Predinom (Lačni Franc), pod nazivom „Analogna rasa", ali to je istovremeno bio povod da razgovaramo o iskustvima, muzici i životu tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, kao i periodu tokom devedesetih u Londonu i savremenom dobu. Nikola je poznat kao gitarista Čorbe u periodu odlaska Bajage, pa do 1989. godine, potom jedne velike turneje sa Električnim orgazmom 1984. godine, a bio je član bendova, od VIS Siluete, preko Zambe i Bicikla, pa sve do Arsena Dedića. Tokom 13 godina u Londonu, svirao je sa Kojom i Bojanom Pečarom, a predsednik je upravnog odbora SOKOJ-a, udruženju koje je zaduženo za prikupljanje i raspodelu tantijema autorskih prava muzičarima.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 261„Breaking Bad”, „Better Call Saul”, „Walking Dead” | Muzički supervizor | Thomas Golubić | 255
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost ove nedelje je Thomas Golubić, višestruko nagrađivani muzički urednik i supervizor na projektima za televiziju i film. Projekti koje potpisuje i koji su ga proslavili su: „Silo”, „Better Call Saul”, „Breaking Bad”, „The Walking Dead”, „Rubicon”, „Halt and Catch Fire”, „Ray Donovan”, „Six Feet Under”, „After the Sunset”, kao i mnogi drugi. Ali šta je tačno uloga nekoga ko se zove „muzički supervizor”? Koja je njihova uloga i kako doprinose celokupnom narativu? Kako učestvuju u građenju likova, karaktera, atmosfere, odlučnih trenutaka? Kako izgleda njihova saradnja sa kompozitorima i dizajnerima zvuka? Na koji način sarađuju sa rediteljima i scenaristima? U kom trenutku se uključuju u ceo projekat, na početku ili kada je projekat već završen? Kako rešavaju prava za muziku koju biraju, posebno u Holivudu, gde naš gost živi i radi. Na ova, kao i mnoga druga pitanja, od njegovog poreka, razvojnog puta, pa do nekih tajni u svetskoj industriji zabave, u ovoj epizodi. Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 260Michael Jackson, Rolling Stones, David Bowie: Fotograf najpoznatijih muzičara na svetu | Brian Rašić
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ove nedelje gost je Brajan Rašić, jedan od najznačajnijih muzičkih fotografa, kako kod nas, tako i u svetu. Njegova karijera je impresivna, a njegove fotografije ste sigurno viđali, vrlo ih dobro znate, a da niste bili svesni da su njegovih ruku delo. Bio je lični fotograf brojnim svetskim zvezdama, od The Rolling Stones, preko Davida Bowiea, Paula McCartneya, Davida Gilmoura, pa sve do Blura, Oasisa, Amy Winehouse i mnogih drugih. Rođen na Dorćolu, veći deo života proveo je na potezu London-Beograd, ali na pragu svoje osme decenije, Brajan broji iskustva koja da teško mogu stati u jedan višečasovni razgovor, ali smo dali sve od sebe.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 259„Kako je propao rokenrol” | 35 godina | Agelast 254
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U ovonedeljnoj epizodi imali smo divnu priliku da ugostimo jednog od tri reditelja omnibus filma „Kako je propao rokenrol", iz 1989. godine, Zorana Pezu, kao i autorku monografije o fenomenu i kulturnom nasleđu filma, Vladislavu Vojnović, potom izdavača Predraga Bucu Popovića (osnivača Digimedia i Popboks) i Gorana Tarlaća, idejnog tvorca projekta. A da je ovaj omnibus fenomen, u to nema sumnje. Priča o tome kako je saradnja između tadašnjeg Avala filma i Fakulteta dramskih umetnosti proizvela sa grupom mladih autora film (njihov prvi sa kojim su neki od njih i diplomoirali), koji rezonuje i dan danas sa ljudima je u najmanju ruku neverovatan. Od izbačenih delova za koje nismo znali ni da postoje, preko kreiranja muzike za film, saradnji sa tri reditelja kojima je to bio debitantski projekat, ali i načina na koji je celokupna organizacija filma tekla, ovaj razgovor i ova monografija otkrivaju nam detalje i anegdote koje upotpunjavaju sliku jednog vremena kojeg više nema. Možda je od filma prošlo 35 godina, ali svet i društvo su se promenili kao da je prošlo mnogo više i tim pre je neverovatno da ovaj film rezonuje i sa generacijama danas. O ovom fenomenu, ali i mnogim drugim temama, u ovoj epizodi.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 258Zašto ljudi veruju u teorije zavere? | Prof. dr Iris Žeželj i Marija Petrović | Agelast 252
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gošće ovonedeljne epizode su prof. dr Iris Žeželj, redovna profesorka na katedri za psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Beogradu, inače u užoj oblasti socijalne psihologije, a pored nje je Marija Petrović, njena asistentkinja i doktorantkinja na istoj katedri, upravo u oblasti teorija zavere. Dakle, tema ovonedeljne epizode su teorije zavere. Tema koja, verujem, svakoga zanima. Nikada se o teorijama zavera nije govorilo koliko se govori danas. Kako su nastale i da li tako nešto uopšte može da se utvrdi? Kako se istražuju, kako psiholozi njima pristupaju i koja je metodologija utvrđivanja šta su uopšte teorije zavere i u kojoj meri ljudi u njih veruju ili ne veruju. Kakvi su rezultati tih istraživanja i na koji način se sprovode i kakva je njihova metodologija? Da li je internet ove fenomene učinio samo vidljivijim ili imamo jasnu korelaciju i uzročno-posledičnu vezu između interneta, društvenih mreža i širenja teorija zavere? Kakav je njihov odnos bio pre interneta i posle interneta? Gde je razlika između, takozvanog, zdravog skepticizma i upadanja u zavereničko stanje uma. Kako razgovarati sa nekime ko veruje u neku ili više zavera i na koji način osvestiti, možda, zavereničko razmišljanje kod sebe i gde stoji naše društvo u odnosu na ostatak sveta kada su u pitanju teorije zavere, samo su neka od pitanja na koja smo probali da damo odgovor u ovoj epizodi.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 257Komarci: Najsmrtonosniji insekti na svetu | prof. dr Dušan Petrić | Agelast 251
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u našoj novoj epizodi je prof. dr Dušan Petrić, entomolog, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i naš vodeći stručnjak za komarce. Tema koja naizgled ne deluje posebno atraktivno, ali ako razumemo da su komarci, posebno invazivne vrste, prenosioci nekih od najopasnijih bolesti, među kojima je i malarija za koju se procenjuje da je ubila oko polovine ukupne populacije ljudi koji su ikada živeli, tema postaje značajno jasnija. Kako izgledaju životni ciklusi komaraca, kako izgledaju njihove faze razvoja, razmnožanja, ukrštanja, ali i njihove migracije i prenošenje na različite delove sveta, vektorska širenja, kao i pokušaji suzbijanja, samo su neke od tema koje smo ovde pokrivali. Naravno, adresirali smo i mitove ili istine o ljudima koje komarci ne napadaju ili oni koje napadaju previše. Šta privlači komarce? Kako se orjentišu u prostoru i kako pronalaze svoje žrtve? Koliko vrsta komaraca na svetu postoji i koji broj među njima napada ljude, koji napadaju druge sisare, a koji napadaju ptice? Kako komarci prenose bolesti i šta možemo ili ne možemo da uradimo u vezi sa time?Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 256Istorija Biblije: Uticaj religije na nacionalizam | Vukašin Milićević, teolog i pisac | Agelast 250
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Stigla nam je i nova epizoda, a u njoj je gost teolog, bivši docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju, pisac, ali i stručnjak za istoriju svetih spisa i istoriju dogmata. Vukašina poslednjih meseci često viđate u medijima nakon što je sklonjen sa svih funkcija, kako na Bogoslovskom fakultetu, tako i svih svešteničkih funkcija koje je obavljao punih deset godina. Ali razlog zašto smo ga mi doveli u podkast, nije taj, iako jesmo govorili o tome. Da bismo razumeli sebe i svet oko sebe, da bismo razumeli kulturu u kojoj živimo, jezik koji koristimo, da bismo razumeli u velikoj meri umetnost, istoriju, društvo — moramo da razumemo kontekst iz kojeg je sve to poteklo, a vreme iz kojeg je poteklo nije bilo sekularizovano, tako da su u njemu nekada davno sveti spisi igrali višestruku ulogu. Oni su bili vaspitni, obrazovni i zakonodavni/ustavni, mnogo više nego što su bili bilo šta drugo i oblikovali su svet u kojem živimo danas, takozvano judeohrišćansko nasleđe. Često se govori da celokupno evropsko nasleđe počiva na dve knjige: Ilijadi i Bibliji.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 255Frontmen Eve Braun: „Kada ti se razboli dete shvatiš da u životu nisi imao problema.” | Agelast 249
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u novoj epizodi je Goran Vasović, jedan od osnivača i frontmen legendarne grupe Eva Braun. Kada su se pojavili 1992. godine, doneli su jedno osveženje, ne samo u zvuku, jer su se naslanjali na veliku tradiciju koju su započeli Bitlsi sa gitarskim popom i lako pamtljivim melodijskim linijama, već su se pojavili sa jednim eskapističkim albumom („Prisluškivanja”), i brojnim ljubavnim pesmama koje su stajale na suprotnoj strani mračnog vremena koje je tek počinjalo. I to jeste bila negde velika tragedija ovog benda. Tokom perioda njihovog najplodnijeg stvaralaštva živeli smo kroz ratove, izolacije, a potom i bombardovanje, a zvuk Eve Braun bio je jedan od soundtracka te dekade koji je čuvao naš zdrav razum. Pored same Eve Braun, Vaske ima još jedan, daleko važniji projekat koji je, takođe, bio razlog ovog razgovora, a u pitanju je fondacija „Jedro”. Naime, 2016. godine, Vaske dobija sina koji oboljeva od retke bolesti Dišenova mišićna distrofija (DMD), koja drastično menja smer života njega i njegove porodice. Vremenom osniva prvo Udruženje DMD Srbije, a potom i fondaciju „Jedro”, u aprilu ove godine u kojoj se trenutno nalazi pet dečaka kojima je hitno potrebna pomoć. Pomozite i uključite se u akciju: SMS broj : Posalji 5 na 3091Žiro Racun : 160-6000002005224-26Primer uplatnice, kome treba: https://jedrofondacija.com/Instructions/NBS%20IPS%20QR%20nalog_Finalni.pdfInstrukcije za uplate iz inostranstva :EUR - https://jedrofondacija.com/inostrana-placanja-eur-2/USD - https://jedrofondacija.com/en/inostrana-placanja-usd-2/PayPal - https://www.paypal.com/ncp/payment/3W4NYXU7SYKAJWeb site - https://jedrofondacija.com/Facebook - https://www.facebook.com/profile.php?id=61559090272184YouTube - https://www.youtube.com/@FondacijaJedroLinkedin - https://www.linkedin.com/in/fondacija-jedro-9a8671308/Instagram - https://www.instagram.com/fondacija_jedro/X/Twitter - https://twitter.com/FondacijaJedroIzvini, evo i link za tik tok - https://www.tiktok.com/@fondacija_jedroAudio: Marko IgnjatovićInstagram:G...

Ep 254NjuzNet: “Ovo je najbolja ili najgora epizoda” | Agelast 248
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Ne znam da li je opis za ovu epizodu zaista potreban, ali možemo barem da damo kontekst onima kojima je neophodan. Prošlo je tačno pune dve godine od njihovog prethodnog gostovanja, ali je ono ostalo nekako nezavršeno, jer nam pre svega nisu bili u punom sastavu, a i nekako smo koncipirali emisiju onako kako to inače radimo, što sa svakim našim gostom samo jednom ima smisla. Tako da smo rešili, (pomalo ad hoc), da napravimo jednu neobaveznu, zabavnu epizodu, da se malkice udaljimo od naših uobičajenih tema na početku nečega što uslovno možemo da nazovemo novom sezonom i da ih, najzad, ugostimo u punom sastavu. U novoj epizodi, dakle, imamo Viktora, Marka, Nenada i Jelisavetu. Tehnički je bilo zahtevno, ali mislim da smo uspeli.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 253Kako je znanje prestalo da bude važno? | Kako doneti informisanu odluku o litijumu? | Agelast 247
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Stiže nam još jedan 1. septembar. Vreme je za početak još jedne školske godine. Nikada nisam mislio da ću jednom nakon završene škole da se vraćam na bilo koji način ovom datumu, ali, ispostaviće se, daleko je važniji nego što sam to ikada mogao i da zamislim. Postoji vrlo jasna veza između načina na koji se odnosimo prema društvu u kojem živimo i načina na koji se odnosimo prema školi. Sve te navike koje imamo ili nemamo danas su stvorene ili je propuštena prilika da ih stvorimo — baš u školi. I zato, ako posmatramo način na koji donosimo odluke o sebi i životu oko sebe, političke odluke, zauzimanje stavova, ideološko ili bilo koje drugo određivanje i pokušavamo da razumemo kada i kako je sve to nastalo, nužno moramo da se vratimo u period škole. Tamo je veliki deo baš odgovora na ta pitanja. I šta nam taj pogled na školu govori? Kakav odnos imamo prema znanju? Prema činjenicama? Prema stručnjacima? Zašto smo postali tako nepoverljivi? Zašto su takozvana „mesta istine" to prestala da budu i šta to znači za naše verovanje u te istine? Kako smo otvorili prostor tim „alternativnim istinama" i kako je vremenom znanje počelo da gubi na vrednosti i zašto nam ono više ne znači ništa u donošenju ključnih odluka. Kada govorimo o važnim društvenim pitanjima, poput pitanja iskopavanja litijuma, da li je prirodno očekivati da prosečan stanovnik bilo koje zemlje poznaje dovoljno nauke koje su nužne za razumevanje ovako kompleksnog problema pre nego što donese, kako je nazivaju, informisanu odluku, ili je, pak, prirodno da imamo takozvana mesta istine i autoritete kojima verujemo kada je potrebno suditi o takvoj stvari. Koja su to onda mesta istine? Kome verujemo? Na osnovu čega donosimo odluke i kakve veze škola ima sa svime time? To su samo neka od pitanja na koja smo probali da odgovorimo u ovoj epizodi. Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 252Potreba za mržnjom | Filip Čolović, reditelj i pisac | Agelast 246
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Naš gost ove nedelje je Filip Čolović, reditelj, scenarista i pisac, autor dva romana, „Zima bez brata", kao nastavka „Vir", a zajedno uz ove dve knjige, sa istom temom, napravio je i dokumentarni film koji nosi naziv „Potreba za mržnjom". Bez obzira na njegov opus koji je mnogo širi od navedenog u ovde, kao i od onoga što je predmet razgovora, njegov život je, ipak, najviše obeležio tragični događaj koji opisuju ova tri dela. Naime, njegovog brata Fedora Frimermana su radnici obezbeđenja na splavu „Sound", u leto 2013. godine pretukli do smrti. Ovaj slučaj bio je vrlo poznat i predstavljao je deo tragičnog nasilnog niza koji se dešavao tih godina. Fedor, nažalost, nije bio jedina žrtva radnika obezbeđenja u nekom od beogradskih noćnih klubova, njegova smrt obeležila je članove njegove porodice za ceo život. Filip Čolović, Fedorov brat, u strukturi takozvane dnevničke proze napisao je knjigu „Zima bez brata", kojom je započeo dug proces suočavanja sa traumom, a u dokumentranom filmu „Potreba za mržnjom", pokušao je da da odgovor na porast nasilja u našem društvu, kao i da postavi tezu da ono nije ni slučajno, ni novo, niti su ovi slučajevi izolovani od ukupne društvene klime i sveopšte normalizacije nasilja u Srbiji.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 251„Sablja”: Serija o ubistvu premijera Zorana Đinđića nagrađena u Kanu | Agelast & SFF
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U poslednjoj epizodi iz serijala sa SFF spremili smo vam razgovor sa autorima, rediteljima i producentkinjom serije „Sablja”, o ubistvu premijera Zorana Đinđića. Početkom godine govorilo se o ovoj seriji sa ogromnim interesovanjem javnosti. Serija o događajima od pre dvadeset godina koji su radikalno promenili istorijski tog našeg društva i događajima koji su u kolektivnom i individualnom sećanju građana Srbije i dalje veoma živi. Hvatanje u koštac sa očekivanjima koje sa sobom nosi ovakav projekat nije jednostavan poduhvat i ogroman je pritisak da stvar bude urađena kako treba. Od istraživačkog dela, preko istorijske i arhivske građe, pa sve do tona serije, strukture, teksta, kao i kastinga, ovo je definitivno serija čija će svaka pojedinost biti pomno preispitivana. A opet, priča je morala da bude ispričana i neko je to morao da uradi. Tim pre je naprasno odlaganje premijere u javnosti izazvalo ogromne reakcije, pa su vesti sa festivalskih premijera u Kanu i na Sarajevo film festivalu privlačile ogromnu pažnju. Imali smo priliku da vidimo prve dve epizode i možemo da potvrdimo da je serija zaista odlična. U nju je uložen neverovatan trud da svaka pojedinost bude kako treba (realizacija projekta je trajal pet godina), a o celom ovom procesu, kao i razlozima odlaganja, razgovarali smo sa Vladimirom Tagićem i Goranom Stankovićem, rediteljima ove serije, kao i producentkinjom Snežanom van Houwelingen, a njih troje su inače i odgovorna lica iza projekta „Jutro će promeniti sve”, koji je takođe imao veliki komercijalni uspeh na RTS-u kao generacijska serija koja je najavila nekakav dugo očekivani talas promene u njihovom sadržaju.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 250„Ekskluzivni pristup je najjača valuta u dokumentarizmu” | Nebojša Slijepčević | SFF
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Gost u sledećoj epizodi je reditelj Nebojša Slijepčević, dobitnik Zlatne palme u Kanu za najbolji kratki film ove godine i to za ostvarenje „Čovek koji nije mogao šutjeti”, a koji tematizuje zločin u Štrpcima 1993. godine, sa Draganom Mićanovićem i Goranom Bogdanom u glavnim ulogama. Osim o ovom filmu govorili smo i o njegovim dokumentarnim filmovima „Srbenka”, koji na svojevrsan način prati proces stvaranja predstave „Aleksandra Zec”, u režiji Olivera Frljića, ali i filmu „Gangster te voli”, o fenomenu provodažisanja u malom mestu u Dalmaciji i kroz tu vizuru donosi ljudsku dramu o usamljenosti, konzervatizmu i ljubavi.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 249Zagađenje | Borba protiv korporacija | „Nebo iznad zenice” | Zlatko Pranjić i Samir Lemeš
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Evo jedne ekološke priče iz Zenice koja se tiče svih nas, ali i koja pokazuje da obični ljudi mogu da pobede veliku korporaciju kada je očuvanje životne sredine u pitanju!Snimili smo i četvrtu epizodu @SarajevoFilmFestival specijala, a nakon razgovora sa Feđom Štukanom i dvojicom oskarovaca, prelazimo na jednu od najvažnijih priča iz regiona. U ovoj epizodi, razgovaram sa zeničkim profesorom Samirom Lemešom, čija je beskompromisna borba za čist vazduh inspirisala britansko-bosanskohercegovačkog reditelja Zlatka Pranjića i dansku rediteljku Nanne Frank Møller da snime dokumentarac „Nebo iznad Zenice“ („The Sky Above Zenica“). Zenica je postala jedan od najzagađenijih gradova u Evropi, a film prati sedmogodišnju borbu građanskog udruženja Eko Forum za čist vazduh, pozivajući na odgovornost za štetne emisije iz lokalne fabrike. Ova borba odražava izazove sa kojima se suočavamo u Beogradu, ali i sve većim brojem gradova širom zemlje. Dokumentarac je premijerno prikazan na 30. Sarajevo Film Festivalu i nominovan je za nagradu za ljudska prava na prestižnom Copenhagen Dox festivalu, što predstavlja veliki uspeh za bosanskohercegovački dokumentarizam. Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 248Dvostruki oskarovac Alexander Payne: „The Holdovers”, „Sideways”, „Downsizing”
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Moram da priznam da je moje upoznavanje sa opusom dvostrukog dobitnika oskara Aleksandra Pejna počelo tek 2013. godine filmom „Nebraska”. Bez puno informacija otišao sam na film nemajući neka očekivanja. U naizgled vrlo jednostavnom zapletu u kojem otac i sin putuju kroz Nebrasku odmotavaju se slojevi, ne samo uzajamnog odnosa oca i sina, već i niz slojeva američkog društva, klasnih odnosa i zaboravljenih života u malim sredinama. Autentičnost izraza, estetika i savršeno pisani dijalozi ostavili su me bez reči. Ubrzo nakon toga upoznao sam se i sa njegovim ranijim delima, poput kultnih ostvarenja „Sideways”, „About Schmidt” sa Džek Nikolsonom u glavnoj ulozi ili, takođe oskarom ovenčanim „The Descendants” sa Džordž Klunijem u glavnoj ulozi. I niz se tu ne završava. Njegovi izleti u drugačije formate nastavljaju se u poznijoj fazi njegovog rada. Jedan od poznatijih je film „Downsizing” koji eksperimentiše sa sci-fi premisom, u kojem se pored Met Dejmona pojavljuju i legendarni likovi poput Kristofa Volca ili Uda Kiera. A sa novim filmom „The Holdovers”, takozvanom dramom epohe, vraća se saradnji sa Polom Điamatijem i donosi možda jedan od najboljih filmova u 2023. godini. Na održao je masterklas i uručeno mu je „Srce Sarajeva”, a potom smo ga u studiju dočekali mi, jer smo dobili priliku da uradimo jedan, ne baš podkast, ali svakako shortcast. Večeras u 20č.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 247Oskarovac Cord Jefferson: „American Fiction”, „Master of None”, „Watchmen”, Agelast & SFF specijal
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Vreme je i za drugu epizodu iz serijala sa Sarajevo film festivala. Nakon Feđe Štukana danas je na redu i prvi oskarovac! U pitanju je Cord Jefferson, scenarista, pisac i reditelj. Poznat je kao pisac po serijama „Master Of None”, „Succesession”, „Watchmen”, „Station Eleven”, a sa svojim rediteljskim prvencem „American Fiction” i Jeffrey Wrightom u glavnoj ulozi, Cord Jefferson je dobio oskara za najbolje adaptirani scenario u 2023. godini. O njegovom životu, karijeri kao novinaru i piscu, a potom i scenaristi u Holivudu, pa sve do prvog oskara, u ovoj razgovoru!Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 246AGELAST & SFF: Feđa Štukan (2024)
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Prvi gost našeg podkast izdanja u saradnji sa Sarajevo Film Festivalom je glumac, producent i pisac, Feđa Štukan.Ovaj razgovor je prvobitno planiran da se desi u Beogradu, u našem studiju kada je bilo dogovoreno njegovo gostovanje na Krokodil festivalu, ali, nažalost, Feđa nije pušten u Srbiju i dobio je zabranu ulaska. Zbog čega, kako i šta se tačno desilo, adresirali smo i u razgovoru koji vas čeka. Pored toga, povod za ovaj razgovor, naravno, bilo je i njegovo učešće na SFF-u ove godine gde učestvuje sa četiri različita projekta, poput nove sezone serije „Kotlina", kao i sa ulogom u seriji „Sablja", o ubistvu premijera Srbije, Zorana Đinđića, koju još uvek nismo imali prilike da vidimo na tv-u. Naravno, ovaj razgovor ne bi mogao da bude kompletan bez razgovora o njegovom autobiografskom romanu „Blank", zahvaljujući kojem smo se dotakli, ne samo njegovog glumačkog života, života tokom opsade Sarajeva, kao i problema sa adikcijom, već i njegove aktivističkog dela života, kao i brojnih drugih tema.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/

Ep 245Civilizacija Maja: božanstva u Mezoamerici, ljudsko žrtvovanje | prof. dr Aleksandar Bošković | 245
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs U novoj epizodi gost nam je antropolog, autor, prevodilac i novinar sa više od 17 značajnih publikacija iz oblasti antropologije, prof. dr Aleksandar Bošković. Stručnjak je, između ostalog, za civilizacije Mezoamerike pretkolumbijskog vremena, sa akcentom na religiju i kulturu Maja. Bio je redovni profesor na katedri za antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a trenutno je profesor socijalne antropologije na Universidade Federal do Rio Grande do Norte (UFRN). Tokom njegove kratke posete Srbiji, uspeli samo da organizujemo i snimanje ovog razgovora. O kosmološkim konceptima Maja, njihovim ritualnim obrascima, mogućnostima arheologije religije, kalendaru, astronomiji njihove kulture, ali i problemima savremene interpretacije u ovoj epizodi.Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/